Kategorija: Vijesti

Još jedan potres jutros je, 22. februara, petnaestak minuta nakon 6 sati pogodio dio BiH.

Prema informacijama Evropskog mediteranskog seizmološkog centra (EMSC), bio je jačine 2.5, a epicentar je bio četiri kilometra sjeveroistočno od Širokog Brijega, te 16 kilometara sjeverozapadno od Mostara.

Još se dodaje da je bio na dubini od sedam kilometara.

Na stranici su se javili brojni građani, koji prijavljuju ponovo tutnjanje, a mnogi kažu i da je potresa bilo više, prenosi Glas Srpske.

“Bože dragi, šta je ovo više”, piše neko u Grudama, dok neko iz istog grada dodaje: “Dosta jako se osjetio prvi, a drugi manje.”

“Jedan jači, drugi minut iza nastavio samo tutnjati”, komentira još neko, dok iz Gruda stiže i sljedeći komentar: “Dva potresa, na 4. katu zgrade sve podrhtavalo. Jako neugodno.”

Kolegijum Predstavničkog doma ponovo je na dnevni red stavio Prijedlog zakona o visokom sudskom i tužilačkom savjetu, iako je više nego jasno da on neće biti usvojen, jer još nije stiglo mišljenje Venecijanske komisije.

“Na sjednici Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma je odlučeno da se traži mišljenje Venecijanske komisije. Ako ne bude mišljenja opet će ga povući”, rekao nam je Nenad Grković, poslanik Liste za pravdu i red u Predstavničkom domu i jedan od predlagača ovog zakona.

Venecijanska komisija zasjedaće tek u junu

Prema nezvaničnim informacijama, Venecijanska komisija zasjedaće tek u junu, tako da je gotovo izvjesno da do 16. marta, za kada je zakazana sjednica Predstavničkog doma, mišljenje Komisije neće biti dostavljeno. Ovaj zakon već je bio na prethodnoj sjednici Predstavničkog doma koja je održana 13. februara, ali je skinut sa dnevnog reda.

Kada je riječ o predloženom zakonu, protiv njega je sva stručna javnost. To je pokazala javna rasprava koja je održana, a na kojoj su strukovna udruženja sudija, tužilaca i advokata iznijela brojne zamjerke.

Još jedan zakon

Zanimljivo je da je u parlamentarnoj proceduri, osim ovoga, još jedan zakon o VSTS-u koji se nalazi u Domu naroda, i koji je predložilo Ministarstvo pravde BiH. Tačnije, zakon je predložila Marina Pendeš, delegat HDZ-a u Domu naroda, a izradilo ga je Ministarstvo pravde.

“U slučaju da se usvoje u oba doma dva različita zakona, onda ide usaglašavanje. Sve u svemu, nema ništa od tog zakona. Trebalo je usvojiti zakon o VSTS-u i zakon o sudu, taj o sudu su nam u startu odbacili i glupo je usvajati sad taj jedan zakon”, rekao je Grković.

Konaković: Zakoni će biti usvojeni

Za razliku od Grkovića koji kaže da nema ništa od zakona o VSTS-u, Elmedin Konaković, predsjednik NiP-a i ministar spoljnih poslova BiH, rekao je u srijedu da će zakoni o VSTS-u i Sudu BiH koje je predložila opozicija iz Republike Srpske biti usvojeni u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

“Te dokumente treba doraditi kako bi uvrstili i stavove struke, ali je imperativ da se zadovolje standardi Evropske unije. Nakon usvajanja ovih zakona spremni smo razgovarati o imenovanju glavnog pregovarača”, rekao je Konaković.

Što se tiče dorađivanja dokumenata, jedan od amandmana na zakon koji je predložen mogao bi biti onaj koji govori da se mandat predsjednika Suda BiH i glavnog tužioca Tužilaštva BiH ograničava na jedan. Predloženim zakonom mandat članova VSTS-a ograničava se na jedan, a na funkciju člana VSTS-a neće se moći stupiti bez prethodne provjere imovine.

