Kategorija: Vijesti

Na konferenciji za novinare članova Predsjedništva BiH i predsjednika Evropskog savjeta Antonio Košte presjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović pokušao je da se predstavi da govori u ime BiH. Rekao je da se na sastanku razgovaralo o NATO putu, na šta je srpski član Predsjedništva BiH ekspresno reagovala.

Bećirovića je upozorila da ne uzurpira funkciju i da, s obzirom da nema koncenzusa, ne govori u ime BiH, već kao predstavnik Bošnjaka.

U prisustvu Košte, Bećiroviću je odgovorila da BiH nema bez entiteta.

Takođe, primjećeni su i suprostavljeni stavovi kada je riječ o kancelariji visokog predstavnika.

Dok Bećirović zagovara ostanak OHR-a i Bonska ovlašćena, i prijeti kako bi zatvaranjem kancelarije OHR-a bio ugrožen mir u BiH, a time i u regionu, Cvijanovićeva ga podsjeća da je od rata prošlo 30 godina i da je vrijeme da narodi i domaći političari u BiH odlučuju o svojoj budućnosti.

Kroz projekat “Bolje škole za bolju budućnost” ulažemo u obrazovanje, a bolje uslove za rad sada su dobili i učenici i nastavnici Osnovne škole “Aleksa Šantić” u Banjaluci, napisao je predsjednik SNSD-a, Milorad Dodik, na Iksu.

– Isporukom IT opreme investiramo u budućnost naše djece, a kroz njih u napredak Srpske – naveo je Dodik.

Кроз пројекат “Боље школе за бољу будућност” улажемо у образовање, а боље услове за рад сада су добили и ученици и наставници Основне школе “Алекса Шантић” у Бањалуци.

Испоруком ИТ опреме инвестирамо у будућност наше дјеце, а кроз њих у напредак Српске. pic.twitter.com/lgA3oqynQR

— Милорад Додик (@MiloradDodik) June 1, 2026

Investiciono-razvojna banka Republike Srpske danas počinje sa direktnim plasmanom stambenih kredita, a prema riječima vršioca dužnosti direktora Nedeljka Ćorića, građani će moći da računaju na povoljnije kamatne stope, dok će kriterijumi za odobravanje kredita ostati isti kao u komercijalnim bankama.

Ćorić je istakao da je priprema novog modela poslovanja trajala gotovo šest mjeseci, jer IRB do sada nije obavljala klasične bankarske poslove.

„Oni koji nisu mogli ostvariti pravo na kredit preko komercijalnih banaka neće moći ni preko Investiciono-razvojne banke. Pravila će ostati ista“, rekao je Ćorić za „Nezavisne novine“.

Prema njegovim riječima, cilj nije ostvarivanje profita, već obezbjeđivanje povoljnijih uslova finansiranja za građane i indirektan uticaj na smanjenje cijena bankarskih usluga na tržištu.

„Nama profit nije primarni cilj i IRB nije napravljen da bi bio profitna organizacija. Jedna od ključnih stvari bila je da ponudimo povoljnije kamatne stope za stambene kredite i budemo najpovoljniji na tržištu“, naglasio je Ćorić.

On je naveo da će građani zahtjeve za kredite podnositi direktno IRB-u, te da će uskoro biti otvorene nove poslovnice u Banjaluci, Doboju, Zvorniku i Laktašima kako bi bile pokrivene sve regije Republike Srpske.

Govoreći o kreditnom riziku, Ćorić je rekao da će procedure ostati iste kao i u komercijalnim bankama, uključujući obaveznu hipoteku i procjenu kreditne sposobnosti klijenata.

„Cilj je da IRB funkcioniše kao dobro organizovana banka sa jasnim pravilima. Nije nam namjera da preuzimamo dodatne rizike koji bi mogli dovesti do nenaplativih kredita“, poručio je Ćorić.

