Kategorija: Vijesti

Dragi moj druže, želim i znam da ćeš i ovaj put pobijediti, poručio je predsjednik Socijalističke partije Petar Đokić, pruživši podršku ministru unutrašnjih poslova Srbije Ivici Dačiću.

– Voli te tvoj drug! Veoma sam potresen zbog trenutno teškog zdravstvenog stanja Ivice Dačića. On je za mene mnogo više od političkog kolege – dugogodišnji prijatelj. Vijest o njegovoj hospitalizaciji primio sam s velikom tugom. Moje misli i molitve su uz njega i njegovu porodicu – istakao je Đokić.

On je zamolio sve da u ovim trenucima poštuju njihovu privatnost.

– Zahvalan sam doktorima i medicinskom osoblju na predanom radu i brizi.Ivica je borac i vjerujem da će izdržati i ovu životnu nevolju, kao što je uvijek znao da se izbori s izazovima. Iskreno se nadam da ću ga u toku današnjeg dana uspjeti vidjeti i lično mu pružiti podršku – poručio je Đokić.

Foto: RTRS/Ustupljena fotografija

BHRT danas ne emituje svoj redovni program. Ovo je upozorenje na poslјedice izostanka sistemskog rješenja i moguće trajno gašenje javnog servisa, navode iz ove medijske kuće.

Blokada računa i prestanak osnovne funkcije
Bez hitne odluke nadležnih institucija, BHRT se suočava s blokadom računa i prestankom obavlјanja svoje osnovne funkcije javnog servisa u interesu građana, piše na portalu BHRT-a.

Ističu da će vijesti biti emitovane prema dnevnom rasporedu.

“Poštovani građani i pretplatnici, zbog izuzetno teške i dugotrajne krize u kojoj se nalazi BHRT, primorani smo da vam se obratimo na ovaj način. Okolnosti u kojima djelujemo već nekoliko godina su nepodnošlјive. Institucije Bosne i Hercegovine i entiteta, kao i Ured visokog predstavnika pokazali su izuzetnu nezainteresiranost za problem finansiranja javnog servisa BiH. Signal koji trenutno gledate, nažalost nije simbolika, već realnost. U danima koji su pred nama moglo bi doći do trajnog prekida emitiranja programa”, stoji u objavi na portalu BHRT-a.

Navode da odluku da se građanima i gledaocima obrate na ovaj način nisu donijeli lako.

Poziv Parlamentarnoj skupštini, Savjetu ministara i OHR-u
“Smatramo da javnost ima pravo i treba znati istinu o stanju u kojem se nalazimo. Ova situacija nije rezultat naše volјe, niti profesionalnog opredjelјenja lјudi koji rade u BHRT-u, već poslјedica dugogodišnjeg nepoštivanja zakona ove zemlјe. BHRT je javni servis svih građana Bosne i Hercegovine. Nјegov eventualni prestanak rada značio bi gubitak zajedničkog medijskog prostora. Za nastavak rada BHRT-a potrebna je hitna reakcija Parlamentarne skupštine BiH, Vijeća ministara BiH i OHR-a. Hvala vam na povjerenju koje nam godinama ukazujete”, navode iz BHRT-a.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić obratiće se na 12. Konferenciji predsjednika parlamenata zemalja Јugoistočne Evrope, koja će biti održana u naredna dva dana u Budimpešti.

Stevandić je juče razgovarao sa predstavnicima Samouprave Srba u Mađarskoj.

Dogovorena je skora posjeta delegacije Srba iz Mađarske Banjaluci.

Milan Petković, poslanik Ujedinjene Srpske u Parlamentarnoj skupštini BiH, najavio je da će na prvoj narednoj sjednici Predstavničkog doma uputiti zvaničnu inicijativu kojom će tražiti da se Savjet ministara BiH obaveže da otpočne pregovore sa Republikom Hrvatskom za izgradnju mosta na Savi između opština Srbac i Davor.

Petković je već razgovarao sa načelnicima ovih opština u Republici Srpskoj odnosno Hrvatskoj jer je most interes obe strane, kao i otvaranje graničnog prelaza.

„Ovdje nikada nije postojao most, ali su se ljudi vijekovima susretali. Trgovali su, vjenčavali se sa obe strane rijeke, radili, sarađivali. Susretali se i na ovoj, i na onoj obali. Danas ih razdvajaju dvije države, ali ne smiju ih razdvajati kilometri, birokratija i loša infrastruktura“, rekao je Petković.

Njegova je poruka – želimo da se izgradi, ne samo most od betona, nego most prilika za brži razvoj, za nova radna mjesta, za mlade koji ne samo da žele da odu, nego i za mlade koji ovdje žele da ostanu.

