VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Trebaju li BiH hiljade rezervista?

    Trebaju li BiH hiljade rezervista?

    Ministarstvo odbrane BiH (MO BiH) pokrenulo je proces formiranja rezervnog sastava Oružanih snaga (OS) BiH, ali je, po mišljenju nekih, već sada upitno kako će to funkcionisati u praksi, s obzirom na to da brojni primjeri iz prošlosti pokazuju nezavidan položaj aktivnih snaga, dok drugi, opet, pozdravljaju ovu inicijativu.

    Ministar odbrane BiH Zukan Helez je, podsjetimo, početkom ovog mjeseca najavio da MO BiH i OS BiH rade na procesu koji će omogućiti formiranje rezervnog sastava OS BiH. Dodao je da rezervni sastav OS BiH po odluci Predsjedništva BiH može najviše brojati do 5.000 rezervista.

    “Oružane snage BiH pripadaju svima. Uspostavom rezervnog sastava Oružanih snaga BiH jačamo kapacitete naših oružanih snaga kako bi bile što spremnije za izvršenje zakonom definisanih zadaća, prije svih njihove primarne uloge, a to je zaštita državnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH”, rekao je Helez.

    Darko Babalj, član Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost parlamenta BiH, smatra da je u pitanju nepotrebna reakcija na aktivnost koju radi MUP Republike Srpske, a koja se odnosi na formiranje pomoćnog sastava policije.

    “Mislim da Helez ne može donositi odluke kao ministar na svoju ruku i smatram da to nije dobro za BiH, kao i da neće proći. Ali ono što je jako bitno, bavimo se samo dnevnom politikom, a ne pričamo o arbitražnim sporovima, stanju u zdravstvenom sektoru, obrazovnom sektoru, ‘Šumama Republike Srpske'… A vidim da se i FBiH zadužuje. Treba da se okrenemo više građanima, a ne bavljenju dnevnom politikom, čiji je cilj zabavljanje potencijalnih glasača”, rekao je Babalj za “Nezavisne novine”.

    On ističe da je stanje u Oružanim snagama trenutno katastrofalno jer ljudi, kako ističe, jedva sastavljaju kraj sa krajem.

    “Treba se više pozabaviti sadašnjim vojnicima – kako im obezbijediti povećanje plate i bolje materijalno-tehničke uslove”, istakao je Babalj.

    S druge strane, Dean Džebić, vojni analitičar, smatra da je ideja o rezervnom sastavu OS i te kako na mjestu, s obzirom na potrebe. Dodaje da to nije nešto što treba da zamijeni vojni rok, već se rezervni sastav aktivira prije svega kako bi OS došle do određenih deficitarnih kadrova i preferencijalnih zanimanja, a u pitanju su inženjeri građevinske, saobraćajne i arhitektonske struke.

    “Mislim da će biti tražen određeni ekonomski model kojim će to biti finansirano, s obzirom na to da su OS vojska na infuziji kada su finansije u pitanju”, naglasio je Džebić u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Prema njegovim riječima, Zakon o odbrani definiše da nije moguće imati veći rezervni sastav od 50 odsto aktivnog mirnodopskog sastava, koji trenutno broji oko 10.000 ljudi.

    “Znači, 5.000 je maksimalno. Mi još nemamo uvid u pravilnik koji radi Radna grupa. Da biste vi nekog povukli iz civilstva u OS, vi morate imati ne jedan, nego 10 pravilnika. Potrebno je riješiti puno usklađivanja. Ako će to biti u onom klasičnom smislu – dakle, kako se koriste pomoćni sastavi, onda bi to bilo u svim vanrednim uslovima, kako mirnodopskim, tako, u najgorem slučaju, i u ratnim uslovima. Međutim, sve dok ne vidimo pravilnik, ne možemo to znati. Puno je pitanja i za sada imamo samo šture informacije”, naglasio je Džebić.

    Novinarka Vedrana Kulaga Simić podsjeća da ideja o formiranju rezervnog sastava OS nije od juče.

