Kategorija: Vijesti

U Republici Srpskoj su od 27. januara do nedjelje, 2. februara, registrovana 1.724 slučaja oboljenja slična gripu, a zbog teške akutne respiratorne infekcije na liječenju je 156 pacijenta, rečeno je Srni u Institutu za javno zdravstvo.

Na liječenju u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske je 59 pacijenata, u bolnicama u Doboju 27, Prijedoru 16, u Bijeljini i Gradišci po 13, Zvornik 10, Trebinju devet, Foči osam i u Nevesinju jedan.

Najviše oboljelih je starosne dobi od 30 do 64 godine i stariji od 65 godina.

Domovi zdravlja su u istom periodu prijavili 8.016 slučajeva akutne respiratorne infekcije.

Kada je riječ o ovim i oboljenjima sličnim gripu, najveći broj pacijenata je uzrasta od pet do 14 godina i od 30 do 64 godine.

Najviše oboljenja slučnih gripu prijavljeno je u regijama Foče i Istočnog Sarajeva.

Od početka sezone, sredine oktobra prošle godine, ukupno je prijavljeno 87.458 akutnih respiratornih infekcija, oboljenja sličnih gripu 11.215, dok je ukupno registrovano 1.719 teških akutnih respiratornih infekcija.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je danas da će Vojvodina zauvijek biti Srbija i najavio da će na Sretenje ili dan ranije biti organizovan veliki skup na kome će biti donesena narodna Deklaracija o Vojvodini u Srbiji.

Gdje ćemo jasno reći gdje je i kakva je budućnost Srbije – istakao je Vučić na Instagramu.

Istakao je da rezervnu otadžbinu nemamo i da je Vojvodina Srbija.

– Zauvijek. I nema popuštanja i uzmicanja pred onima koji bi zemlju da nam uruše. Srećemo se na Sretenje! – naglasio je Vučić.

Članovi Visokog sudskog i tužilačkog savjeta izabrali su Sanina Bogunića za novog predsjednika ove pravosudne institucije.

Od 15 članova, za Bogunića je glasalo njih 11 dok je četiri glasa dobio Izo Tankić.

Odmah nakon izbora, Bogunić je rekao da će fokus njegovog rada biti na implementaciji mjera predloženih u reformskom procesu pravosuđa ka standardima EU.

Od mjera koje su predlozene insistiraće na efikasnost rada pravosuđa sa posebnim fokusom na borbu protiv korupcije. Kao i jacanje transparentnosti pravosuđa.

Inače, Bogunić je tužilac kantonalnog tužilaštva u Sarajevu a član VSTV-a je od 2021. godine.

Mjesto predsjednika preuzima od Halila Lagundžije. Inače ovo je prvi put da je za predsjednika Vijeća izabran tužilac.

Ministar energetike i rudastva Republike Srpske Petar Đokić rekao je u Јutarnjem programu RTRS da je stanje u RiTE “Ugljevik” sada poboljšano i da očekuje normalnu proizvodnju.

– Ključni problem bio je nedostatak uglja za nesmetan rad Termoelektrane. Rudarski projekat niej adekvatno vođen duži vremenski period. Moralo se ranije raditi i izvšriti eksploatacija – naveo je Đokić.

Podsjetio je da nisu bile obezbijeđene dovoljne količine uglja.

– To se moralo riješiti i sada je stanje poboljšano – izjavio je Đokić.

Naglasio je da se moralo omogućiti normalno funkcionisanje.

– Zahvalan sam svim radnicima i mencadžmentu koju su i sada posvećeni da obezbijede normalan rad RiTE “Ugljevik” – rekao je Đokić.

Naveo je da će trebati određeni perid da se izvrši potpuna konsolidacija.

– Očekujem normalan radi i normalnu proizvodnju. Јuče su imali visoku proizvodnju, oko 11 hiljada tona uglja su proizveli. Ima određenih pomaka, uprava se trudi i rješava probleme – rekao je Đokić.

Naveo je da će republičke institucije i dalje podržavati RiTE “Ugljevik”.

Istakao je da i RiTE “Gacko” ima probmela sa ugljem.

– Koriste više mazuta i povećavaju troškove, ali je važno da rade i isporučuju električnu energiju – jasan je Đokić.

Istakao je da postoji pritisak iz EU da se prekine sa izgradnjom termoelektrtana, zbog pokušaja da se smanji korištenja uglja.

– Nisu bili dozvoljeni ni projekti sa ugljem, to jeste ne mogu se dobiti sredstva iz banaka. Mi ne odustajemo od izgradnje novog termobloka u Ugljeviku – izjavio je Đokić.