Ozbiljne zamjerke

Ozbiljne zamjerke na ovaj zakon iznijeli su i advokati jer se mogu prijaviti na pozicije u nižim sudovima i tužilaštvima u entitetima, ali ne i na najviše funkcije u pravosuđu.

“Zašto ne bi neko ko je jako dobar advokat, dokazan sa svojih 15 godina neprekidnog rada u toj profesiji mogao da konkuriše za sudiju Vrhovnog suda Federacije BiH? Mi tvrdimo da bismo tu funkciju izvrsno obavljali”, rekla je ranije Amila Mimica Kunosić, advokat.

 

Na protestima u Sarajevu zbog tramvajske nesreće u kojoj je poginuo mladić, a četiri lica povrijeđena, zatražene su hitne ostavke nadležnih, transparentna istraga o nesreći, sloboda okupljanja i reorganizacija javnog prevoza.

Dokument sa zahtjevima upućenim institucijama vlasti u Kantonu Sarajevo dijeljen je danas tokom protesta pod parolom “Srednjoškolci, studenti, građani, sindikati – za Sarajevo bez straha!”.

Učesnici protesta traže slobodu okupljanja i pravo na protest, da se ne zastrašuju učenici, prosvjetni i drugi radnici škola, te da im se ne uskraćuje pravo na protest, da imaju pravo da misle, govore i okupljaju se.

Okupljeni zahtijevaju da istraga o tramvajskoj nesreći bude obavljena u potpunosti i u razumnom roku, bez odgađanja i uobičajenih namjernih razvlačenja, a nalazi izneseni u javnost.

– Zbog ishitrenih i kontradiktornih izjava vještaka, vještačenje moraju obaviti stručnjaci koji uživaju povjerenje i ugled u javnosti, prethodno utvrdivši da li je bilo ikakvih nedozvoljenih intervencija na tramvaju u periodu od nesreće. Tužilaštvo mora pod hitno otvoriti istrage u sektoru javnog prevoza i šire od ove nesreće – navedeno je u dokumentu.

Građani traže da se u roku od sedam dana održi hitna sjednica Skupštine Kantona Sarajevo na kojoj bi bile prihvaćene ostavke i izabrana nova kantonalna vlada, koja bi krenula u obnovu javnog prevoza, ne samo infrastrukture nego i uslova i sredstava za rad, kadrova i spektra usluga, u punoj saradnji sa Sindikatom preduzeća GRAS i uz neposredno učešće građana.

Učesnici protesta navode i da institucije vlasti u Kantonu moraju ovom preduzeću staviti na raspolaganje sve što je potrebno da se obezbijedi adekvatan prevoz građana bez korištenja neispravnih i nepropisno održavanih vozila, do nabavke novih.

– Država je naša! Partitokratija mora biti okončana – stranačko upravljanje javnim dobrima i infrastrukturom nas doslovno ubija. Mora se pokrenuti reorganizacija javnih preduzeća koja će vratiti neposrednu kontrolu građana nad njihovim radom, bez stranačkih posrednika, njihovih spekulacija i obmana – navedeno je u zahtjevima okupljenih građana.

Saobraćajna nesreća dogodila se 12. februara kada je tramvaj iz pravca Željezničke stanice velikom brzinom ušao u raskrsnicu kod Tehničke škole i iskočio iz šina.

Tom prilikom poginuo je dvadesettrogodišnji Erdoan Morankić, a četiri osobe su povrijeđene, među kojima je i sedamnaestogodišnja Ela Јovanović, kojoj je amputirana noga.

Foto: RTRS

Egzodus sarajevskih Srba, koji su prije 30 godina napustili svoja vjekovna ognjišta, ostaje najpotresnija priča o stradanju, žrtvi i etničkom čišćenju jednog naroda, rekao je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac.

Košarac je izjavio da je to ogromna žrtva uzidana u temelje Republike Srpske, koja sve u Srpskoj trajno obavezuje.

– U kolektivnom sjećanju srpskog naroda zauvijek će ostati urezane slike nepreglednih kolona sarajevskih Srba koji su u rukama nosili lične stvari, ikone i kovčege sa iskopanim kostima svojih najmilijih, tražeći spas u Republici Srpskoj – istakao je Košarac.