    “Jedna od prvih radnih grupa formirana je još 2009. godine, u vrijeme kada su i Oružane snage bile poželjan poslodavac za mnoge iz sva tri naroda u BiH. Tada, za razliku od danas, nije bilo teško uspješno sprovesti konkurs za prijem u vojnu službu. Međutim, vremena su se promijenila, kao i Oružane snage u kojima danas više stvari nedostaje nego što ih ima i umjesto da se spasi što se spasiti može, krenulo se u nešto drugo”, navodi Kulaga Simićeva.

    Ona smatra da priča o rezervnom sastavu OS BiH ima sasvim drugu pozadinu.

    “Koliko god da je i rezervni sastav OS BiH potreban, jasno je da je u ovom momentu to Helezov alat za jeftine političke poene i svojevrsni odgovor na najave iz Srpske o uspostavljanju pomoćnog sastava policije. A to se lako i provjeri kada se uporedi kada je sve Helez pominjao rezervni sastav posljednjih mjeseci”, ističe Kulaga Simićeva za “Nezavisne novine”.

    Podsjetimo, prema dostupnim saznanjima, kompletiranjem seta pravilnika o službi u rezervnom sastavu OS BiH tokom naredne godine bi se trebali očekivati prvi javni pozivi licima iz civilstva za pristupanje u rezervni sastav.

    Radna grupa MO BiH bi uskoro trebalo da dovrši pravilnik o rezervnom sastavu, čime će se u potpunosti regulisati organizacija, trajanje službe i sastav.

    Bitno je napomenuti i da jedan član Zakona o odbrani precizira da su “pripadnici rezervnog sastava vojnici, podoficiri i oficiri kojima je prestala profesionalna vojna služba po ugovoru”.

    U drugom članu ovog zakona se dodaje da “ministar odbrane može regrutirati dodatne pripadnike rezervnog sastava, koji mogu biti bez prijašnjeg vojnog iskustva, kako bi popunio formacijska mjesta”.

    Postoje tvrdnje da bi rezervni sastav OS BiH trebalo da bude kombinovanog tipa sa penzionisanim vojnim licima po potrebi, ali primarno licima iz civilstva kao i licima sa deficitarnim zanimanjima.

  • Revizori utvrdili brojne nepravilnosti u Ministarstvu odbrane

    Revizori utvrdili brojne nepravilnosti u Ministarstvu odbrane

    Kancelarija za reviziju institucija BiH utvrdila je u Ministarstvu odbrane u Savjetu ministara nepravilnosti u isplatama naknada za prevoz, za smrt profesionalnog vojnog lica, isplate novčanih nagrada, te korištenje biznis kartica.

    Naknade troškova prevoza zaključno sa 31. decembrom 2024. godine realizovane su u iznosu od 16.870.842 KM, što je u odnosu na prethodnu godinu više za 217.212 KM.

    Revizori su utvrdili da u pojedinim zahtjevima za ostvarivanje naknade za prevoz nije uzimana najkraća saobraćajna putna komunikacija na relaciji od mjesta prebivališta do mjesta rada korisnika naknade, što je precizirano odlukom o visini, načinu i postupku ostvarivanja prava na naknadu za prevoz.

    U revizorskom izvještaju je navedeno da je i u prošloj godini nastavljena isplata pomoći u slučaju smrti primjenom odredbi Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH uz istovremenu primjenu i Zakona o službi u Oružanim snagama BiH kojim je uređeno pitanje naknade na ime pogrebnih troškova u slučaju smrti profesionalnog vojnog lica.

    Ministarstvo, na čijem je čelu Zukan Helez, na ovaj način je izvršilo isplatu istovrsne naknade primjenom dva propisa koji nisu na adekvatan način usaglašeni nakon donošenja Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH.

    Ovo ministarstvo ni u 2024. godini nije pokrenulo proceduru usklađivanja odredbi zakonskih propisa kojim su utvrđena prava na istu vrstu naknade u slučaju smrti profesionalnih vojnih lica, konstatovali su revizori.

    Analizom sadržaja pojedinačnih rješenja o isplati stimulacija zaključeno je da su određena obrazloženja uopštena.

    Postupcima revizije je ustanovljeno da dokumentacija u vezi s troškovima eksterne reprezentacije, koja je plaćena biznis-karticom, sadrži obrazloženja i službene zabilješke, ali da je u određenim slučajevima zabilješka o povodu nastanka troška uopštena i štura, odnosno ne navodi se povod kojim bi se potvrdila osnovanost nastanka troška.