Đokić je rekao je da je i projekat izgradnje HE “Buk Bijela” aktivan.

– Mi smo uradili sve pripremne radove i uredili smo odnose između Elektroprivrede Srpske i Srbije u smislu vlasnštva – naveo je Đokić.

Rekao je da je u toku procjena uticaja na životnu sredinu.

– To su tražili Crna Gora, kao i kineski partneri. Studija se privodi kraju, i otklonićemo važnu dilemu, a to da neće uticati na NP Durmitor – rekao je Đokić.

Istakao je da je drugi problema sa političkim Sarajevom.

– Krnji Ustavni sud BiH se umiješao i iskazao da suštinski nema stav po ovom pitanju – rekao je Đokić.

Kaže da je nesporeno da ćemo imati kvalitetnu isporuku električne energ kada se sve ovo završi.

– Veliki je značaj za Srpsku, pripadaće nam oko 55 megavagta – izjavio je Đokić.

Naglasio je da planiraju završiti HE Dabar i Bistricu i poboljšati razvoj zelene energije.

– Imaćemo zamjesnku energiju ako dođe do toga da moramo zatvarati naše termelektrane – naveo je Đokić.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izrazio je zadovoljstvo što su uslovi studiranja u Republici Srpskoj svaki dan sve bolji, te što studenti imaju mogućnost da postanu ugledne ličnosti i akademski građani.

Stevandić je upravi Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci čestitao 50 godina rada, te izrazio zadovoljstvo što se sa studentima ovog fakulteta sastane dva puta godišnje.

“Imamo zajedničke sastanke, te evidentiramo probleme i trudimo se da ih riješimo. To pokazuje da je Republika Srpska odgovorno društvo”, rekao je Stevandić, koji je danas prisustvovao svečanoj akademiji povodom obilježavanja 50 godina rada Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.

On je izrazio zadovljstvo jer je evidentno da su uslovi studiranja u Srpskoj sve bolji, te što Republika Srpska kao odgovorno društvo ima mogućnost da reaguje, razgovara i dogovara buduće politike, u čemu učestvuje zakonodavna i izvršna vlast.

Svečanoj akademiji povodom pola vijeka Pravnog fakulteta prisustvovali su i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Željko Budimir, te rektor Univerziteta u Banjaluci Radoslav Gajanin.

Tadašnja Skupština opštine Banjaluka donijela je 6. februara 1975. godine odluku o osnivanju Pravnog fakulteta kao samostalne organizacije udruženog rada iz oblasti nauke i visokog obrazovanja, a na istoj sjednici je donesena odluka i o osnivanju Ekonomskog fakulteta u Banjaluci.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je danas u Banjaluci da moraju biti otkriveni i procesuirani oni koji su fizički napali bivšeg ministra bezbjednosti u Savjetu ministara Dragana Mektića.

– Svako fizičko nasilje je neprihvatljivo i sigurno je da će se organi Republike Srpske potruditi da sve bude rasvijetljeno – rekao je Stevandić novinarima.

Mektić je napadnut sinoć ispred zgrade u kojoj živi u Prnjavoru.

Na suđenju za ratne zločine nad srpskim civilima na području Visokog, svjedok Tužilaštva BiH Dalibor Topalović izjavio je da je tokom zatočeništva u kasarni „Ahmet Fetahagić“ bio premlaćivan, a da su prisutni bili optuženi Hajrudin Halilović, Amir Murtić i Asim Čizmić.

Topalović je svjedočio da su ga „Mrčo“ Halilović i Murtić udarali nogama i gazili po podu.

Prema njegovom iskazu, 4. jula 1992. godine, dok je bio maloljetan, odveden je u Policijsku stanicu Visoko, a potom u kasarnu „Ahmet Fetahagić“, gdje je proveo 23 dana u sobi broj četiri zajedno sa komšijama.

Jednom prilikom, zajedno s izvjesnim Slavenom, odveden je u podrum na ispitivanje, gdje su ih pretukli.

– Stali smo uza zid, nakon čega sam čuo Slavena kako vrisne i padne. Pogledao sam i vidio Halilovića kako drži držalicu od lopate. Udario je Slavena po leđima, nakon čega je pao – izjavio je Topalović.

Nakon toga, njemu je naređeno da se okrene ka zidu, svjestan da ga čeka isto. Halilović ga je udarao iz sve snage po licu, usljed čega je izgubio svijest.

