Kategorija: Vijesti

  • Vučić i Dodik o izgradnji memorijalnog centra u Donjoj Gradini

    Vučić i Dodik o izgradnji memorijalnog centra u Donjoj Gradini

    Vrlo dobar sastanak sa liderom SNSD Miloradom Dodikom – razgovori o svim važnim temama od značaja za građane Srbije i Srpske, napisao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na Instagramu.

    – Ipak, najviše vremena posvetili smo izgradnji memorijalnog centra Donja Gradina kod Јasenovca. U narednim danima važne odluke po tom pitanju – kaže Vučić.

    Dodik: Srpska i Srbija posvećene očuvanju mira, ekonomskom razvoju i prosperitetu

    Odličan i, kao i uvijek, sadržajan razgovor s predsjednikom Aleksandrom Vučićem o svim pitanjima u vezi sa srpskim narodom, napisao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik na Iksu.

    Dodik je naveo da su Republika Srpska i Srbija posvećene očuvanju mira i ekonomskom razvoju i prosperitetu.

    – Zajednički realizujemo značajne investicione poduhvate, ali samo narod koji pamti svoju prošlost ima budućnost. Posebnu pažnju posvetili smo izgradnji memorijalnog centra Donja Gradina, vječnom svjedočanstvu stradanja našeg naroda, ali i nepokolebljive vjere u slobodu – izjavio je Dodik.

  • UIO BiH: Krnjić iznosi netačne informacije o kategorijama graničnih prelaza

    UIO BiH: Krnjić iznosi netačne informacije o kategorijama graničnih prelaza

    Uprava za indirektno oporezivanje BiH saopštila je da su netačne informacije člana Upravnog odbora UIO Zijada Krnjića da su granični prelazi prve kategorije Brod, Izačić i Šamac, te da između BiH i Hrvatske postoje samo dva granična prelaza sa potpunim inspekcijskim nadzorom – Gradiška i Bijača.

    – Kamioni sa robom koja zahtijeva potpuni inspekcijski nadzor, iz BiH u Hrvatsku to jest u EU, kao i iz EU u BiH, mogu ući isključivo na jedan od ova dva granična prelaza – saopšteno je iz UIO.

    Potpuni inspekcijski nadzor podrazumijeva da odrđena roba koja prelazi granični prelaz mora dobiti potvrde veterinarske inspekcije, fitosanitarno-poljoprivredne inspekcije, sanitarne inspekcije i tržne inspekcije, navodi se u saopštenju.

    – Ovo je u BiH moguće isključivo na dva granična prelaza – Gradiška i Bijača, odnosno od danas zbog novonastale situacije i prekida saobraćaja na prelazu Gradiška to više nije moguće na cijelom području sjverozapadne granice BiH sa EU – ističe se u saopštenju.

    Iz UIO napominju da su na ovakav način mnogi privrednici iz cijele BiH dovedeni u veoma težak položaj i znatno veće troškove, uz gubitak vremena za dugotrajni transport robe.

    Granični prelaz Gradiška zatvoren je za sva vozila zbog urušavanja pješačkog prelaza na nadvožnjaku međudržavnog mosta na Savi.

  • Uz aplauz otvoren novi prelaz u Gradišci, Amidžić poručio: Ovo je dobro za sve u BiH

    Uz aplauz otvoren novi prelaz u Gradišci, Amidžić poručio: Ovo je dobro za sve u BiH

    Novi Granični prelaz u Gradišci zvanično je otvoren, a prva vozila prešla su preko novog mosta uz aplauz prisutnih građana i zvaničnika.

    Kako javlja reporter RTRS-a, pripadnici Granične policije i carine već su na svojim radnim mjestima, čime je novi prelaz stavljen u funkciju nakon višemjesečnih čekanja.

    Ministarstvo bezbjednosti u Savjetu ministara donijelo je u poslijepodnevnim časovima rješenje kojim se omogućava preusmjeravanje saobraćaja preko novog mosta u Gradišci.

    Novoizgrađeni granični prelaz i most, koji povezuju BiH sa Evropskom unijom preko Hrvatske na najfrekventnijem putnom pravcu u zemlji, vrijedni su oko 100 miliona evra. Iako su bili spremni za upotrebu još od decembra prošle godine, otvaranje je više puta odgađano.