    Revizori su istakli da u pojedinim slučajevima nedostaju računi.

    Kancelarija za reviziju institucija konstatovala je nepravinosti i prilikom obračuna naknada za prekovremeni rad u Ministarstvu odbrane, korištenju službenih vozila, jer su uočeni slučajevi da su evidentirane lokalne vožnje preko 290 kilometara, te da ti podaci nameću sumnju da vozilo nije korišteno u službene svrhe.

    U izvještaju Kancelarije za prošlu godu navedeno da je Ministarstvo nije realzivoalo ni većinu preporuka revizora iz 2023. godine.

    Od 36 preporuka, realizovano je svega šesta, dok je 25 preporuka nerealizovano. Dvije preporuke su u toku realizacije, a dvije nisu mogle biti ni ocijenjene.

  • Stevandić: Napad na Vučevića je poziv za sve normalne ljude na momentalnu i jaku reakciju

    Stevandić: Napad na Vučevića je poziv za sve normalne ljude na momentalnu i jaku reakciju

    Miloš Vučević je biserno vrijedan čovjek. Obrazovan pristojan, i analitičan, ali čvrstih i postojanih nacionalnih stavova, rekao je predsjednik NSRS Nenad Stevandić.

    Napad na njegovu porodicu i adresu je poziv za sve normalne ljude na momentalnu i jaku reakciju. Smatrajte da je moje prebivalište sad na njegovoj adresi! – naveo je Stevandić na Iksu.

  • Šeranić: Izmirene sve obaveze Bolnice “Srbija”

    Šeranić: Izmirene sve obaveze Bolnice “Srbija”

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić rekao je da je Vlada izmirila sve obaveze za poreze i doprinose za lična primanja Bolnice “Srbija” i da će tokom godine biti nastavljeno izmirenje tih obaveza i drugim bolnicama Srpske.

    Šeranić je precizirao da je Vlada Srpske izvršila uplatu obaveza koje se odnose na dugovanja nastala po pitanju poreza i doprinosa u periodu od 2011. do 2019. godine.

    – Cijela obaveza Bolnice “Srbija” je iznosila oko 35 miliona KM, ali ono što se odnosi na uplatu Vlade je oko 19,5 miliona KM. To se, prije svega, odnosi na obaveze koje je Bolnica imala prema doprinosima za penziono osiguranje. Razlika koja ostaje do 35 miliona KM je otpis kamata – rekao je Šeranić.

    On je dodao da su sa tom uplatom izmirene sve obaveze koje je imala Bolnica “Srbija”.

    – Sa ovom uplatom oni su došli na nulu. Izmirene su obaveze iz prijašnjeg perioda i sada njihovo poslovanje može da krene normalnim tokom – poručio je Šeranić.

    Podsjetio je da je Vlada izmirila obaveze za poreze i doprinose domova zdravlja Republike Srpske i time većinu domova zdravlja uvela na trezorski način poslovanja koji dobro funkcioniše.

    – Ovom uplatom bolnici u Istočnom Sarajevu počeli smo da realizujemo aktivnosti po pitanju obaveza bolnica Srpske. Ovo je prva bolnica u cijelom tom ciklusu i nastavljamo dalje sa ovim mehanizmom – rekao je Šeranić za Srnu.

    On je naveo da je Vlada obezbijedila sredstva od Svjetske banke za izmirenje navedenih obaveza i drugih bolnica, te dodao da očekuje da će se to činiti tokom ove godine.

    – Time ćemo apsolutno anulirati dugovanja koje su imale bolnice o tom pitanju. Imamo određen plan za realizaciju tih aktivnosti – rekao je Šeranić.

  • Vipotnik: Hrvatska koristi loše političke odnose u BiH u sprovođenju plana za Trgovsku goru

    Vipotnik: Hrvatska koristi loše političke odnose u BiH u sprovođenju plana za Trgovsku goru

    Loše političke odnose unutar BiH, Hrvatska vrlo dobro koristi u sprovođenju plana da na Trgovskoj gori, uz samu granicu sa BiH, izgradi skladište za radioaktivni otpad, izjavio je ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik.

