Kategorija: Vijesti

Predsjednik Milorad Dodik izjavio je da je 4. jun 1992. godine, kada je mučki ubijeno 45 srpskih boraca u klancu, u Žepi, u zasjedi koju su im, uprkos prethodnom dogovoru, postavili muslimanski zločinci, crni datum za Pale i sarajevsko-romanijsku regiju.

​- Naši hrabri borci krenuli su ka Žepi u plemenitu i humanu misiju da dostave hranu, vodu i sanitetski materijal svojim saborcima, njih 13, koji su obezbjeđivali radio-relejni objekat na Zlovrhu.

Uprkos prethodnom dogovoru o mirnom prolasku kolone, mučki napad muslimanskih vojnika iz zasjede pokazao je surovost i bestijalnost onih koji nikada nisu marili za data obećanja, datu riječ, dogovor, a još manje za živote ljudi – istakao je Dodik za Srnu povodom 34 godine od stradanja 45 srpskih vojnika u Žepi.

Dodik je podsjetio da su tog 4. juna 1992. godine Pale bile zavijeno u crno, jer skoro da nije bilo kuće koja nije izgubila svog najbližeg.

– To je dan tuge, bola i sjećanja, ali i dan kada se sa posebnim poštovanjem poklanjamo žrtvi ljudi koji su svoje živote položili da bi pomogli saborcima. Svako od tih 45 imena predstavlja jednu ugašenu mladost, jednu porodicu koja je ostala bez sina, oca, brata ili supruga. Njihova žrtva ne smije biti svedena na broj, niti prepuštena zaboravu. Ona je trajni zavjet našem narodu da čuvamo istinu o stradanju Srba i da njegujemo kulturu pamćenja kao temelj nacionalnog dostojanstva i ponosa – naglasio je Dodik.

On je naveo da četiri dana nakon njihovog stradanja, na dan sahrane 8. juna 1992. godine, dok jauci ožalošćenih majki i rodbine odjekuju ulicama Pala, muslimanski zločinci ponovo pokazuju da im ništa nije sveto, već kukavički, kako oni samo i mogu i znaju, napadaju i pokušavaju da izvrše proboj na Trebević, znajući da su linije oslabljene jer je većina boraca bila na posljednjem ispraćaju svojih saboraca stradalih u klancu, u Žepi.

– Muslimanski vojnici iskoristili su ovu privremenu ranjivost i tugu srpskih boraca, kao i oslabljenu brojnost u rovovima na Trebeviću i krenuli u siloviti pješadijski napad na području Vidikovca i okolnih kota, s ciljem da probiju liniju, ovladaju ključnim visovima i prodru dublje ka teritoriji Pala – podsjetio je Dodik.

On je naveo da je vijest o ovoj još jednoj mučkoj, ali žestokoj akciji muslimana, koji su nahrlili prema Trebeviću, srpske borce zatekla u vrijeme sahrane, te su svi odmah reagovali i direktno sa groblja prebačeni na trebevićke položaje da bi zaustavili njihov prodor.

– Da nije bilo njihove brze i pravovremene reakcije, pitanje je šta bi tada bilo sa cijelim ovim područjem Trebevića, Pala i dalje ka Romaniji. Iako su pretrpjeli gubitke, srpske snage su uspjele da se konsoliduju i potisnu neprijatelja na početne položaje, čime je spriječen planirani proboj ka Palama čije bi posljedice bile nesagledive – naglasio je Dodik.

On je istakao da je ova bitka bila jedna od najkrvavijih na ovom području u prvim mjesecima rata.

– Tog dana, 8. juna 1992, na dan sahrane 45 vojnika, poginulo je još 14 boraca na Trebeviću. Stradanje 59 srpskih boraca u samo četiri dana i to u prvim mjesecima Odbrambeno-otadžbinskog rata bio je ogroman udarac i ogroman gubitak za Pale, kao i okolna mjesta. Danas, 34 godine kasnije, kada se prisjećamo stradalih boraca u Žepi i na Trebeviću, odajemo poštu njihovoj hrabrosti i odlučnosti da brane svoj narod i svoja ognjišta u teškim i sudbonosnim vremenima – istakao je Dodik.

On je naglasio da je njihova žrtva ugrađena u temelje Republike Srpske i obavezuje da čuvamo njene institucije i jedinstvo, jer zahvaljujući njima danas živimo slobodu koju su oni izvojevali, u svojoj Republici Srpskoj, koja je vječni garant našeg i opstanka budućih generacija.