On je podsjetio da su Srbi iz Sarajeva, koji su svoju teritoriju i svoja ognjišta odbranili tokom rata uz ogromne žrtve, bili primorani da ih napuste nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, jer nisu željeli da žive pod muslimanskom vlašću.

– Ni tada, kao ni danas, nismo vjerovali u iskrene namjere bošnjačke politike prema srpskom narodu. Sarajevska golgota nas je naučila istorijskoj lekciji: bez naše države Republike Srpske nemamo ni slobodu ni mir. Zato je Republika Srpska naša istinska otadžbina i utočište, i zato je naša sveta dužnost da je čuvamo i branimo – istakao je Košarac.

Prema njegovim riječima, danas, kada određene antisrpske politike pokušavaju da ospore i unize Srpsku, da joj otmu prava zagarantovana Dejtonom i da od otadžbine Srba naprave praznu ljušturu u kojoj će drugi odlučivati o životu srpskog naroda, Srbi su više nego odlučni da kažu da se to neće dogoditi.

– Nepokolebljivo smo posvećeni patriotskim i odgovornim politikama lidera Milorada Dodika i institucija Republike Srpske, koje stoje na braniku naše slobode. Nećemo dozvoliti novi egzodus srpskog naroda, nova stradanja i skrnavljenje naše najveće svetinje – Republike Srpske. Mi čuvamo i štitimo našu Republiku Srpsku, naša prava i slobode, ne želeći ni milimetra tuđeg, ali ne pristajući da bilo ko oduzme ono što je naše – poručio je Košarac.

Masovni egzodus sarajevskih Srba zvanično je počeo 17. februara 1996. godine iz srpskih sarajevskih opština koje su nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma pripale Federaciji BiH i trajao je gotovo do kraja marta.

Procjenjuje se da je 120.000 do 150.000 Srba napustilo svoje domove u opštinama Ilidža, Ilijaš, Vogošća, Hadžići, Rajlovac, Grbavica i Novo Sarajevo, a jedan od najpotresnijih aspekata bila je ekshumacija i prenošenje posmrtnih ostataka upokojenih na teritoriju Republike Srpske.

Na graničnim prelazima Gradiška, Donja Gradina, Kozarska Dubica, Izačić i Velika Kladuša pojačana je frekvencija vozila na izlazu iz BiH, saopšteno je iz Auto-moto saveza Republike Srpske.

Na ostalim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta.

Granični prelaz Brčko otvoren je za putnička vozila nosivosti do 3,5 tone, a Karakaj za sve kategorije vozila, dok je na prelazu Šepak zabranjen saobraćaj za teretna vozila.

Ispred Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu u podne će početi sedmi protesti građana pokrenuti nakon tramvajske nesreće u kojoj je poginuo dvadesettrogodišnji mladić, a četiri lica su povrijeđena.

Građane su na proteste pozvali Studentski parlament Univerziteta u Sarajevu i Samostalni sindikat osnovnog obrazovanja i vaspitanja Federacije BiH.

Studenti i učenici poručili su da očekuju podršku profesora, te da žele da akademska zajednica bude uz njih i da ih isključivo interesuju istina o ovoj nesreći i odgovornost.

Mladi zahtijevaju veću bezbjednost u javnom prevozu i jasne odgovore institucija, kao i da javnost bude informisana o svim okolnostima i uzrocima saobraćajne nesreće, te da se precizno utvrdi lanac odgovornosti.

Studentski parlament traži i da javno budu objavljeni podaci o ispravnosti i servisiranju tramvaja.

Skup podrške zakazan je za 12.00 časova u Zenici, a za 13.00 časova u Tuzli.

Saobraćajna nesreća dogodila se 12. februara kada je tramvaj iz pravca Željezničke stanice velikom brzinom ušao u raskrsnicu kod Tehničke škole i iskočio iz šina.

Tom prilikom poginuo je dvadesettrogodišnji Erdoan Morankić, a četiri osobe su povrijeđene, među kojima sedamnaestogodišnja Ela Јovanović kojoj je amputirana noga.