    On je rekao da institucije u Republici Srpskoj i na nivou BiH moraju da obore studiju koju će Hrvatska da iznese o Trgovskoj gori.

    Vipotnik nije optimističan jer, kako kaže, institucije na nivou BiH ignorišu napore Republike Srpske da spriječi da Trgovska gora postane skladište za radioaktivni otpad i istrošeno nuklearno gorivo.

    – Osim Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa i srtpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, na nivou BiH ne postoji zainteresovanost za rješavanje ovog pitanja – istakao je Vipotnik za RTRS.

     

    On je rekao da je na djelu ne samo nesaradnja, već i opstrukcije sa nivoa BiH.

    – Počećemo poimenično govoriti ko opstruiše, šta radi i na koji način – naglasio je Vipotnik.

    On je rekao da je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju koordinator aktivnosti institucija Republike Srpske koje se bave pitanjem Trgovske gore, ali da radi i više od toga, odnosno provodi i inicira sve aktivnosti.

    Vipotnik je istakao da će tražiti veći angažman od lokalnih zajednica, pogotovo u slivu rijeke Une.

  • Sud BiH se oglasio o drugostepenoj presudi Dodiku

    Sud BiH se oglasio o drugostepenoj presudi Dodiku

    Ne postoji propisan precizan rok za izradu drugostepene odluke nakon održane sjednice Apelacionog odjeljenja, poručuju iz Suda BiH, odgovarajući na upit “Nezavisnih novina”, koji se odnosi na drugostepenu presudu Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske.

    Prethodno su pojedini mediji objavili da je, kako su naveli, “drugostepeno vijeće Suda BiH” donijelo odluku da izricanje presude Dodiku bude odgođeno za 30 dana”.

    Dodikova odbrana, podsjetimo, na ročištu održanom 12. juna, zatražila je ukidanje prvostepene presude kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja, i njeno preinačenje u oslobađajuću ili održavanje novog pretresa.

    “Nakon javne sjednice vijeća Apelacionog odjeljenja, Sud donosi presudu u razumnom roku, koja se dostavlja strankama. Ne postoji propisan precizan rok za izradu drugostepene odluke nakon održane sjednice Apelacionog odjeljenja, kao što je to slučaj nakon izricanja prvostepene presude, ali se odluke apelacionog vijeća izrađuju i dostavljaju strankama u razumnom roku koji se procjenjuje u svakom konkretnom slučaju u zavisnosti od komepleksnosti predmeta”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Suda BiH.

  • Provjera sumnji da je Konakovićeva partija finansirana novcem narko-kartela?

    Provjera sumnji da je Konakovićeva partija finansirana novcem narko-kartela?

    Tužilaštvo BiH zatražilo je provjeru finansiranja političke partije Narod i Pravda, prenose federalni mediji.

    Naredba je izdata zbog sumnje da je NiP, čiji je predsjednik Elmedin Konaković, finansiran novcem koji je pripadao narkokartelu čiji je vođa Edin Gačanin Tito.

    Dokumentacija o NiP-u je zatražena i od Centralne izborne komisije BiH.

  • Darko Ćulum ponovo u fotelji direktora SIPA

    Darko Ćulum ponovo u fotelji direktora SIPA

    Darko Ćulum, kako je potvrđeno Raportu, opozvao je ostavku i vratio se jutros na posao u SIPA-u.

    Bosna i Hercegovina14.07.2025 | 12:15
    Novi zaokret: Darko Ćulum ponovo u fotelji direktora SIPA
    On je to potvrdio za Raport.

    “Opozvao sam ostavku”, rekao nam je kratko Ćulum i potvrdio da je jutros došao na svoje radno mjesto u Istočno Sarajevo.

    Otišao prije tri mjeseca

    Ćulum je, ostavku podnio prije skoro tri mjeseca, te se vratio u MUP Republike Srpske gdje je trebalo da obavlja savjetničku poziciju direktora policije Republike Srpske Siniše Kostreševića.

