Kategorija: Vijesti

Više osoba povrijeđeno je u zemljotresu koji je pogodio područje Zenice, a dvoje je zadržano u Kantonalnoj bolnici, rekao je premijer Zeničko-dobojskog kantona Nezir Pivić.

• Prijavljena su četiri slučaja povređivanja građana, od kojih dvoje u Јelini, a troje građana su prijavili povrede usljed obrušavanja građevinskog materijala sa zgrada i kuća. Dvoje povrijeđenih zadržano je u Kantonalnoj bolnici Zenica – rekao je Pivić.

On je naveo da je, prema informacijama Kantonalne uprave civilne zaštite, u mjestu Ljubetovo zabilježeno obrušavanje crijepa sa nekoliko kuća i obrušavanje jednog potpornog zida, a na magistralnom putu u Јelini došlo je do odrona, prenose federalni mediji.

Zemljotres magnitude 4,8 stepeni po Rihteru registrovan je sinoć u 21.43 časa na području Zenice, objavio je Federalni hidrometorološki zavod.

Snažan zemljotres pogodio je područje Zenice, objavio je EMSC.

Prema prvim podacima jačina iznosi 4,7 po Rihteru. Zemljotres je zabilježen u 21.43 časa na 13 kilometara od Zenice.

Zemljotres se osjetio u Banjaluci, Doboju, području Semberije i Sarajeva i drugim gradovima u BiH.

Potres je registrovan na dubini od devet kilometara.

Brza cesta od mosta na Savi kod Gradiške do Novog Varoša u Hrvatskoj, koja će auto-put Banjaluka – Gradiška spojiti s auto-putem Zagreb – Beograd, biće završena na proljeće, potvrđeno je “Nezavisnim” u “Hrvatskim cestama”, investitoru radova na ovoj dionici.

Međutim, to i dalje ne znači da će građani BiH i Hrvatske odmah cestu moći koristiti, s obzirom na to da još nije izgrađen granični prelaz na hrvatskoj strani, bez kojeg cesta neće moći biti otvorena za saobraćaj. Za razliku od Hrvatske, BiH je svoj granični prelaz izgradila još prije nekoliko godina, ali zbog kašnjenja na hrvatskoj strani u upotrebi je i dalje zastarjeli i neadekvatni prelaz u centru Gradiške.

U “Hrvatskim cestama” su precizirali da će oni svoj dio posla završiti na proljeće, a potom pokrenuti potrebnu proceduru za puštanje u saobraćaj.

“Kada je riječ o izgradnji graničnog prelaza, to je u nadležnosti Ministarstva finansija Republike Hrvatske, te vas ljubazno molimo da se njima obratite za informacije”, pojasnili su oni.

“Hrvatske ceste” su nadležne da izgrade plato prelaza, što su i završile, a taj objekat, kao i samu brzu cestu, gradi preduzeće “Integral inženjering”.

U Ministarstvu finansija Hrvatske su nam samo kratko odgovorili da će završetak radova biti u skladu sa dinamikom završetka radova izgradnje pristupnih saobraćajnica iz nadležnosti “Hrvatskih cesta”.

Iako nema zvaničnih informacija o rokovima, nezvanično smo saznali da je realno da brza cesta bude puštena u saobraćaj na jesen, a najkasnije do kraja godine. Naime, kako nam je rečeno, Hrvatska će vjerovatno radove na graničnom prelazu početi na proljeće, a ocjena stručnjaka je da cijeli posao može biti završen u roku od šest do osam mjeseci.

Međutim, u međuvremenu bi se mogao pojaviti još jedan problem, i to između Banjaluke i Sarajeva. Naime, postoji mogućnost da, ako ne bude bilo dogovora o graničnom prelazu Svilaj, koji je izgrađen prije dvije godine, a za koji proces kategorizacije još nije u potpunosti okončan, dođe do blokade potpisivanja sporazuma o graničnom prelazu na brzoj cesti kod Gradiške sa Hrvatskom, što bi značilo da su radovi završeni, a da nema saobraćaja.