Čak i ako Bosna i Hercegovina dobije skenere i nove tehnologije za elektronsko brojanje glasova, oni neće značiti mnogo, jer će se utvrđivanje rezultata i dalje obavljati kao i do sada.

Šta trenutno propisuje Izborni zakon BiH

Glasovi se broje ručno na biračkom mjestu ili centralnoj lokaciji

Identitet birača utvrđuje se ličnom kartom, pasošem ili vozačkom dozvolom

Nema odredbi o elektronskom brojanju

Nema odredbi o biometrijskoj identifikaciji

U slučaju neslaganja, relevantno je ručno brojanje

Potrebno izmijeniti Izborni zakon BiH

Naime, kako su nam indirektno priznali u Centralnoj izbornoj komisiji BiH, da bi se izborni rezultati mogli utvrđivati pomoću novih tehnologija, potrebno je izmijeniti Izborni zakon BiH.

To u praksi znači da, ako se kojim slučajem ručno brojanje i elektronsko brojanje na narednim izborima u oktobru ove godine ne budu slagali, u obzir se uzima samo ručno brojanje, jer je tako propisano Izbornim zakonom.

Pitanja na ovu temu smo CIK-u poslali u petak, 13. februara, ali nam do zaključenja broja nije stigao pismeni odgovor, već nam je samo usmeno potvrđeno, nakon što smo pozvali CIK i pitali da li će nam stići odgovor, da će se brojati onako kako je utvrđeno Izbornim zakonom.

Šta kaže Izborni zakon

Oni su nas uputili na Izborni zakon, na peto poglavlje, gdje je izričito navedeno da se izborni rezultati utvrđuju ručnim brojanjem glasova.

Prema odredbama Izbornog zakona BiH, u članovima od 5.22 do 5.27 propisano je kako se broje glasovi – ručno na biračkim mjestima ili na centralnoj lokaciji koju odredi CIK BiH. Takođe, propisano je kako se glasa u inostranstvu, ali odredaba o novim tehnologijama nema.

Da li su milioni potrošeni uzalud?

CIK bi mogla uvesti pravilo da se nove tehnologije nađu na biračkim mjestima, ali nam je objašnjeno da bez izmjena Izbornog zakona one formalno ne mogu biti korištene za utvrđivanje rezultata, pa se može postaviti pitanje zašto se onda izdvaja više desetina miliona maraka za njihovo nabavljanje.

Osim toga, zanimljivo je i to da će BiH, po svemu sudeći, uzalud nabaviti i biometrijske skenere za identifikaciju birača, jer ni oni nisu predviđeni Izbornim zakonom BiH.

Naime, član 5.12, stav četiri, navodi da se identitet birača utvrđuje pomoću lične karte, pasoša ili vozačke dozvole. Skeneri i biometrijska sredstva za identifikaciju nisu navedeni. Čak i ako CIK propiše da se ova sredstva koriste na biračkim mjestima, za identifikaciju birača važna je samo identifikacija koju priznaje Izborni zakon – lične karte, pasoši ili vozačke dozvole.

Političke opstrukcije

Otkad je počela priča o uvođenju novih tehnologija radi zaštite integriteta izbornog procesa, počele su političke opstrukcije da se one ne uvedu. Iako nijedan politički subjekt nije bio eksplicitno protiv, blokirano je usvajanje odredaba o finansiranju nabavki ove opreme.

Na kraju je do njihovog uvođenja došlo nametanjem od strane OHR-a, koji je omogućio da se ova oprema nabavi iz sredstava dobiti Centralne banke BiH, u visini od 112 miliona maraka. Prema zvaničnim podacima CIK-a, cijena nabavke novih tehnologija bila bi oko 80 miliona maraka sa PDV-om, a tenderski postupak je u toku.

Međutim, političke opstrukcije se očigledno i dalje nastavljaju, jer BiH, čak i ako kupi nove tehnologije, neće ih moći primijeniti za utvrđivanje izbornih rezultata na narednim izborima.