Za stambene kredite u ovoj godini planirano je 60 miliona KM, ali u IRB-u očekuju da bi plasmani mogli dostići i 70 miliona KM ukoliko interesovanje građana bude veće od očekivanog.

Osim stambenih kredita, IRB uvodi i nove modele finansiranja za lokalne zajednice i njihova preduzeća, uključujući podršku izgradnji stanova koji bi se prodavali po cijeni koštanja. Prvi takav projekat već je pokrenut u Rogatici, dok interesovanje pokazuju i druge opštine.

Ćorić je najavio i nove mjere podrške privredi, malim preduzetnicima i poljoprivrednicima, kao i uvođenje osiguranja novčanih potraživanja u zemlji i inostranstvu.

Među planovima IRB-a su i formiranje investicionih fondova u saradnji sa Penzijskim rezervnim fondom i međunarodnim partnerima, kao i osnivanje reosiguravajućeg društva u Republici Srpskoj.

„Želimo da građanima ponudimo nove mogućnosti za ulaganje i ostvarivanje prinosa na ušteđevinu, ali i da dodatno ojačamo finansijski sistem Republike Srpske“, rekao je Ćorić.

NATO kampanja na Republiku Srpsku i Srbiju jednaka je ekocidu. Maligna oboljenja i tiho umiranje trajne su posljedice. Dokaz su presude u korist italijanskih i njemačkih vojnika, ali i u korist sve više klijenata advokata Srđana Aleksića u Srbiji.
Aleksić najavljuje da će u junu, sa italijanskim advokatom Anđelom Tartaljom, podnijeti tužbu protiv NATO pakta nekom međunarodnom sudu, najvjerovatnije Sudu pravde EU u Luksemburgu.

Od 18 boraca VRS koji su se u trenutku NATO udara zatekli na položajima na Gradištu iznad Sarajeva, 15 je preminulo od malignih oboljenja. Zahvaljujući snažnoj konstituciji i volji za životom, Željko Samardžić jedan je od rijetkih koji je preživio posljedice NATO udara 1995. na položaje VRS nadomak Sarajeva. Herojska borba protiv 4 karcinoma! Posljednji, prije 7 godina na ždrijelu, nakon kojeg otežano govori. Uz borbu da savlada bolest, Željko se nesebično zalaže da dokaže zločine NATO-a. Tako se našao u Briselu, na skupu koji je organizovao belgijski publicista Mišel Kolon. Tu je od ubačenih NATO plaćenika dobio i nepristojnu ponudu.

– Cijelo vrijeme su me ubjeđivali da pronađem zemlju, da sa porodicom idem u tu zemlju. Kada sam se požalio profesoru Guzini, znao je tečno engleski jezik, on je to prenio Mišelu Kolonu i oni su sa svega toga odstranili te ljude koji su me uznemiravali. Јa sam im tad rekeo, možete mene samog skloniti, šta je sa ostalim Srbima – kaže Željko Smardžić, demobilisani borac VRS.

Nalaz Instituta u Vinči – potvrda da je Samardžić ozračen 10 puta više nego što bezbjedno može podnijeti ljudski organizam – ukraden mu je u Briselu, ali ne i volja da se bori, čemu svjedoči njegova porodica.

– On je sa ljudima, komunicira, radi, obavlja svakodnevni život, hvala Bogu nalazi su uredni i dobri – navela je Snežana Smardžić, supruga Željka Samardžića.

Stručna analiza o uzročno-posljedničnoj vezi epidemije karcinoma sa NATO udarima tretirala je oboljele u Istočnom Sarajevu. Primjer Željka Samardžije nažalost nije usamljen.

– Negdje već od 2000. godine imamo veliki broj leukemija na našem području i onih koji su smrtno završili, djevojčicu od 2 godine, vojnika od 20 godina, koji su vrlo brzo oboljeli, to kad uđe u vodu, zemlju i ostalo to ne može nestati za jedan dan – rekao je Slavko Ždrale, hirur i koautor stručne analize o posljedicama NATO udara.