U “Hrvatskim cestama” su nam rekli da će u 2024. godini početi i izgradnja treće faze, odnosno nastavak brze ceste od petlje kod Novog Varoša do auto-puta Zagreb – Beograd. Nakon što i taj dio puta bude izgrađen, vozači se više neće morati isključivati kod Novog Varoša i prelaziti na postojeću cestu ka auto-putu, već će se na auto-put moći priključiti direktno sa brze ceste.

“Što se tiče početka radova treće faze, nabavka radova je u toku i realno je očekivati da će radovi početi u 2024. godini”, pojasnili su nam oni.

“Hrvatske ceste”, inače, namjeravaju da do 2030. godine most na Savi kod Gradiške povežu brzom cestom preko Virovitice direktno sa mađarskom granicom.

U programu razvoja hrvatske saobraćajne infrastrukture ova dionica ucrtana je kao dio projekata koji se nalaze u Strategiji prometnog razvoja do 2030. godine, koji je objavljen na internet stranici “Hrvatskih cesta”.

Nakon što ta kompletna dionica bude završena, put od Banjaluke do Beča, ukoliko ta brza cesta bude izgrađena i spojena s novoizgrađenim mostom na Savi kod Gradiške, kroz Mađarsku bi mogao biti kraći za više od 150 kilometara.

Ova kompletna dionica je dio evropskog koridora, pa je i EU djelimično finansirala dijelove njene gradnje. Primjera radi, EU je dala grant od oko šest miliona maraka za most na Savi, a davala je grantove i za auto-put Banjaluka – Gradiška, kao i za petlju kod Mahovljana, koja spaja taj auto-put s onim ka Doboju, koji je takođe finansiran evropskim sredstvima.

U Banjaluci je održano četrnaesto donatorsko veče “S ljubavlju hrabrim srcima”, pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Cilj akcije je prikupljanje sredstva za uspostavljanje registra dobrovoljnih davalaca matičnih ćelija.

Donatorskoj večeri, pored predsjednika Srpske, prisustvovale su brojne zvanice, među kojima su bili predsjednika NSRS Nenad Stevandić, premijer Srpske Radovan Višković, srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i premijerka Srbije Ana Brnabić.

Istovremeno, na Trgu Republike Srpske, odnosno na platou ispred RTRS-a, održan je humanitarni koncert.

Na humanitarnom koncertu nastupile su regionalne zvijezde Svetlana Ražnatović, Miroslav Ilić, Nikola Rokvić, Leksington bend, Јovan Perišić, Maja Tatić, Ivana Perić, Vanja Mišić i mnogi drugi.

Ismet Gavrankapetanović, aktuelni direktor Opšte bolnice “Prim.dr. Abdulah Nakaš”, na današnjoj sjednici Upravnog odbora Klinički centara Univerziteta u Sarajevu (KCUS) imenovan je za direktora ove institucije.

Podsjećamo, komisija za izbor novog generalnog direktora KCUS-a je prošle sedmice bodovala kandidate, a prvorangirani je bio Ismet Gavrankapetanović.

Osim njega, u trci su bili i hirurg Alen Pilav, te doktor Mevludin Mekić.

Prijavila se i doktorica Sanela Salihagić, ali nije pozvana zbog nepotpune dokumentacije.

Kako su ranije pisali federalni mediji, imenovanje Gavrankapetanovića na čelo najveće zdravstvene ustanove u BiH je dio ranijeg političkog dogovora.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović, premijer Radovan Višković i ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić obišli su novu bolnicu “Sveti apostol Luka” u Doboju.

Projekat izgradnje nove bolnice u ovom gradu jedan je od najznačajnijih poduhvata Vlade Srpske u zdravstvenom sistemu.

Šredsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da izgradnja bolnice dokazuje da Srpska u okolnostima u kojim se svijet suočava sa krizama pokazuje sposobnost da realizuje jedan ovakav značajan projekat sa svojim partnerima iz Kine.