    Njegova ostavka vremenski je koincidirala sa pozivom Milorada Dodika da se svi Srbi povuku iz ove agencije, a nakon što je naredio da NS Republike Srpske usvoji zakon kojim se SIPA-i zabranjuje djelovanje u Republici Srpskoj. Ovaj zakon je kasnije privremeno poništen od Ustavnog suda BiH.

    Poslao pismo Krišto

    U međuvremenu, Savjet ministara BiH je odbijalo prihvatiti ostavku Ćuluma, što je njega faktički pro forme ostavilo na poziciji u SIPA.

    Kako saznajemo, Ćulum je jutros o povratku u SIPA-u i opozivu ostavke obavijestio predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Borjanu Krišto, zamjenika ministra bezbjednosti BiH Ivicu Bošnjaka te Nezavisni odbor Parlamentarne skupštine BiH.

  • Zalazje – 33 godine poslije svirepog zločina

    Zalazje – 33 godine poslije svirepog zločina

    Služenjem parastosa i polaganjem vijenaca na spomen-ploči na Zalazju kod Srebrenice, ali i na drugim stratištima, obilježena je 33. godišnjica stradanja Srba ovog kraja, koje su na najsvirepiji način ubili pripadnici takozvane Armije BiH.

    Samo na Petrovdan 1992. godine muslimanske oružane formacije pod komandom Nasera Orića ubile su 69 mještana sela Sase, Zalazje i Biljača.

    Napad na Zalazje izveden je mučki. Muslimani iz Srebrenice, pripadnici 28. divizije tzv. Armije BiH, upali su u selo u pet ujutro, ubili sve što su stigli, a 23 mještana odveli u srebreničke zatvore, svjedoče preživjeli.

    Dragica Lazarević je na Petrovdan ostala bez muža Momira i braće Branka i Petka, koji su zarobljeni na Zalazju. Danas pita – da li je ratni zločin ubiti zarobljenike?

    – Braću su mi zarobili i streljali su ih kasnije. Poslije 20 godina dobila sam ih, brata smo sahranili bez glave, bili su na smeću… Naser Orić je za sve kriv, a oslobodiše ga, on je njih zarobio – kaže Lazarevićeva.

    Desanki Dragičević ubijen je muž ispred porodične kuće.

    – Koliko je žena i djece ubijeno, ali za to se niko ne brine… Šta ćemo mi, svoje oplakujemo – kaže Dragičevoćeva.

    Porodice ubijenih traže pravdu, jer niko nije procesuiran, a kamoli osuđen za ubistva zarobljenika. Kažu da to dovoljno govori o tome kakvo je pravosuđe i kakav je odnos prema srpskom narodu.

    – Porazno je da su muslimani za zločine u cijelom Podrinju dobili samo 29 godina. To govori da su naše žrtve žrtve drugog reda. Dok god sudovi ne budu gledali žrtve isto, ovdje nema pomirenja – ističe Branimir Kojić, predsjednik Organizacije porodica zarobljenih, nestalih i poginulih Srba Srebrenice.

    Načelnik Srebrenice Miloš Vučić kaže da je ovo tužan dan za srpski narod u Srebrenici i da su Petrovdani tužni već 33 godine, jer ne prestaje bol i tuga za poginulima koji su branili svoj narod i Republiku Srpsku.

    – Dodatna bol je što niko nije procesuiran, a kamoli osuđen za ubistva zarobljenika koji su bili živi. To govori kakvo je pravosuđe i kakav je odnos prema srpskom narodu – naglasio je Vučić.

    Ni danas na Zalazju nije bilo stranih delegacija da polože vijence na humke srpskih žrtava i odaju im počast.

    Senator Srpske Aleksandar Vulin kaže da su Srbi i poslije više od 30 godina kako je pokušano zatiranje srpskog naroda u Podrinju i dalje sami.

    – Evo i danas smo sami sa svojom tugom i svojim mrtvima, i zato sada, na ovom mjestu, vam kažem – svakome poštovanje, svakome saučešće, ali nikome bol. Kako oni prema našim mrtvima i našem bolu tako mi prema njihovim mrtvima i njihovom bolu. Poštovanje za poštovanje, bol za bol. Naše rane nas najviše bole, a tuđe ćemo mjeriti po tome kako oni mjere naše rane. Kako oni prema uspomeni na naše mrtve tako i mi prema uspomeni na njihove. Svakom poštovanje ali bol za bol, obraz za obraz – rekao je Vulin.