„Ako su naši preci mogli sarađivati bez mosta, mi danas nemamo izgovor da ga ne izgradimo. Vrijeme je da spojimo obale i ljude“, kaže Petković.

Petković sve to ilustruje dužinom svog putovanja od Srpca do Davora. Bila su mu potrebna puna dva sata sa prelaskom granice u Gradiški i prelazak 80 kilometara. Da postoji most za to bi bilo potrebno manje od pet minuta jer je razdaljina oko 500 metara.

„Toliko bi nam bilo značajno da igradimo ovaj most“, zaključuje Petković.

Gradonačelnik Doboja Boris Јerinić poručio je da su dijalog i kompromis osnova za mir i bezbjednost i da je zadovoljan što je ovaj grad danas domaćin ambasadorima Norveške i Španije, te predstavnicima diplomatskog kora Velike Britanije i Crne Gore akreditovanih u BiH.

Јerinić je rekao novinarima da je u Gradskoj upravi razgovarao sa diplomatama o važnim temama koje se tiču i ove lokalne zajednice i da je zadovoljan njihovom podrškom.

On je naveo da će nakon prijema u hotelu “Park” biti prikazan film “Suočavanje sa ratom”, u organizaciji Političkog odjeljenja NATO-a u BiH i Ambasade Norveške u BiH.

Zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksandar Goganović pojašnjava da film govori o posljednjoj godinu mandata bivšeg glavnog sekretara NATO-a Јensa Stoltenberga, o teškoćama da se unutar ovog vojnog saveza dođe do kompromisa, te o potrebi dijaloga za konstruktivna rješenja.

Prema njegovim riječima, taj kompromis i kultura političkog dijaloga mogu poslužiti kao recept i za BiH, što je i utkano u Dejtonski mirovni sporazum – da za sve odluke treba dogovor dva entiteta i tri naroda.

On je naveo da se radi o jednoj u nizu posjeta diplomatskog kora lokalnim zajednicama, koji su prilika za razgovor i unapređenje kulturne, obrazovne, te ekonomske saradnje.

Ambasador Norveške Katerin Biring, kao kontakt Ambasada NATO u BiH, ukazala je na važnost razgovora i odgovornog liderstva u donošenju odluka u izazovnim vremenima i podsjetila da su i prošle godine u Doboju razgovarali sa studentima o bezbjednosnim pitanjima.

Direktor Političkog odjeljenja NATO-a, ambasador Vladimir Vučinić ukazao je na prednosti dijaloga i partnerstva u savremenom bezbjednosnom okruženju.

Ambasador Španije u BiH Marija Molina zadovoljna je što su u prilici da razgovaraju sa studentima i građanima i odgovaraju na pitanja o putu BiH u evroatlantske integracije.

Molina, kojoj je ovo prva posjeta Doboju, najavila je da će i službeno posjetiti ovaj grad.

Večerašnjoj projekciji prisustvovala je i potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nina Bukejlović, te zamjenik predsjedavajućeg Parlamentarne skupštine BiH u Parlamentarnoj skupštini Nato Obren Petrović.

 Foto: Srna

Delegacija Narodne skupštine Republike Srpske, koju predvodi predsjednik dr Nenad Stevandić, posjetila je danas Gimnaziju Nikola Tesla u Budimpešti, koja postoji u okviru istoimenog Srpskog obrazovnog i kulturnog centra.

Након Самоуправе Срба, посјетио сам српску Гимназију Никола Тесла у Будимпешти и, у сарадњи са Заводом за уџбенике Републике Српске, поклонио књиге, на корист нашим ученицима и професорима. Ово је мјесто гдје се чува свој језик и поносни смо што и Српска може да допринесе томе. pic.twitter.com/zc3WXHrdv4

— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) February 25, 2026

Tom prilikom, predsjednik Stevandić je uručio poklon knjige i naglasio da je to već postala tradicionalna akcija u saradnji sa Zavodom za udžbenike i nastavna sredstva Republike Srpske, naglasivši da je Gimnazija mjesto se čuva tradicija srpskog jezika i primjer sjajne saradnje Mađara i Srba.

„Na tome smo posebno zahvalni svim funkcionerima Mađarske. Ponosni smo što, na neki način, i Republika Srpska može da pokaže svoju širinu, da posjećujemo srpsku djecu koja ovdje pohađaju školu, ali i da njegujemo srpsku tradiciju na svakom mjestu koje posjetimo”, izjavio je Stevandić.

Delegaciju Narodne skupštine čine još narodni poslanici Milica Lovrić, Maja Dragojević Stojić, Aleksandar Trninić i Siniša Mijatović.