Ne, ni za 4,5 milijarde godina, koliko se razlažu posljedice nekažnjenog ekocida. Diplomatski i krivični imunitet, koji je NATO 2005. dogovorio sa tada SCG, ne amnestira ih od retroaktivne odgovornosti za upotrebu osiromašenog uranijuma, tvrdi advokat Srđan Aleksić. Nakon presuda u korist žrtava u Srbiji, Aleksić smatra da Sud pravde EU treba preuzeti predmet, jer su i Srbija i BiH kandidati za članstvo.

– Nijedna organizacija na svijetu nema pravo da ubija građane bez odgovornosti, pa čak i NATO pakt. Јa sam siguran da NATO kao organizacija koja je učestvovala u nelegalnoj akciji u Srpskoj i u Srbiji, bez odobrenja upotrijebila oružje s produženim dejstvom dužna je da nadoknadi štetu zato što ima svojstvo pravnog lica, što ima novčana sredstva i što je organizovala nelegalnu akciju – istakao je advokat Srđan Aleksić.

Dokazi su nebrojeni i u pravnom istraživanju provedenom u Republici Srpskoj. Iz Republičkog centra za istraživanje rata i ratnih zločina podsjećaju – dokaze posjeduje i UN.

– Ekspertski tim UN vršio je izstraživanje 2002. na lokacijama u Hadžićima i Han Pijesku, našao nekoliko tačaka kontaminacije zemljišta, vode i uopšte živog svijeta od osiromašenog uranijuma – kaže Viktor Nuždić, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Republike Srpske.

NATO se otvoreno svrstavao na stranu jedne od zaraćenih strana iz vlastitih, geostrateških interesa i to je valjda jasno i onima koji su intervenciju prizivali. Od trajnog ekocida niko nije amnestiran. Ostaje nada da će geopolitičke promjene donijeti posljedice i silnicima NATO-a.

Prosvjetni radnici u Republici Srpskoj digli su svoj glas kako bi dobili bolju zaštitu, a od nadležnih traže izmjenu Krivičnog zakonika Republike Srpske koja bi zaposlene u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama prepoznala kao osobe koje obavljaju poslove od javnog značaja.

Šta traže prosvjetni radnici u Republici Srpskoj?

Sem toga, kako se navodi u inicijativi koju je podržalo osam organizacija, a koja je upućena Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske, oni traže i unapređenje bezbjednosti i pravne zaštite zaposlenih u obavljanju vaspitno-obrazovnog rada.

“Predložena rješenja imaju za cilj jačanje bezbjednosti u vaspitno-obrazovnim ustanovama, zaštitu dostojanstva profesije i stvaranje sigurnijeg, stabilnijeg i podsticajnijeg okruženja za djecu, učenike i sve učesnike vaspitno-obrazovnog procesa”, navodi se u inicijativi.

Među organizacijama koje su stale iza inicijative su Udruženje prosvjetnih radnika “Ipak se okreće”, Društvo psihologa Republike Srpske, Društvo pedagoga Republike Srpske, Društvo učitelja Republike Srpske, Udruženje sekretara osnovnih i srednjih škola Republike Srpske, Udruženje vaspitača i stručnih saradnika Republike Srpske, NAUM – Centar za nadarenost i Udruženje nastavnika muzičke kulture.

Zašto prosvjetari traže izmjene Krivičnog zakonika?

Na inicijativu je prosvjetne radnike podstakao loš položaj, a kako kaže Sonja Nedić, predsjednica Udruženja prosvjetnih radnika “Ipak se okreće”, zaposleni u obrazovanju su dovedeni u ćorsokak.

“Nemamo više ni kuda, ni gdje, ni kome da se obratimo i s tim u vezi je ponikla ova inicijativa. Dovedeni smo u nezavidan položaj i shvatili smo da ukoliko se sami ne počnemo boriti za sebe, da od toga nema ništa, da drugi niko neće”, ističe ona, podsjećajući na ranije napade na nastavnike na radnom mjestu.