• Ponosan sam na sve one koji su od prvog dana dali podršku projektu izgradnje nove bolnice u Doboju koja je potrebna ovom gradu. Ovo nije samo zgrada, nije samo oprema, nego sposobnost naše administracije da prati najsavremenije standarde, da se edukuje i traži da se poštuju ugovori – rekao je Dodik.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je ponosna na institucije Republike Srpske, prije svega Vladu i Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, te im čestitala što su bili hrabri da u teškim vremenima nastave sa projektom izgradnje nove bolnice u Doboju koja predstavlja veliki iskorak u zdravstvenom sistemu.

• Dobićemo modernu, savremenu bolnicu u kojoj će biti oprema posljednje generacije i odlični uslovi za boravak i liječenje pacijenata, kao i za rad zdravstvenih radnika – rekla je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da je bolnica u Doboju jedna u nizu dobrih infrastrukturnih projekata u zdravstvu Srpske.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da je Srpska poznata po gradnji zdravstvenih kapaciteta, te da je nova bolnica u Doboju, koja se očekuje da bude otvorena do kraja aprila sljedeće godine, predstavlja budućnost Srpske, te da će biti regionalni zdravstveni centar.

• Objekat sa više od 468 ležaja, 28.000 metara kvadratnih, te najsavremenijom opremom i edukovanim kadrom predstavlja budućnost Republike Srpske, gdje će se liječiti i pacijenti iz susjednih lokalnih zajednica Federacije BiH – rekao je Višković novinarima u Doboju.

On je nakon posjete objektu nove bolnice u dobojskom naselju Usora istakao da je to samo jedna bolnica u nizu koje radi Republika Srpska u posljednjih 10 godina.

Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić rekao je da ima dovoljno zdravstvenog kadra za rad u novoj bolnici u Doboju, koja je u završnoj fazi izgradnje i čija je vrijednost 103 miliona KM sa PDV-om.

Šeranić je istakao da je potpuno izgrađeno i opremljeno 28.000 metara kvadratnih.

On je istakao da još ostaje nekoliko stvari da bude završeno – tehnička dokumentacija, jedinica intenzivne hirurške njege koja prije korone u projektu bolnice nije postojala, te određene aktivnosti na vanjskom uređenju objekta.

Bolnica “Sveti apostol Luka” u Doboju (Foto: RTRS)
Bolnica “Sveti apostol Luka” u Doboju (Foto: RTRS)

Gradonačelnik Doboja Boris Јerinić najavio je da će objekat nove bolnice u dobojskom naselju Usora biti završen do kraja aprila.

• Ovaj objekat kada obiđete i sagledate imate samo riječi hvale i možete da se divite jer je na ponos cijele Republike Srpske i Balkana. Trenutno nema modernije opremljene bolnice na Balkanu – izjavio je Јerinić.

Ova savremena zdravstvena ustanova je ukupne bruto površine 28.078 metara kvadratnih, od čega je neto površina objekta 25.390 metara kvadratnih.

Sva odjeljenja i službe bolnice su projektovani u skladu sa evropskim normama, pri čemu su zadovoljeni svi zahtjevi moderne bolnice.

Nova bolnica projektovana je da dugoročno opslužuje oko 330.000 stanovnika iz dobojske regije Republike Srpske, federalnog Zeničko-dobojskog i Tuzlanskog kantona.

Raspolagaće sa 468 kreveta, te medicinskim specijalističkim službama poput glavnog operacionog bloka sa četiri operacione sale, urgentnog sa operacionom salom, dijagnostičkog centra sa više od 22 raznih radioloških i drugih dijagnostičkih procedura, dnevnu ambulantnu/polikliničku uslugu sa oko 20 specijalističkih konsultacija, terapijsku onkološku dnevnu bolnicu.

U Doboju je obilježeno 108 godina od internacije Srba u zloglasni austrougarski logor, koji je formiran tokom Prvog svjetskog rata. Ovaj prvi koncentracioni logor u modernoj Evropi postojao je od 1915. do 1917. godine.