    U tekstu se navodi da je član Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH iz FBiH Zijad Krnjić blokirao otvaranje prelaza, što je, kako se ističe, izazvalo velike ekonomske gubitke za Republiku Srpsku i BiH, jer su putnici i teretni saobraćaj bili usmjereni na već preopterećeni stari prelaz.

    Dodatni problem nastao je nakon zatvaranja starog graničnog prelaza zbog urušavanja mosta.

    Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić rekao je nakon otvaranja da je urađeno nešto što je dobro za sve građane BiH.

    „Trenutno su pomiješana osjećanja. To što oni rade nije politika, nego mržnja, a mržnja nikada nije ništa dobro stvorila“, poručio je Amidžić.

  • Džerard Selman izabran za predsjednika Ustavnog suda Republike Srpske

    Džerard Selman izabran za predsjednika Ustavnog suda Republike Srpske

    Narodna skupština Republike Srpske izabrala je danas, 19. maja, Džerarda Selmana iz reda bošnjačkog naroda za predsjednika Ustavnog suda Republike Srpske.

    Izabran je na mandatni period od četiri godine.

    Pored njega, na prijedlog predsjednika Republike, za sudije Ustavnog suda Republike Srpske izabrani su Ljubomir Ožegović iz reda srpskog naroda i Gorana Turić iz reda ostalih.

    Podsjećamo, Siniša Karan, predsjednik Republike Srpske, predložio je Džerarda Selmana iz reda bošnjačkog naroda za predsjednika Ustavnog suda Republike Srpske.

  • Ministarstvo bezbjednosti donijelo rješenje o preusmjeravanju saobraćaja preko novog mosta u Gradišci

    Ministarstvo bezbjednosti donijelo rješenje o preusmjeravanju saobraćaja preko novog mosta u Gradišci

    Ministarstvo bezbjednosti u Savjetu ministara donijelo je u poslijepodnevnim časovima rješenje kojim se omogućava preusmjeravanje saobraćaja preko novog mosta u Gradišci.

    U saopštenju navode da će se lokacija preko novog mosta koristiti za vrijeme obustave saobraćaja na postojećem graničnom prelazu Gradiška.

    Navode da je prema današnjem obavještenju Uprave za indirektno oporezivanje BiH, rad carinskih službi na novoj lokaciji omogućen premještanjem službenika sa postojećeg graničnog prelaza Gradiška.

    Јavnost će, kako je navedeno, biti naknadno obaviještena o početku preusmjeravanja saobraćaja preko novog mosta i mogućnosti korištenja nove lokacije za prelazak granice.

  • Špirić: Spoljna politika Elmedina Konakovića zemlju vodi u propast

    Špirić: Spoljna politika Elmedina Konakovića zemlju vodi u propast

    Član Kolegijuma Doma naroda Palrlamnetarne skupštine BiH Nikola Špirić rekao je da političko Sarajevo nije shvatilo poruke sa sjednice Savjeta bezbjednosti UN sa koje su SAD jasno istakle da kreiranje procesa unutar BiH moraju biti plod domaćih lidera, a da je uloga stranaca konsultativna i da spoljna politika Elmedina Konakovića zemlju vodi u propast.

    Špirić je rekao da ponašanje ministra inostranih poslova Elmedina Konakovića govori da BiH nema budućnost.

    – Imam osjećaj da Konaković to nije shvatio – rekao je Špirić.

    Špirić je naveo da političko Sarajevo još nije za to da se BiH prvo izbori za suvereno odlučivanje u institucijama, bez OHR-a, bez visokog predstavnika i stranih sudija u Ustavnom sudu.

  • Hitne mjere na graničnom mostua

    Hitne mjere na graničnom mostua

    Saobraćaj preko graničnog mosta u Gradišci i dalje je u potpunosti obustavljen nakon što je došlo do obrušavanja dijela zaštitne ograde i oštećenja na pristupnim podvožnjacima, dok nadležne institucije istovremeno provode hitne sanacione radove, dodatna ispitivanja konstrukcije i probno opterećenje, kako bi se utvrdio stepen bezbjednosti i mogućnost ponovnog puštanja dionice u saobraćaj.