Zbog svega toga nadaju se da će nadležni njihovu inicijativu shvatiti ozbiljno.

“Mi vjerujemo u pozitivan odgovor jer je Ministarstvo već pokazalo krajem prošle godine zainteresovanost za razgovor. Oni su krajem prošle godine okupili sva strukovna udruženja, zaista smo razgovarali otvoreno i stekao se utisak da je novi ministar osoba koja je spremna za razgovor i dijalog, spremna da posluša struku. Mi smo poslali inicijativu pa se nadamo da ćemo dobiti pozitivan odgovor”, kaže Nedićeva za “Nezavisne novine”, dodajući da je ova inicijativa, za razliku od sličnih koje su upućivane ranije, konkretna i ozbiljna.

Kako su raniji napadi uticali na novu inicijativu?

Vrijedi podsjetiti da su prošle godine izmjene Krivičnog zakonika Srpske tražili i iz Sindikata obrazovanja, nauke i kulture, a nakon što je nastavnik Osnovne škole “Sveti Sava” u Gacku fizički napadnut pred učenicima, kada je u učionicu područne škole u Avtovcu upao roditelj đaka i nasrnuo na njega zbog loše ocjene svog sina.

Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata, tada je za “Nezavisne novine” kazao da je sve više napada na prosvjetne radnike.

“Prosvjetnog radnika ne treba da interesuje da li je to u nadležnosti ministarstva pravde ili, pak, ministarstva prosvjete i kulture, on zna šta je to nastavni plan i program, i njemu je bitno da dođe i ode sa svog posla bezbjedno, a ne da strahuje”, kazao je Gnjatić lani, međutim ta inicijativa je propala.

Propala je i slična inicijativa iz 2024. godine koju je u proceduru uputio pravnik Milko Grmuša, a koja je podrazumijevala izmjene Krivičnog zakonika Republike Srpske s ciljem da prosvjetni radnici, novinari i radnici u zdravstvu budu zakonski prepoznati kao lica koja obavljaju poslove od javnog značaja i da imaju pojačanu krivično-pravnu zaštitu.

Vrijeme je pokazalo da je koncept upravljanja BiH od strane stranaca neodrživ i da takav pristup mora biti okončan – naveo je lider SNSD Milorad Dodik.

Ukidanje funkcije visokog predstavnika, kaže Dodik, mora biti praćeno ukidanjem odluka koje su donošene mimo demokratskih institucija.

– Ne može se govoriti o suverenitetu i odgovornosti domaćih političkih aktera, a istovremeno zadržavati nasljeđe nametnutih odluka kao nedodirljivo. Tokom sedmice boravio sam u Moskvi, gdje sam se obratio na plenarnoj sjednici Međunarodnog foruma o bezbjednosti – napomenuo je Dodik na Instagramu.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Милорад Додик (@mdodik.official)

Sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH zakazana je za četvrtak iduće sedmice, a na dnevnom redu, između ostalog, su i izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, čije usvajanje bi dovelo do toga da se osnovica za obračun plate primjenjuje bez obzira na to da li je budžet usvojen ili nije, odnosno da radnicima može biti retroaktivno isplaćena uvećana plata.

Inače, do sada, Savjet ministara BiH donosio je odluke i povećavao osnovicu za obračun plata, ali s obzirom na to da nije bilo usvojenog budžeta, radnici su vrlo često i po cijelu godinu bili uskraćeni za povećanja.

Sada se predviđa da se radnicima retroaktivno može isplatiti uvećan iznos plate po osnovu uvećane osnovice i u slučaju da nema budžeta.