U Republici Srpskoj je u ovoj godini za najsavremenije terapije za oboljele od rijetkih bolesti planirano 16,5 miliona KM, saopšteno je iz Fonda zdravstvenog osiguranja /FZO/, koji je pripremio i vodič kroz prava ove grupe oboljelih u susret njihovom danu koji se obilježava posljednjeg dana u februaru.

– Savremene terapije za oboljele od rijetkih bolesti prvi put su 2022. godine uvrštene u Program lijekova, a u to vrijeme je najsavremenijim terapijama liječeno dvadesetak pacijenata. Nakon četiri godine broj onih koji primaju ove terapije je udvostručen – napomenuli su iz Fonda.

U Fondu su precizirali da savremene terapije, koje su u ograničenoj količini dostupne u okviru Programa lijekova, sada prima oko 40 osiguranika oboljelih od rijetkih bolesti, što potvrđuje da je u Republici Srpskoj učinjen značajan iskorak kada je riječ o dostupnosti inovativnih terapija.

Inovativne terapije su trenutno dostupne oboljelim od cistične fibroze, spinalne mišićne atrofije, Pompeove bolesti, mukopolisaharidoze tip dva i četiri, Gošeove bolesti, Dišenove mišićne distrofije, kao i za hereditarni angioedem i Leberovu hereditarnu optičku neuropatiju.

Iz FZO su naveli da su savremene terapije za rijetka oboljenja izuzetno skupe, što je ilustrovano primjerom da godišnja terapija za samo jednog pacijenta oboljelog od cistične fibroze iznosi oko 400.000 KM, dok je godišnja terapija za pacijenta oboljelog od Pompeove bolesti oko 800.000 KM.

FZO Republike Srpske pripremio je vodič kroz prava oboljelih od rijetkih bolesti sa namjerom da tim osiguranicima na jednom mjestu budu dostupne sažete, jasne i pouzdane informacije o pravima iz obaveznog zdravstvenog osiguranja.

– Sa republičkim institucijama nastojimo da obezbijedimo najsavremenije terapije i unaprijedimo prava oboljelih od rijetkih bolesti kako bismo olakšali njihovu svakodnevicu – istakli su iz Fonda.

Osim terapija iz Programa lijekova, iz Fonda su napomenuli da su oboljelima na listi lijekova koji se izdaju na recept dostupni dijetetski preparati, kao i nekoliko lijekova za koje porodice uglavnom refundiraju troškove jer nisu registrovani u BiH i nema ih na ovom tržištu.

– Od februara ove godine proširena je indikacija za lijek /hidrokortizon tablete u dozi od 10 miligrama/ koji zamjenjuje hormon koji nedostaje oboljelima od kongenitalne adrenalne hiperplazije, te je sada dostupan i oboljelima od ovog rijetkog genetskog oboljenja – istakli su iz FZO.

U Fondu su ukazali da, uprkos značajnim izdvajanjima za terapije za rijetka oboljenja, potrebe i dalje prevazilaze finansijske mogućnosti, pa već godinama pokreću inicijative s ciljem obezbjeđivanja dodatnih izvora finansiranja za zdravstveni sistem, a time i veća prava osiguranika.

Iz Fonda su napomenuli da su oboljeli od rijetkih bolesti oslobođeni plaćanja participacije, što znači da njihovu zdravstvenu zaštitu u cijelosti finansira obavezno zdravstveno osiguranje za sve što spada u prava iz zdravstvenog osiguranja.

– Oboljeli od rijetkih bolesti, ako nemaju drugi osnov osiguranja, na zdravstveno osiguranje mogu da se prijave na osnovu rijetkog oboljenja, a važno je da budu registrovani u Centru za rijetke bolesti – ukazali su iz FZO.

Izmjenama u propisima već nekoliko godina omogućeno je da djeca oboljela od rijetkih bolesti zdravstvenu zaštitu mogu da ostvaruju sve do 18. godine kod izabranog pedijatra, odnosno sa navršenih sedam godina ne moraju da prelaze kod porodičnih ljekara.

– Ova i druga prava oboljelih, kao i procedure ostvarivanja prava, precizirana su i u Vodiču o pravima oboljelih od rijetkih bolesti sa ciljem da osiguranike informišemo i da im pomognemo u svakodnevnom ostvarivanju prava, te da znaju šta sve obavezno zdravstveno osiguranje finansira – napomenuli su u Fondu.

Iz Fonda su istakli da pružanjem jasnih informacija i širenjem svijesti o pravima osiguranika nastoje da izgrade zdravstveni sistem u kojem je svaki osiguranik informisan i uključen u očuvanje sopstvenog zdravlja.