    Iz “Puteva Republike Srpske” saopšteno je da je posljednja detaljna analiza stanja mosta rađena prije dvadesetak dana, te da se njeni rezultati očekuju u narednih deset dana. U međuvremenu je naređen 24-časovni režim sanacije, a nakon planiranog probnog opterećenja koje će biti izvedeno, očekuju se precizniji podaci o stanju dva podvožnjaka i same konstrukcije mosta.

    Na osnovu tih nalaza biće odlučeno u kom kapacitetu će ova saobraćajnica ponovo biti puštena u funkciju, navode iz preduzeća, uz napomenu da je cilj da se radovi završe u najkraćem mogućem roku i omogući bezbjedno odvijanje saobraćaja.

    Istovremeno, iz “Puteva Republike Srpske” ističu da je namjera bila da se analiza i rekonstrukcija izvedu ranije, ali da je to zahtijevalo obustavu saobraćaja, što, kako navode, nije bilo moguće zbog velikog saobraćajnog opterećenja i odlaganja otvaranja novog mosta preko rijeke Save.

    Dodaju i da je prema Sporazumu o održavanju međudržavnih mostova finansiranje predviđeno po principu 50:50 između nadležnih institucija BiH i Hrvatske, ali da, prema njihovim tvrdnjama, sredstva za održavanje u više navrata najavljena u iznosu od oko 20.000 KM za pet graničnih mostova nikada nisu doznačena, iako su potrebna ulaganja procijenjena na 1,5 do 2 miliona KM.

    U ranim jutarnjim časovima 19. maja 2026. godine došlo je do oštećenja na pješačkoj stazi i zaštitnoj ogradi na dijelu mosta na magistralnom putu M1-101 na graničnom prelazu Gradiška – Stara Gradiška. Ekipe “Puteva Republike Srpske” izašle su na teren i odmah pokrenule hitnu sanaciju, uz organizaciju rada u režimu 24 časa.

    Direktor preduzeća naložio je angažovanje izvođača radova “Niskogradnja” da bez odlaganja pristupi sanaciji i istovremeno izvrši dodatno ispitivanje preostale konstrukcije, uključujući oba pristupna podvožnjaka, kako bi se utvrdila ukupna bezbjednost objekta.

    Granična policija BiH saopštila je da je do obrušavanja došlo oko jedan čas nakon ponoći, nakon čega su policijski službenici zajedno sa kolegama iz Republike Hrvatske i Policijske uprave Gradiška izašli na teren i izvršili procjenu bezbjednosne situacije.

    Zbog nastalog oštećenja i procijenjenog bezbjednosnog rizika, saobraćaj preko mosta i graničnog prelaza je do daljnjeg potpuno obustavljen, a građanima je preporučeno da koriste alternativne prelaze.

    Iz Granične policije BiH i Tužilaštva BiH potvrđeno je da su nadležna tužilaštva obaviještena o događaju, te da se dalje aktivnosti preduzimaju pod njihovim nadzorom. Navedeno je i da u incidentu nije bilo povrijeđenih, ali da je pričinjena materijalna šteta na mostu i prostoru ispod njega.

    Nadležne institucije poručuju da će javnost biti blagovremeno informisana o svim narednim mjerama, nakon što se završe procjene stabilnosti i bezbjednosti konstrukcije.

  • 1.500 svjedočanstava: Otvorena jedinstvena baza o srpskim stradanjima na prostoru bivše Jugoslavije

    1.500 svjedočanstava: Otvorena jedinstvena baza o srpskim stradanjima na prostoru bivše Jugoslavije

    U banjalučkom Banskom dvoru održana je svečana akademija Memorijalnog centra Republike Srpske, na kojoj je otvorena najveća baza snimljenih svjedočanstava o stradanju srpskog naroda na prostoru bivše Jugoslavije. Baza sadrži 1.500 svjedočanstava članova porodica poginulih i nestalih civila i vojnika Odbrambeno-otadžbinskog rata, kao i onih koji svojom sudbinom svjedoče o srpskom stradanju i borbi, a obuhvata svjedočanstva sa prostora Republike Srpske, BiH, Srbije, Kosova i Metohije, nekadašnje Republike Srpske Krajine i Hrvatske, te svjedočanstva o genocidu nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj tokom Drugog svjetskog rata.