Sumnje u izbornu regularnost

Podsjećanja radi, Delegacija EU je u nekoliko navrata objašnjavala javnosti da su često od bh. građana čuli da su nezadovoljni što nakon svakog izbornog ciklusa postoji sumnja u izbornu regularnost, pa su zbog toga odlučili da pomognu uvođenju novih tehnologija, kako bi se ovaj problem riješio. EU je, zajedno s Ambasadom SAD, u proteklom periodu finansirala pilot-projekt koji je testirao kako bi u praksi funkcionisalo glasanje uz nove tehnologije. Ovom projektu pomogli su i OEBS, Savjet Evrope i još nekoliko zemalja i organizacija.

Odstupanje između ručnog brojanja i brojanja elektronskim putem

Međutim, da pokušajima opstrukcija i obesmišljavanja svega u BiH što može dovesti do jačanja povjerenja građana nema kraja, najbolje pokazuje i izvještaj CIK-a nakon sprovedenog pilot-projekta na prošlim izborima, jer je i CIK priznao da je odstupanje između ručnog brojanja i brojanja elektronskim putem iznosilo dva odsto.

“Digitalno poređenje elektronskih i ručnih rezultata, kako bi se uočile bilo kakve razlike veće od dva odsto, pokazalo je male razlike između dva skupa rezultata, koje nisu prelazile dva odsto, potvrđujući da potpuno ručno brojanje nije potrebno za naredne izbore”, naveli su u izvještaju nakon sprovedenog pilot-projekta.

Ovdje nije samo problematično to što je dokazano da postoji greška u brojanju od dva odsto, već i to da se kao rješenje ne vidi ponavljanje izbora na tim biračkim mjestima, već samo prihvatanje jednog od dva načina brojanja kao službeno.

CIK se, po svemu sudeći, nalazi pod velikim političkim pritiskom najvažnijih stranaka u BiH, koje po svaku cijenu žele spriječiti sprečavanje manipulacija na izborima, što ne čudi, imajući u vidu da je BiH, prema listama koje godišnje pravi “Transparency International”, jedna od najkorumpiranijih zemalja Evrope.

Nakon brojnih informacija koje su objavljene u javnosti o licima povezanim sa seksualnim prestupnikom DŽefrijem Epstinom, pokrenuta je istraga na njegovom ranču Zoro u Nju Meksiku, zbog sumnje da su tu zakopana tijela dvije djevojke.

Gostujući u Јutarnjem programu RTRS-a, ekonomista i poznavalac prilika Miloš Ćurković ističe da je ova istraga i ranije postojala, konkretno 2019. godine, ali da se mnogo stvari stopiralo nakon smrti Epstina, ali da istraga o dokumentima i dalje traje.

– Situacija u Americi je takva da su državni organi odustali od istrage kako se ne bi miješali u širu federalnu istragu, pa je FBI nastavio istraživanje. Nakon Epstinove smrti to je stopirano, ali istraga o dokumentima traje – kaže Ćurković.

Podsjeća da je informacija o zakopanim tijelima djevojaka došla voditelju radio-programa, ali da nema tačnih informacija ni lokacije ključne za istragu.

– U daljem tekstu koji je bio dostupan javnosti navodi se da je tražen bitkoin u zamjenu za snimke i lokaciju. To je sve što je dostupno javnosti – FBI i dalje radi istragu. Sada je ponovo Nju Meksiko pokrenuo postupak sa novim saznanjima. Ako je to slučaj, s obzirom na sva licemjerstva i bolesne radnje koje su radili, moguće je da na tom ranču ima više tijela – smatra Ćurković.

Ističe da je važno da javnost posveti pažnju, posebno ovakvom slučaju.

– Istraga traje godinama. Kada su se pojavile osobe povezane s tim, njegova sekretarica je dobila 20 godina zatvora. Јoš se istražuje ko je sve umiješan. Direktor modne agencije u Parizu, Žan-Lik Brunel, preminuo je u zatvoru, a takođe je bio povezan sa Epstinom. Prije dva dana njegov slučaj je ponovo pokrenut, iako nije među živima, zbog umiješanosti drugih ljudi – kaže Ćurković.

Osvrnuo se i na hapšnje bivšeg princa Endrua, te podsjetio da je to prvi uhapšeni član kraljevske porodice u gotovo 400 godina.