Trenutno osnovica za obračun plata koja je u primjeni odnosi se na onu iz 2025. godine i iznosi 631,5 KM. U julu prošle godine Savjet ministara BiH donio je odluku da nova osnovica za 2026. godinu iznosi 690,86 KM, i ako Dom naroda potvrdi ove izmjene zakona, radnicima će retroaktivno biti isplaćeno uvećanje plate čim se usvoji budžet za 2026. godinu.

Podsjećanja radi, nakon što je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, o tome je odlučivao i Dom naroda, koji je usvojio i amandman koji kaže da se odredba o primjeni osnovice od 1. januara ne odnosi na imenovane i izabrane zvaničnike.

Tačnije, to se ne primjenjuje na predsjedavajuće i zamjenike predsjedavajućih Predstavničkog i Doma naroda, zatim savjetnike predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg domova, kao i predsjedavajuće radnih komisija oba doma i predsjedavajuće klubova u domovima naroda.

Ta odredba neće se primjenjivati ni na poslanike i delegate u Predstavničkom i Domu naroda, kao ni na članove Predsjedništva BiH, predsjedavajućeg Savjeta ministara, njegove zamjenike, šefove kabineta članova Predsjedništva, ministara, kao ni na savjetnike ministara, članova Predsjedništva i predsjedavajuće Savjeta ministara BiH.

S obzirom na to da su nakon usvajanja amandmana usvojena dva različita teksta izmjena Zakona u dva različita doma, bilo je neophodno njihovo usaglašavanje, i to je na kraju i urađeno, i ostalo je samo da Dom naroda to i ozvaniči.

Osim ovih izmjena zakona, na dnevnom redu nalazi se još 68 tačaka dnevnog reda s tim da se u okviru jedne tačke nalaze 73 izvještaja o reviziji za 2024. godinu.

Energetski šok i iranska kriza izazvali su poremećaje, inflaciju i ekonomske probleme i u BiH, ali zemlja zbog internih blokada i političkog nerada nema nijedan instrument na svom raspolaganju da utiče na rješavanje posljedica.

BiH zaostaje u ispunjavanju obaveza

U Sekretarijatu Energetske zajednice u Beču za “Nezavisne” upozoravaju da je BiH praktično jedna od malog broja zemalja koja još nije uskladila svoje zakonodavstvo s odredbama Energetske zajednice.

Iako obaveze prosječnom građaninu mogu izgledati apstraktno, njihovo neispunjavanje direktno utiče na životni standard ljudi.

Na primjer, kao što upozoravaju u Sekretarijatu, BiH i dalje nema obavezne državne naftne zalihe.

Zbog toga nema instrumente da pomogne u ublažavanju posljedica u slučaju da se iranska kriza produži i svjetska tržišta ostanu bez dovoljnih količina nafte i naftnih derivata.

Južna interkonekcija

S obzirom na to da je u BiH velika tema Južna interkonekcija, o tome smo pitali Sekretarijat, koji je praktično najvažnija institucija koja povezuje energetske politike EU s energetskim politikama zemalja u okruženju EU koje se povezuju s EU radi energetske bezbjednosti.

“Otvaranje i diverzifikacija gasnog tržišta od ključne su važnosti. Novi interkonektorski projekti, uključujući Južnu interkonekciju sa Hrvatskom, mogu ojačati pristup BiH alternativnim rutama snabdijevanja, ali sama infrastruktura nije dovoljna. Da bi novi gasovodi zaista postali faktor sigurnosti snabdijevanja, zemlji su potrebna i tržišna pravila za gas usklađena sa EU, funkcionalni mrežni kodeksi, transparentna dodjela kapaciteta i regulatorni okvir koji omogućava da gas teče tamo gdje je najpotrebniji”, objasnili su nam oni.

Ovo znači da Sekretarijat ove organizacije nema ništa protiv ovog energetskog projekta pod uslovom da je on usklađen s pravilima EU.

Sekretarijat je, praktično, ponovio poruku Delegacije EU koju su “Nezavisne” objavile prije nekoliko mjeseci da bi BiH prvenstveno trebalo da razmišlja o usklađivanju svojih energetskih politika s politikama EU.