    Akademiji su prisustvovali predsjednik Republike Srpske Siniša Karan, premijer Savo Minić, predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić, srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, ministri u Vladi Srpske, narodni poslanici, predstavnici Srbije, Srpske pravoslavne crkve, kao i organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata.

    Direktor Memorijalnog centra Denis Bojić istakao je da baza predstavlja jedan od najznačajnijih nacionalnih projekata u oblasti očuvanja kulture pamćenja, koji po svom značaju prevazilazi okvire matičnog prostora. “Baza Memorijalnog centra jeste jedinstven epicentar društvenog, naučnog i institucionalnog saznanja o stradanju srpskog naroda”, rekao je Bojić, dodajući da projekat uspostavlja kontinuitet kulture pamćenja, usmene istorije i sistematskog dokumentovanja istorijskih stradanja, te da ima potencijal da postane ključna referentna tačka za naučna istraživanja i obrazovne procese.

    Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić rekao je da je Srpska stvorila kulturu sjećanja, te da srpski narod može jedino u Republici Srpskoj nastaviti da njeguje svoje tradicije. “Svoju istoriju smo stvarali glavama i krvlju, a suzama pišemo budućnost tako što nećemo da zaboravimo i nećemo da se predamo”, rekao je Stevandić, naglašavajući da je obaveza svih da Republiku Srpsku brane u svakom trenutku i na svaki mogući način.

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović zahvalila je Memorijalnom centru na ovom poduhvatu, nazvavši ga memorijalnim i dokumentacionim centrom, ličnim, porodičnim i istorijskim podsjetником. Posebno je izdvojila entuzijazam mladih koji su se opredijelili za ovaj posao: “Otvarajući vrata prošlosti, ustvari otvaraju i vrata budućnosti.”

    Ministar prosvjete i kulture Borivoje Golubović naglasio je da narod koji čuva istinu čuva i svoje pravo na dostojanstvo, postojanje i budućnost. Posebnu vrijednost rada Centra vidi u arhivskoj građi koja se prevodi na strane jezike, čime istina o stradanju srpskog naroda postaje dostupna međunarodnoj javnosti i naučnim krugovima. Golubović je najavio da će Ministarstvo nastaviti da pruža institucionalnu podršku radu Centra.

    Premijer Savo Minić poručio je da Vlada uvijek biti uz ove napore. “Ovo što radi Memorijalni centar i svi mi zajedno — u kamen klešemo istinu i istoriju”, rekao je Minić.

    Mirjana Miodrag Božin, predsjednik Koordinacije srpskih udruženja porodica nestalih i ubijenih lica, iznijela je podatak da je na prostoru bivše Jugoslavije od 1990. do 2000. godine nestalo i poginulo oko 50.000 Srba, te da se i danas još uvijek traži 9.579 lica — 6.140 u BiH, 1.853 u Hrvatskoj i 1.586 na Kosovu i Metohiji. Naglasila je da pitanje nestalih nije političko, već humanitarno i civilizacijsko, te apelovala na međunarodnu zajednicu da se aktivno uključi u njegovo rješavanje.

    Isidora Graorać, predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila, podsjetila je da je u temelje Republike Srpske ugrađeno 23.659 života vojnika. “Samo istina može biti temelj pravde, a pravda može biti temelj mira u budućnosti”, rekla je Graorać, pozivajući sve koji mogu da svjedoče o ratnim strahotama da to učine dok je još moguće.

    Na akademiji je govorio i Dušan Kostadinović, otac poginulog borca Vojske Republike Srpske Velibora, koji je prisutnima pročitao pjesmu posvećenu sinu, napisanu 1990. godine.