– Neka je vječna slava i vječno hvala 45-orici srpskih junaka stradalih u Žepi i njih 14 poginulih na Trebeviću koji su tada odbranili ne samo Pale, već i Republiku Srpsku. Da tada nisu bili organizovani, hrabri, brzi i odani svom narodu i svojoj domovini, vjerujem da je pitanje da li bi danas imali Republiku Srpsku. Njihova imena i njihova žrtva žive i živjeće u sjećanju srpskog naroda. Oni ostaju trajni podsjetnik da sloboda nikada nije bila darovana, već skupo plaćena životima i dijelovima tijela najboljih među nama – poručio je Dodik.

Vlada Republike Srpske postigla je dogovor sa roditeljima njegovateljima o proširenju njihovih prava, za šta će biti obezbijeđen dodatni 41 milion KM, a izmjene Zakona o socijalnoj zaštiti već sutra će se naći pred Vladom, izjavio je premijer Srpske Savo Minić.

“Finalizovaćemo zakonsko rješenje već sutra na sjednici Vlade, a potom tražiti podršku na prvoj narednoj sjednici Narodne skupštine”, istakao je on danas, 3. juna, na konferenciji za novinare nakon održanog sastanka sa predstavnicima organizacija i udruženja koja okupljaju roditelje djece sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom.

“Obezbjedili smo dodatnih 41 milion KM za proširenje prava više od 1.600 korisnika socijalnih prava iz kategorije roditelja – njegovatelja djece za smetnjama u razvoju”, kazao je Minić.

On je precizirao da su na današnjim konsultacijama sa predstavnicima udruženja koje okupljaju ove kategorije usaglašene dopune Zakona o socijalnoj zaštiti, koje će, po hitnom postupku, sutra naći na sjednici Vlade Republike Srpske, i nakon toga, u parlamentarnoj proceduri.

“Srećan sam što smo uspjeli napraviti značajan pomak kad su u pitanju prava ovih kategorija, koji su, za mene lično, bili jedan od prioriteta otkako sam stupio na ovu funkciju. Ovi ljudi su tihi borci koji su 24 časa dnevno vezani za brigu oko djece i naša briga o njima ne može i ne treba biti završena samo sa ovim izmjenama zakona”, naglasio je Minić.

Kako je rekao, na današnjem sastanku razgovarano je i o nizu, drugih otvorenih pitanja u vezi ovih kategorija, te je dogovoreno da se ponovo sastanu poslije usvajanja zakonskih izmjena.

“Ne samo Vlada, nego cijelo društvo mora ovim ljudima biti na usluzi 24 časa dnevno i zato ćemo učiniti sve što je u našoj moći da im izađemo u susret”, rekao je Minić.

Foto: Vlada Republike Srpske

Centralna izborna komisija BiH (CIK) usvojila je Odluku o realizaciji edukacije i informisanja birača izvan Bosne i Hercegovine, po kojoj će u narednih mjesec dana članovi CIK-a obilaziti svijet i edukovati birače.

Edukacija će se vršiti od 7. juna do 8. jula, a Odluka podrazumijeva da tu edukaciju sprovode četiri tima.

Prvi tim, na čijem čelu je Vlado Rogić, član CIK-a, sprovest će edukaciju birača u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama, dok će drugi tim, na čijem čelu je Ahmet Šantić, takođe član CIK-a, “obići” birače u Velikoj Britaniji.

Treći tim, kojim će rukovoditi Sead Arnautović, vršit će edukaciju birača u Austriji, Češkoj, Njemačkoj i Švajcarskoj, dok će na čelu četvrtog tima ponovo biti Rogić, koji će sprovesti edukaciju birača u Sloveniji i Hrvatskoj.

Ovu odluku nisu podržali svi članovi CIK-a. Protiv je bila Irena Hadžiabdić, članica CIK-a, koja je rekla da članovi CIK-a znaju razloge zbog kojih neće glasati, ali ih nije saopštila javno.

“Ako je ovo Odluka o realizaciji edukacije i informiranja birača izvan BiH, a u fokusu su nam države sa značajnim brojem državljana, odnosno izbjeglica i osoba koje privremeno borave izvan BiH, smatram da je u najmanje jednom članu trebala biti obuhvaćena i planirana online edukacija po državama”, rekla je Hadžiabdić.

Ovaj njezin zahtjev na kraju je i prihvaćen, a Jovan Kalaba, predsjednik CIK-a, rekao je da se “za sve ostale države u koje se ne ide organizuju online prezentacije i da se naprave timovi koji će održati te edukacije”.

Na predloženu Odluku primjedbu je imao i Arnautović, tražeći da se timu kojim rukovodi doda i grad Freilasing pokraj Salzburga, jer je, kako je rekao, “jutros stigao zahtjev za to”.