Vodič o pravima oboljelih od rijetkih bolesti dostupan je na internet stranici Fonda, a biće dostavljen Centru za rijetke bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, kao i Savezu za rijetke bolesti Republike Srpske.

Obilježavanje Međunarodnog dana rijetkih bolesti počelo je 2008. godine kada je aktivno učešće u kampanji uzelo tek 18 zemalja.

Do sada se inicijativi priključilo više od 100 zemalja, a Republika Srpska je jedna od njih. Dugoročni cilj kampanje je postizanje ravnopravnog pristupa dijagnozi, liječenju, zdravstvenoj i socijalnoj njezi za oboljele, te pružanje podrške njihovim porodicama, njegovateljima, zdravstvenim radnicima, istraživačima, kliničarima i široj javnosti, da bi se olakšao život i proces liječenja.

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić izjavio je Srni da oko 50 odsto ukupno proizvedene energije u Srpskoj čini zelena, a 50 odsto termo energija.

Đokić je naveo da je zelena tranzicija proces u kojem se Republika Srpska nalazi više od deset godina.

“Puno je urađeno u zakonodavnom dijelu, doneseno mnogo propisa, a u jednom periodu bili smo i lideri regiona u pogledu propisa”, rekao je Đokić koji je učesnik na panelu “Zeleno preduzetništvo – put ka obnovljivim izvorima energije” u okviru Međunarodne konferencije zanatstva i preduzetništva u Laktašima.

On je dodao da je u Srpskoj u toku operativni proces realizacije zelene agende kojom se podstiče razvoj zelenih izvora energije.

Ukazao je na značaj inicijativa za skupove koji afirmišu i otvaraju perspektive za angažovanje žena u preduzetništvu koje kao takvo najbrže raste u globalnoj ekonomiji.

“Isto tako, preduzetništvo treba da igra važnu ulogu i kada je riječ o cirkularnoj ekonomiji”, ocijenio je resorni ministar.

Mlada preduzetnica iz Srbije Vera Škulić rekla je da se zajedno sa ocem šest godina bavi ratarstvom, a odnedavno i pčelarstvom.

Ona je istakla da se danas mnoge žene odlučuju za preduzetništvo, što je veliki uspjeh. “Motivaciju pronalazim u mladim ženama i zajedno gradimo novu platformu kako bismo pružili podršku preduzetnicama”, zaključila je Škulićeva.

Četvrta međunarodna konferencija zanatstva i preduzetništva Republike Srpske, čiji je cilj kreiranje boljeg poslovnog okruženja za razvoj ove oblasti, okupila je više od 300 preduzetnika iz Republike Srpske, regiona i zemalja EU.

U Republici Srpskoj trenutno posluje više od 26.000 samostalnih preduzetnika koji zapošljavaju više od 40.000 radnika, što je na nivou prethodne godine.

Savjet ministara BiH usvojio je izmjene Zakona o komunikacijama kojim se uvodi obaveza registracije “prepaid” korisnika mobilne mreže.

“Ovim izmjenama zatvara se pravna praznina koja je do sada omogućavala korištenje prepaid SIM kartica bez registracije korisnika, što je u praksi otežavalo ili onemogućavalo efikasno vođenje istraga. Naime, sigurnosne i pravosudne institucije se suočavaju s ozbiljnim ograničenjima u utvrđivanju identiteta osoba koje koriste telekomunikacione usluge za izvršenje krivičnih djela, budući da formalni pretplatnički odnos ne postoji”, saopšteno je iz Ministarstva transporta i komunikacija BiH koje je predložilo ove izmjene.

Edin Forto, ministar transporta i komunikacija rekao je da se radi o mjeri koja jača bezbjednost građana, a ne zadire u njihovu privatnost.

“Ne uvodimo nadzor sadržaja komunikacija, nego obavezu identifikacije korisnika kao što je to već slučaj kod postpaid ugovora”, izjavio je ministar Forto, dodavši da se nada da će Zakon u što kraćem roku proći parlamentarnu proceduru.

Zakon predviđa i jasne rokove za primjenu. Regulatorna agencija za komunikacije BiH je dužna u roku od šest mjeseci donijeti podzakonski akt kojim će se detaljno urediti procedura registracije, dok operateri imaju rok od 18 mjeseci da registruju sve postojeće prepaid korisnike.

Tek po isteku tog roka operater je dužan obustaviti pružanje usluge korisniku koji nije registrovan.

Usvajanjem ovih dopuna BiH odgovara na konkretne sigurnosne izazove i jača kapacitete institucija za efikasnije provođenje istraga, uz očuvanje prava na privatnost.