  • Stevandić: Republika Srpska čuva sjećanje na stradanje srpskog naroda

    Stevandić: Republika Srpska čuva sjećanje na stradanje srpskog naroda

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da je Srpska stvorila kulturu sjećanja, te omogućila i održavanje svečane akademije Memorijalnog centra Srpske i otvaranje najveće baze snimljenih svjedočanstava o stradanju srpskog naroda na prostoru bivše Jugoslavije.
    “Svoju istoriju smo stvarali glavama i krvlju, a suzama pišemo budućnost tako što nećemo da zaboravimo i nećemo da se predamo. Mi smo potomci naroda koji je pretekao, nije potučen, ni poklan. Nadjačao je fašiste, ustaše i mudžahedine i sve koji su htjeli da nas odavde izbrišu. Sve nas zajedno čuva Republika Srpska”, istakao je Stevandić obraćajući se na svečanoj akademiji Memorijalnog centra Srpske.

    Stevandić je rekao da danas postoji veliki broj institucija koje se bave nacionalnom istorijom, te da je sigurno da samo u Republici Srpskoj srpski narod može da nastavi da njeguje svoje tradicije i korača u budućnost.

    “U zavjet toga moramo da kažemo šta smo sve spremni – da je branimo u svakom trenutku i na svaki mogući način. Slava poginulim junacima, mir i spokoj njihovim porodicama, a svima nama obaveza da se nikad ne predamo!”, poručio je Stevandić.

    Baza Memorijalnog centra sadrži 1.500 snimljenih svjedočanstava i predstavlja jedinstven epicentar društvenog, naučnog i institucionalnog saznanja o stradanju srpskog naroda kroz snimljena svjedočanstva članova porodica poginulih i nestalih civila i vojnika Odbrambeno-otadžbinskog rata, kao i svih onih koji svojom sudbinom svjedoče o srpskom stradanju i borbi.

    Ova baza obuhvata svjedočanstva sa prostora Republike Srpske, BiH, Srbije, naročito sa teritorije Kosova i Metohije, nekadašnje Republike Srpske Krajine i Hrvatske, kao i svjedočanstva o genocidu nad Srbima u NDH tokom Drugog svjetskog rata.

  • Ostojić potvrdio kada počinje isplata boračkog dodatka

    Ostojić potvrdio kada počinje isplata boračkog dodatka

    Isplata boračkog dodatka po novoj, uvećanoj osnovici od 5 KM po mjesecu učešća u zoni borbenih dejstava zvanično bi trebala da počne od 1. jula ove godine, potvrdio je za BL portal Radovan Ostojić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske.

    Ova dugoočekivana novost stiže direktno iz skupštinskih klupa gdje je pokrenuta ključna procedura za izmjenu Zakona o pravima boraca. Ostojić ističe da su sve oči uprte u Narodnu skupštinu, gdje se rješava sudbina ovog zakonskog rješenja.

    „Danas na Narodnoj skupštini počinje rasprava o Prijedlogu izmjene i dopune Zakona o pravima boraca, kojom je predviđeno da osnovica za obračun boračkog dodatka u narednom periodu bude 5 maraka. Očekujemo danas ili sutra usvajanje zakona, a nakon toga redovna procedura ide na Vijeće naroda. Poslije toga slijedi potpisivanje ukaza, objavljivanje u Službenom glasniku i za nekih osam dana stupanje na snagu“, detaljno objašnjava ministar Ostojić proceduru.

    Iako zakon mora proći kroz nekoliko administrativnih instanci, ministar naglašava da su rokovi prilično kratki i da ne bi trebalo biti nepredviđenih kašnjenja.

    „Nadam se da će to sve biti završeno u nekih narednih 15 do 20 dana i da bismo poslije usvajanja zakona mogli ući u samu proceduru isplate boračkog dodatka po osnovici od 5 maraka. Znači, po ovome kako stvari sada stoje, to je 99 odsto da će isplata da krene od prvog jula“, zaključuje ministar Ostojić u izjavi za BL portal.

    Ova odluka predstavlja značajan iskorak u poboljšanju materijalnog statusa boračkih kategorija u Republici Srpskoj, a konačno usvajanje zakona u parlamentu staviće tačku na višemjesečna nagađanja o tačnom datumu početka primjene nove osnovice.