– Nažalost, kompletna elita je umiješana u ovaj slučaj i to će, nadam se, pokazati sud. Taj princ, brat Čarlsa, osuđen je 2021. godine. Postoji građanska tužba gdje je svjedok bila maloljetna djevojka koja je tvrdila da je silovana. Sporazum je postignut, ali nije bilo priznavanja krivice. Јavnost nije imala uvid, osim podatka da je plaćena ogromna suma novca. Ulogu je odigrao i status kraljevske porodice. Ovih dana se vidi da tu ima još dosta stvari i da je učestvovao godinama. Vidjeće se šta će se dešavati sa kraljevskom porodicom. Elita je u to umiješana i pitanje je vremena kada će sve izaći na vidjelo – smatra Ćurković.

Kada su u pitanju zločini povezani sa Epstinom koji se u posljednje vrijeme kategorišu kao zločini protiv čovječnosti, Ćurković smatra da je neophodno formirati poseban sud za zločince po uzoru na Nirnberški proces, gdje bi se sudilo svima.

– Ovo je presedan u ljudskoj istoriji. Elita koja vlada svijetom je toliko satanistički bolesna da je to nama običnim smrtnicima nepojmljivo i trebalo bi nam dosta vremena da shvatimo šta su sve radili. Po mom mišljenju, prijedlog bi bio da se sudi u saveznoj državi Teksas, jer je tamo moguće izvršiti smrtnu kaznu. Po međunarodnom pravu maksimalna kazna je doživotni zatvor ili 30 godina, što je malo za ovaj zločin – jasan je Ćurković.

Komentarisao je i otkrivanje imena žrtava.

– Dosta podataka je cenzurisano. Treba paziti na žrtve i postupati u dogovoru sa sudom. Potrebno je da se time bave pravnici koji će dati jasniju sliku. Mora se obratiti pažnja na žrtve i kroz šta sve ponovo prolaze – rekao je Ćurković.

Dodaje da postoje brojen dezinformacije kada su u pitanju imena povezana sa Epstinom, te da je veoma teško razlučiti šta je istina zbog vještačke inteligencije i činjenice da mnogi ljudi iskorišćavaju situaciju.

– Moramo razlikovati da li je neko osumnjičen ili samo spomenut. Bilo je raznih prepiski i konverzacija, ali ne možemo upirati prstom bez konkretnih dokaza. Nije objavljeno sve – zaplijenjeno je preko šest miliona materijala. Ima digitalnog i fizičkog materijala, USB uređaja od po 300 gigabajta memorije koji se trebaju istražiti. Bilo je i CD-ova sa snimcima i fotografijama, kao i kopija ličnih dokumenata. Postoji i “crna knjiga” kontakata sa brojevima telefona osoba koje su dolazile. Imamo manje od pola fajlova koji su prikazani. To je ogromna količina materijala i u narednom periodu trebalo bi da imamo više saznanja. Dok sud ne završi istragu, nećemo imati priliku da vidimo sve – kaže Ćurković.

Ističe da i pored svega, ovo je slučaj o kojem će se govoriti narednih nekoliko godina. Osvnruo se i na to da se lider Ukrajine Volodimir Zelenski spominje u brojnim faajlovima.

– Opozicioni političar koji se trenutno nalazi u Rusiji, a koji je prebačen u razmjeni zarobljenika, iznio je tvrdnje. Postoje materijalni, fizički dokazi koje je ruska vojska pronašla tokom oslobađanja gradova. Grad Izjum – tokom oslobađanja tog grada ruska vojska je pronašla laboratorije gdje su vađeni organi djeci i, prilikom ispitivanja zarobljenih ukrajinskih vojnika, dobili su odgovor da je to farma za distribuciju organa i trgovinu ljudima. Rusi će pokrenuti dosta istraga oko toga i moguće je da je Zelenski uključen, jer sve to ide preko agencija za traženje žrtava, što je jedan od načina djelovanja. Imamo i neke snimke gdje vidimo američke lidere koji su prisustvovali revijama maloljetne djece. Nelogično je da neko od visokih funkcionera bude na revijama gdje djeca nose neprimjerenu odjeću. Dok god dokazi isplivavaju, ima još dosta materijala i utvrdiće se da je mnogo ljudi povezano s tim – upozorio je Ćurković.