U njemu je bilo zatočeno više od 45.000 srpskih civila i vojnika, od kojih 12.000 nije preživjelo rat.

Obilježavanje ovog istorijskog događaja organizuje Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je danas da je zloglasni austrougarski logor u Doboju u kojem je ubijeno 12.000 srpskih logoraša ishodište gdje je počeo genocid nad srpskim narodom, te upozorio da i danas postoje loše namjere prema Srbima koje su gotovo identične kao one iz 1915. godine.

• Dobojski logor još je jedan svjedok stradanja Srba – istakao je Stevandić koji je prisustvovao obilježavanju 108 godina od internacije Srba u dobojski kazamat koji je bio prvo organizovano masovno stratište u dotadašnjoj istoriji civilizovane Evrope.

Stevandić je naglasio da su nastankom Republike Srpske otkrivene sve tajne o stradanju srpskog naroda koje su namjerno vlasti komunističkog režima bivše Јugoslavije potiskivale zarad lažnog bratstva i jednista.

Srpski narod je u Odbrambeno-otadžbinskom ratu spasen zahvaljujući svom jedinstvu, postojanju Republike Srpske, njene vojske i policije, rekao je danas u Doboju izaslanik srpskog člana Predsjedništva BiH Boško Tomić.

Tomić, koji je prisustvovao obilježavanju 108 godina od internacije Srba u dobojski logor, rekao je da je taj logor bio mašina za uništavanje Srba gdje je stradalo njih 12.000, od kojih 600 djece, samo zato što su Srbi, u namjeri Austrougarske da lakše dođe do Drine i napadne Srbiju.

Gradonačelnik Doboja Boris Јerinić izjavio je danas na na obilježavanju 108 godina od internacije Srba u dobojski logor da su Srbi stradali kad god nisu imali jaku državu, a takva istorija je zaustavljena stvaranjem Republike Srpske.

Јerinić je rekao da je dobojski logor istorijsko mjesto za Srbe o kojem se malo zna, a čiji je cilj bio da se tokom Prvog svjetskog rata u njega interniraju i unište Srbi sa lijeve strane Drine, što je nastavljeno u Drugom svjetskom ratu u stratištima Јasenovca.

Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Radan Ostojić poručio je da je Srpska garant opstanka Srba na ovim područjima, te ukazao na dvostruke aršine Zapada i međunarodne zajednice kada je riječ o srpskim žrtvama i stradanjima.

• Izbjegavaju da dođu na svaki pomen, na parastos stradalima iz Odbrambeno-otadžbinskog rata, ali, evo, nema ih da se poklone ni srpskim žrtvama iz Prvog i Drugog svjetskog rata. To pokazuje njihov odnos prema srpskom narodu i saučesništvo u namjeri da bude potpuno uništen i uklonjen sa ovih prostora – rekao je Ostojić, navodeći da se to u formalnopravnom rječniku naziva krivično djelo genocid.

Predsjednik Saveza logoraša Republike Srpske Anđelko Nosović rekao je da se malo zna o dobojskom logoru, koji je dio kontinuiranih napada i težnji za uništenje srpskog naroda, što se nastavlja i pokušajima Kristijana Šmita, koji opet priziva ta vremena i ima namjeru i želju da porobljava srpski narod, da ga kažnjava i zatvara.

Stradalnike u dobojskom logoru je Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve proglasio novomučenicima Eparhije zvorničko-tuzlanske.

Dobojski logor, koji je u Prvom svjetskom ratu formirala Austrougarska, bio je prvo organizovano masovno stratište u dotadašnjoj istoriji civilizovane Evrope.

Prvi podaci o dobojskom logoru predočeni su tek u “Spomenici posvećenoj mučenicima i žrtvama dobojske internacije iz svjetskog rata 1915/16. godine”, koja je urađena prilikom osveštanja spomenika, Spomen-kosturnice sa kostima stradalih i Spomen-crkve Svetih apostola Petra i Pavla 1938. godine.