Topalović je dodao da je tokom boravka u logoru saznao da je upravnik bio Zijad Kadrić, ali da on nikoga nije fizički zlostavljao.

Odbrani je potvrdio da pretpostavlja da je Kadrić mogao nešto preduzeti, ali da ne zna koje su bile njegove mogućnosti.

Za ratni zločin nad civilnim stanovništvom u Visokom optuženi su Zijad Kadrić, Hajrudin Halilović, Asim Hamzić, Miralem Čengić, Samir Selimović i Amir Murtić.

Prema navodima optužnice, oni su u vrijeme zločina bili pripadnici Opštinskog štaba Teritorijalne odbrane Visoko, Oružanih snaga takozvane Armije BiH, Stanice javne bezbjednosti i Vojne policije takozvane Armije BiH u Visokom.

Svjedok Milenko Kuvač: Tukli su me dok ne priznamo za oružje
Svjedočenje je dao i Milenko Kuvač, koji je ispričao da je kao sedamnaestogodišnjak, zajedno s roditeljima, pod pratnjom pripadnika Teritorijalne odbrane, odveden u jednu kuću gdje su proveli sedam dana, a potom prebačeni u kasarnu u Visokom.

U početku su bili zajedno, ali su ih kasnije razdvojili. Tek nakon 12 ili 13 dana ispitivanja saznao je da se nalazi u logoru.

Na prvom ispitivanju kod Asima Hamzića, gdje je prisutan bio i Hajrudin Halilović, od njega su tražili da prizna gdje mu otac drži oružje.

– Kad kažem da ne znam – batine – rekao je Kuvač.

Prema njegovim riječima, tukao ga je „Mrčo“, udarajući ga palicom po rukama.

Na ispitivanju je bio i s ocem, koji je takođe premlaćivan, a od posljedica batina mu je ostao trajni zdravstveni problem.

– Neko mi je nož stavio pod vrat dok otac ne prizna za oružje – dodao je Kuvač.

U logoru je proveo šest mjeseci, a oslobođen je 24. decembra 1992. godine posredstvom Međunarodnog Crvenog krsta.

Suđenje optuženima trebalo bi da bude nastavljeno u srijedu, 12. februara.

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, svjedočio je danas u Sudu BiH na suđenje koje se protiv njega i Miloša Lukića, vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika RS” vodi zbog “nepoštovanja odluka Kristijana Šmita”.

Dodik je tom prilikom rekao da visoki predstavnici koji su legalno birani nikada nisu direktno donosili odluke u BiH, kao što je to uradio Kristijan Šmit, koji je, kako je ponovio Dodik, nelegalan.

Na samom početku, kako prenose mediji, Sena Uzunović, predsjedavajuća Sudskog vijeća je obrazložila da je svjedok dužan da govori istinu i da ne mora odgovoriti na pitanje ukoliko ga odgovor može izložiti krivičnom gonjenju.

Dodik je istakao da ostaje pri ranijim iskazima. Naveo je da mu je poznata praksa da legalno izabrani visoki predstavnici nisu donosili odluke preko noći, već su to radili prvo putem parlamenta.

“Prvo bi dali rok domaćim političarima da riješe problem. Ukoliko ne postoji volja za to, u tom slučaju bi reagovao visoki predstavnik”, kazao je Dodik, te je poručio da su za njega odluke Kristijana Šmita bile iznenađenje.

“Smatrao sam da to neće uraditi ni Šmit. Bilo je priče o tome da bih mogao krivično odgovarati, ali kao predsjednik Republike Srpske dužan sam poštovati ustav entiteta”, rekao je Dodik, odgovarajući na pitanje da li je vjerovao da je odlukom Šmita propisano kao krivično djelo nepoštivanje njegovih odluka.

On je kazao da poštuje Ustav Republike Srpske i BiH, te da je on usaglašen sa Ustavom BiH, zbog čega je u svom radu uvijek konsultovao savjetnike.

Dodik je pojasnio da je ukaz potpisao dan prije nego što mu je predočeno da je Šmitova odluka objavljena u “Službenom glasniku BiH”.

“Uvijek sam oko sebe imao ljude koji imaju autoritet. Svojim savjetnicima vjerujem. Neki su svjedočili ovdje u Sudu. Rekli su mi da nema ništa u Službenom glasniku da bi moglo postojati krivično djelo. Oni su mi objasnili da ništa nije objavljeno u Službenom glasniku. Kako su mi rekli, ako ne potpišem ukaz prijeti mi 12 godina zatvora, a da je odluka koju je donio Šmit nije zakon nego odluka”, naveo je Dodik.