Osvrnuo se i na pominjanje bivšeg visokog predstavnika u BiH, Miroslava Lajčaka.

– Lajčak, koji je bio visoki predstavnik u BiH i koji je krojio sudbinu naroda ovdje, pokušao je da uništi institucije Srpske i legitimitet srpskog naroda i da sruši Dejtonski sporazum. Pojavile su se njegove fotografije, prisustvovao je određenim događajima. Postoji čak i jedna datoteka u kojoj se navodno njemu nude djevojke kao nagrada za nešto što uradi. To je poražavajuće, da se nalazimo u takvoj Evropi – zaključio je Ćurković.

 

 

 

 

 

 

Legitimno je pitanje hoće li nadležni u Republici Srpskoj ubuduće revnosnije krpiti puteve, nakon što je Osnovni sud u Prijedoru utvrdio da je v.d. načelnika gradskog Odjeljenja za saobraćaj Aleksandar Šobot odgovoran za neblagovremeno otklanjanje udarne rupe na kolovozu i pravosnažno ga osudio.

Šobot je osuđen na novčanu kaznu od 1.000 KM, pod uslovom da u roku od godinu dana ne učini prekršaj jednake težine ili teži.

Oštećenje kolovoza u Prijedoru utvrđeno je, izmjereno i fotografisano prilikom uviđaja saobraćajke 2024. godine u kojoj je na golfu nastala šteta od udarne rupe.

Sud je utvrdio da Šobot u svojstvu v.d. načelnika gradskog Odjeljenja za saobraćaj, komunalne poslove i zaštitu životne sredine i imovinsko-stambene poslove nije obavljao poslove s ciljem održavanja javnog puta radi bezbjednog i nesmetanog odvijanja saobraćaja.

Šobot je, kako prenosi Srna, pred Sudom izjavio da prihvata odgovornost, da mu je žao zbog prekršaja, ali da, zbog složenih i dugotrajnih tenderskih procedura, nije mogao dati nalog za saniranje rupe.

Prekršajni postupak pokrenut je po zahtjevu Policijske stanice za bezbjednost saobraćaja Prijedor. Šobot, od kojeg nismo uspjeli dobiti komentar, dužan je da plati 150 KM sudskih troškova, a oštećeni S.V. je, radi eventualnog imovinsko-pravnog zahtjeva, upućen na parnični postupak.

Šta kaže advokat?

Advokat iz Banjaluke Vladimir Dragičević kaže da po mnogim odredbama o raznim prekršajima, koje su tretirane kroz zakone, kada se definiše prekršaj, bude navedeno da, uz, na primjer radnika, odgovara i odgovorno lice.

“Kada je u pitanju konkretno sudsko rješenje iz Prijedora, jedno rješenje neće biti izvor prava. Pozivaće se ljudi na to, ali u svakom konkretnom slučaju, sud će odlučivati posebno. Međutim, zaista ima primjera gdje treba kazniti odgovorno lice u nekom javnom preduzeću, organu uprave itd. Nada je da će ovo sudsko rješenje makar malo poboljšati tu situaciju”, naveo je Dragičević za “Nezavisne novine”.

U konkretnom rješenju, dodao je Dragičević, vozač će svakako dobiti naknadu štete u redovnom odštetnom zahtjevu, a ovdje je, dodatno, utvrđena i prekršajna odgovornost odgovornog lica.

“Ne treba ići u krajnost, da za svaku situaciju to bude automatski i prekršaj, ali se, evo, mora znati da je moguće i da prekršajno odgovaraju ako su krivi”, naglasio je Dragičević te dodao da je specifično i to da je u Prijedoru načelnik odjeljenja priznao odgovornost pred sudom.

Komentar sudskog vještaka

Ševal Kovačević, ovlašteni sudski vještak saobraćajne struke, sa iskustvom od 40 godina, kaže da je prije rata postojalo Odjeljenje za parnični i krivični postupak pri Vrhovnom sudu, gdje su se prikupljali karakteristični slučajevi, te su se pretvarali u sudsku praksu i izdavan je bilten u koji su mladi tužioci i sudije imali uvid.