    Porodice prijatelji i predstavnici organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata obišli su srpska stratišta u Bratuncu, Zagonima, Sasama i Biljači i odali pomen za 3.267 ubijenih Srba.

    Uz regionalni put Bratunac-Potočari – Srebrenica postavljene su i fotografije više od 600 ubijenih srpskih civila i vojnika iz srednjeg Podrinja ubijenih i poginulih u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom ratu u BiH.

    Nastavljajući sistematsko plansko etničko čišćenje srpskih prostora započeto u aprilu, brojne muslimanske snage iz Srebrenice, pod komandom Nasera Orića su 12. jula 1992. godine upale u više srpskih sela u srebreničkoj i bratunačkoj opštini ubijajući, pljačkajući i paleći sve što su stigle.

    Za ove, kao i za mnoge druge masovne zločine počinjene nad Srbima iz Srebrenice i srednjeg Podrinja još niko nije odgovarao.

  • Fotografije stradalih uz put Bratunac – Srebrenica: Sjećanje na 600 ubijenih Srba

    Fotografije stradalih uz put Bratunac – Srebrenica: Sjećanje na 600 ubijenih Srba

    Fotografije više od 600 ubijenih srpskih civila i vojnika iz srednjeg Podrinja, postavljene uz regionalni put Bratunac-Potočari – Srebrenica, podsjetnik su na monstruozne zločine Nasera Orića.

    Sela su opljačkana i popaljena. U mnogima ni danas nema života. Muslimanska vojska pod komandom Orića od 92. do 95. godine ubila je 47 djece.

    U Zalazju, u opštini Srebrenica, sutra će biti obilježene 33 godine od stradanja 69 srpskih civila i vojnika na Petrovdan, 1992. godine, u ovom selu i u Sasama, te u bratunačkim selima Biljača i Zagoni.

    Osim 69 poginulih i velikog broja ranjenih, tog tragičnog Petrovdana nestala su 22 Srbina.

    Brojne delegacije koje su danas otišle ka Potočarima mogle su da vide fotografije ubijenih srpskih civila i vojnika.

    Na ovim fotografijama se nalaze žene, djeca, ali i srpski borci, među kojima i oni sa Zalazja, koji su braneći svoja sela od upada muslimanskih formacija poginuli ili su ubijeni kao zarobljenici.

    Staki Cvjetinović muž je zarobljen na Zalazju, odveden u Srebrenicu i ubijen. Zar to nije, pita, ratni zločin, ubiti zarobljenika, Posmrtni ostaci su mu pronađeni tek nakon 20 godina

    – Doveden je u Srebrenicu. Pričali su mi šta su im radili u Srebrenici – rekla je Cvjetinović.

    Nastavljajući etničko čišćenje srpskih prostora započeto u aprilu, muslimanske snage iz Srebrenice, su 12. jula 1992. godine upale u više srpskih sela u srebreničkoj i bratunačkoj opštini ubijajući, pljačkajući i paleći sve što su stigle.

    Desanki Dragičević muž je ubijen ispred porodične kuće.

    – Pobili su i zarobljenike, 23 sve su ih pobili, kažu nosili pušku, pa nije Rada bolničarka nosila pušku koja je ubijena zajedno sa sudijom i ostalima – naglasila je Dragičevićeva.

    Mnogobrojni su dokazi, svjedočenja o ubistvima i mučenjima Srba. Ispovjest Ibrana Mustafića, muslimanskog političkog lidera u ratnoj Srebrenici, koji u knjizi “Planirani haos “opisuje kako su sudiji Slobodanu Iliću vađene oči nisu dovoljni da se neko kazni.

    Načelnik Srebrenice Miloš Vučić kaže da uprkos svemu na Srbima je da istraju

    Iz Organizacionog odbora su najavili da će sutra prije parastosa i centralne komemoracije na Zalazju, porodice i delegacije obići i druga stratišta, Bratunac, Sase, Zagone, Biljaču odati počast ubijenim Srbima.