Predsjednik Srpske, koji je i prvoptuženi u ovom postupku, kazao je da je imao mogućnost da vrati zakone u Narodnu skupštinu RS, ali da to nije uradio iz jednog razloga, a to je jer se Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS nije pobunio na zakone za koje je potpisao ukaze.

Svoje pravo na unakrsno ispivanje iskoristilo je i tužilaštvo, koje je, kako prenose mediji, pitalo Dodika da li je tačno da je on bio predlagač zakona.

Tu je prigovor odmah uputila Dodikova odbrana, te on, kako se navodi, nije odgovorio na ovo pitanje.

Goran Bubić, Dodikov branilac, kazao je da u ovom predmetu ne postoje nikakvi argumenti za osuđujuću presudu.

“Imamo primarne, sekundarne argumente, bilo je dosta govora o tome javnosti a biće prilike da o tome govorim kad za to dođe vrijeme. Što se tiče današnjeg glavnog pretresa, predsjednik je saslušan u svome predmetu. To je bilo kratko saslušanje, gdje se predsjednik očitovao da nije mogao vjerovati da je uistinu Kristijan Šmit postupio kako je postupio, s obzirom na raniju praksu gdje su visoki predstavnici kad su bili legitimni, određena rješenja nudili Parlamentarnoj skupštini BiH, pa tek ako to Skupština ne usvoji, onda je intervenisao. Tako da je potvrdio, vjerovao da su bila očekivanja da je bilo slično i u ovom slučaju. Međutim, par dana kada je poslije potpisivanja ukaza stigao ‘Službeni glasnik BiH’ ispostavilo se da je gospodin Šmit nametnuo te odluke ignorišući ne samo pitanje njegovog legitimiteta, već samo jednu uobičajenu praksu koju su imali raniji visoki predstavnici”, rekao je Bubić.

Naveo je da je Dodik tokom svjedočenja potvrdio da je, uključujući i potpisivanje dva ukaza, slijedio savjete svojih zvaničnih stručnih savjetnika, kao i da je imao šire konsultacije sa pravnim ekspertima.

“Nakon toga je rekao da je uz ukazivanje da je nepotpisivanje ukaza kršenje Ustava Republike Srpske, koji je usaglašen sa Ustavom BiH, bio motivisan da potpiše navedena dva ukaza”, naveo je Bubić, te je dodao:

“Ovdje za osuđujuću presudu ne postoje argumenti iz više razloga, uključujući i ovo što smo se mogli uvjeriti danas, a to je da mi na dan potpisivanja ukaza nemamo izmjene Krivičnog zakona BiH, prema pravilima pravnog poretka BiH”.

Na pitanje novinara da li bi to značilo da ukoliko Milorad Dodik bude oslobođen, znači da su sve odluke visokog predstavnika zapravo ništavne, te da je on zaista nelegalan i nelegitiman u BiH, Bubić je odgovorio:

“U ovom slučaju oslobađajuća presuda se može donijeti po više argumenata. Ja sam sad evo pomenuo ovu zabranu retroaktivnosti. U tom pogledu, oslobađajuća presuda se može donijeti praktično da sud pređe preko ovih argumenata. Tako da ne mora značiti da će to pitanje biti definitivno razriješeno u ovom postupku”.

Bubić je na pitanje da podsjeti kolika ja zaprijećena kazna u ovom slučaju, ukoliko presuda bude okrivljujuća, rekao da je to maksimalno do pet godina.

Nakon završetka današnjeg svjedočenja, završen je dokazni postupak, te je navedeno da će završno ročište na suđenju Dodiku i Lukiću biti održano 19. februara u 11 časova.

Sena Uzunović, predsjedavajuća Sudskog vijeća, poručila je da je Tužilaštvu BiH potrebno sat vremena za završne riječi koje će biti dostavljene u pisanoj formi, dok je Dodikov advokat Goran Bubić planirao dva sata za iznošenje završne riječi, koliko će biti potrebno i Dodiku za njegovo izlaganje tim povodom.

Branilac Miloša Lukića, advokat Miljkan Pucar, imaće priliku da iznese svoju završnu riječ u trajanju od sat i po vremena.

Završne riječi će Sudu biti dostavljeno i u pisanoj formi.

Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Nedeljko Čubrilović i generalni direktor Pošta Republike Srpske Miladin Radović, uz prisustvo članova Uprave, održali su danas radni sastanak na kojem su razmatrani tekući izazovi i planovi za dalji razvoj ovog preduzeća, saopšteno je iz ovog Ministarstva.