“Danas, nažalost, ide se metodom od usta do usta ili ako se nađe neka presuda. Ali, nije ujednačena sudska praksa”, naveo je Kovačević za “Nezavisne novine”.

On dodaje da, kada je riječ o udarnim rupama, one su prisutne svugdje, te, po njegovom mišljenju, nedostatak na putu u ukupnom broju saobraćajnih nezgoda učestvuje u procentu od pet do sedam odsto, što je, dodaje, znatan broj.

“U Zakonu o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH je propisana odgovornost i ko je dužan da održava puteve”, ističe Kovačević.

A šta, zapravo, piše u tom zakonu?

“Putevi namijenjeni za saobraćaj moraju da budu izgrađeni za bezbjedan i nesmetan saobraćaj i da odgovaraju osnovnim uslovima propisanim ovim zakonom, a preduzeća i javne službe koje održavaju javne puteve ili im je povjereno održavanje javnih puteva moraju da ih održavaju tako da na njima u svim uslovima može da se odvija bezbjedan i nesmetan saobraćaj”, navedeno je, doslovno, u Zakonu o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH.

Danislav Drašković, dekan Saobraćajnog fakulteta na Panevropskom univerzitetu “Apeiron” Banjaluka, podsjeća da “Autoputevi RS” upravljaju auto-putevima i brzim putevima, “Putevi RS” magistralnim i regionalnim putevima, a jedinice lokalne samouprave lokalnim putevima i ulicama u naselju.

“Upravljači puta su odgovorni za štetu koju pretrpi korisnik puta, u ovom slučaju vlasnik vozila, ako je šteta nastala odnosno uzrokovana stanjem puta i može se dovesti u vezu sa postupanjem upravljača ili propuštanjem odnosno nepostupanjem upravljača puta”, naveo je Drašković, koji je i vještak saobraćajne struke.

On dodaje da je oštećeni u obavezi obavijestiti nadležnu policijsku stanicu, koja će sačiniti zabilješku, odnosno uviđaj saobraćajne nezgode, u prisustvu oštećene strane, svjedoka i po mogućnosti predstavnika upravljača puta.

“Policijska stanica može pokrenuti prekršajni postupak protiv upravljača puta i izvijestiti nadležni inspekcijski organ, odnosno inspektora za puteve u cilju vođenja upravnog i prekršajnog postupka protiv upravljača”, naglasio je Drašković.

Kako dodaje, nezavisno o ishodu prekršajnih postupaka, oštećena strana na osnovu izvršene procjene štete podnosi zahtjev upravljaču za naknadu štete, a u slučaju nepostupanja po zahtjevu, oštećena strana pokreće tužbu protiv upravljača kod nadležnog suda u parničnom postupku.

“Prema mojim saznanjima, sudovi najčešće odlučuju u korist oštećene stranke, nakon što se sprovedu procedure saslušanja stranaka, svjedoka i vještaka, uz uračunate kamate i troškove postupka”, rekao je Drašković za “Nezavisne novine”.

Kompanija namjenske industrije “Orao” obilježiće danas 30 godina od egzodusa Srba iz Sarajeva i premještanja ove fabrike iz sarajevskog naselja Rajlovac u Bijeljinu.

Obilježavanje jubileja biće održano u krugu preduzeća kod spomenika radnicima “Orla”, koji su poginuli kao pripadnici Vojske Republike Srpske.

Biće služen pomen poginulim i preminulim radnicima koji su dali doprinos očuvanju i nastavku rada kompanije u izuzetno teškim istorijskim okolnostima.

Egzodus Srba iz Sarajeva 1996. godine bio je bolna, ali jasna lekcija – da bez snažne Republike Srpske nema sigurnosti ni ravnopravnosti za srpski narod u BiH, izjavio je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

Egzodus Srba iz Sarajeva 1996. godine bio je bolna, ali jasna lekcija – da bez snažne Republike Srpske nema sigurnosti ni ravnopravnosti za srpski narod u BiH, izjavio je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.