Pojedini analitičari u BiH ovo su protumačili kao protivljenje EU Južnoj interkonekciji, što nije tačno, već je poruka EU da BiH treba da uskladi sve što gradi na svojoj teritoriji s politikama EU, što je velika razlika.

Takođe, kao što smo proteklih mjeseci pisali, američki zvaničnici su nam u nezvaničnom razgovoru objasnili da će projekt biti usklađen s regulativom EU, jer je namjera investitora da Južnu interkonekciju uključi u evropsku mrežu gasovoda, što je jedino moguće ako sam gasovod slijedi evropska pravila.

BiH i EU povezane energetikom

Suština poruke Sekretarijata je da bi bilo koja energetska kriza u Evropi direktno uticala i na BiH, jer su oba subjekta vezana geografijom.

“Kada cijene rastu, kada dolazi do prekida ruta snabdijevanja ili povećanja inflatornih pritisaka, EU i zapadni Balkan pogođeni su zajedno. Upravo je to jedan od ključnih razloga zašto zapadni Balkan već uveliko spada u okvir energetske bezbjednosne arhitekture EU. Kroz Ugovor o Energetskoj zajednici, zemlje regiona postepeno se uvode u isti okvir koji predstavlja osnovu kriznog odgovora EU: diverzifikacija snabdijevanja, planiranje sigurnosti snabdijevanja, naftne rezerve, pripremljenost za gasne krize i prekogranična saradnja”, objasnili su nam oni.

Kada je riječ o gasu, za EZ očigledno nije pitanje koji konkretno projekti se sprovode i ko ih finansira, već kako oni utiču na energetsku sigurnost i diverzifikaciju. Pored toga, u EZ-u upozoravaju da BiH nije prenijela u svoje zakonodavstvo EU Uredbu o sigurnosti snabdijevanja gasom niti Uredbu o skladištenju gasa, a postojeće entitetsko zakonodavstvo sadrži samo osnovne odredbe o gasnoj sigurnosti.

“To ograničava sposobnost zemlje da sprovodi odgovarajuće procjene rizika, priprema preventivne i hitne planove i učestvuje u kredibilnom regionalnom odgovoru u slučaju poremećaja”, naglašavaju.

Iz ovoga proističe da obaveze BiH prema EZ-u nisu stvar forme, već suštinskog jačanja energetske sigurnosti.

U EZ-u ističu da sve mjere koje EU preduzima na energetskoj sigurnosti, od diverzifikacije, hitnih naftnih rezervi, sigurnosti snabdijevanja gasom, integracije tržišta električne energije, pa do obnovljivih izvora ili energetske efikasnosti istovremeno postaju dio reformske agende i za ugovorne strane Energetske zajednice.

“To znači da su one ugovorne strane Energetske zajednice koje su uskladile svoje zakone, institucije i tržišna pravila sa okvirom EU u boljoj poziciji da pristupe regionalnim opcijama snabdijevanja, učestvuju u koordinisanim odgovorima, privuku investicije, efikasno trguju električnom energijom, koriste prekograničnu infrastrukturu i imaju koristi od mehanizama solidarnosti”, naglašavaju.

Poziv na buđenje

Prema njihovim riječima, trenutna kriza trebalo bi da posluži kao poziv na buđenje da region mora brže napredovati ka ciljevima integracije energetskog tržišta.

“Oni koji zaostaju ostaju izloženiji cjenovnim šokovima i prekidima snabdijevanja te imaju manje instrumenata za odgovor. Za BiH to je posebno važno. Odsustvo potpuno usklađenih pravila o sigurnosti snabdijevanja i naftnim rezervama čini zemlju ranjivijom nego što bi morala biti. Prvi prioritet trebalo bi da bude usklađivanje hitnih naftnih rezervi sa pravilima EU”, naglašavaju.