Dragan Čović, predsjednk HDZ-a BiH rekao je da OHR kroz instituciju visokog predstavnika BiH ništa dobro nije donio BiH.

– Ne samo jedan visoki predstavnik, nego svih osam koji su bili u BiH. Hiljadu odluka koje su donosili bile su hirovite, bez realnog sagledavanja stanja. Napravili su jednu puzajuću promjenu onog što se zove Aneks 4. Danas mogu sa pravom da kažem da visoki predstavnik ništa dobro nije uradio za hrvatski narod u BiH, a mogao je – kaže Ćović gostujući sinoć na HRT.

Čović je Kristijanu Šmitu poželio dobro zdravlje, kako kaže, kao personi, osobi.

– Imali smo korektnu komunikaciju, ali što prije završi OHR sa svojim mandatom i visoki predstavnici sa mandatom u BiH, mislim da ćemo mi konačno morati preuzeti odgovornost za BiH – rekao je Čović.

Istakao je da je BiH kao endemska stara mitska maslina, ali ko god prođe pored, nastoji nešto obrezati.

Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Sanja Vulić poslala je krnjem Ustavnom sudu BiH dopunska poslanička pitanja, nakon što je dobila odgovore na ona koje ni nije postavila, a koje je potpisao sekretar te pravosudne institucije.

Vulićeva je izjavila Srni da od krnjeg Ustavnog suda BiH na pitanja koja je postavila nije dobila konkretan odgovor – već je dostavljeno izjašnjenje koje se najvećim dijelom bavi pitanjem parlamentarnog nadzora iako takvo pitanje uopšte nije bilo predmet njenog obraćanja, što je ocijenila skandaloznim.

– Svoje poslaničko pitanje uputila sam predsjedniku /krnjeg/ Ustavnog suda BiH /Mirsadu Ćemanu/, a ne Sekretarijatu Ustavnog suda BiH – ukazala je Vulićeva.

Ona je u dopunskom poslaničkom pitanju upitala na osnovu kojeg pravnog akta, propisa ili ovlaštenja sekretar krnjeg Ustavnog suda BiH odgovara na poslanička pitanja koja su upućena predsjedniku te pravosudne institucije?

– Da li je predsjednik /krnjeg/ Ustavnog suda BiH bio upoznat sa sadržajem mog poslaničkog pitanja i da li je odobrio sadržaj dostavljenog odgovora? Da li smatrate da /krnji/ Ustavni sud BiH u trenutnom sastavu i ovakvim odgovorom, demokratski izabranom poslaniku na transparentnim i verifikovanim izborima podržava Ustav, što mu je Ustavom propisana uloga? – upitala je Vulićeva

Vulićeva je posebno naglasila da ovim poslaničkim pitanjem nije vršila, niti pokušala da vrši parlamentarni nadzor nad krnjim Ustavnim sudom BiH.

– Imajući u vidu sadržaj dostavljenog odgovora ostaje nejasno zbog čega se izbjegava odgovor na konkretna pitanja od javnog i političkog interesa koja se odnose na primjenu Ustava BiH – istakla je Vulićeva.

Ona je ocijenila da takav pristup otvara ozbiljno pitanje odnosa prema pravima i dužnostima poslanika, utvrđenim Poslovnikom Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, kao i prema obavezama koje proizilaze iz ustavnog poretka BiH.

– Stoga očekujem da predsjednik /krnjeg/ Ustavnog suda BiH dostavi odgovor na postavljena pitanja i izjasni se o njihovoj suštini – poručila je Vulićeva.

Vulićeva je podsjetila da član 10 Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH propisuje da poslanik ima pravo na slobodu djelovanja i izražavanja i da je dužan da se bavi pitanjima od političkog i javnog interesa.

– Dakle, kao poslanik Predstavničkog doma imam, ne samo pravo, već i obavezu da se bavim pitanjima od političkog i javnog interesa, uključujući pitanja koja se odnose na ustavni poredak BiH i primjenu Ustava BiH – naglasila je Vulićeva.

Ona je ranije uputila poslaničko pitanje krnjem Ustavnom sudu BiH koje se odnosi na prihvatanje i primjenu akata koji nisu usvojeni u Parlamentarnoj skupštini BiH kao što je bio slučaj sa izmjenama Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit.

Vulićeva je u poslaničkom pitanju dostavila i akt Sekretarijata Parlamentarne skupštine BiH iz kojeg proizilazi da izmjene Krivičnog zakona BiH, na osnovu kojih je vođen postupak protiv tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, nisu ni razmatarane, ni usvojene, ni u Predstavničkom domu, ni u Domu naroda.

– Kako /krnji/ Sud opravdava primjenu takvih akata u odnosu na princip zakonitosti i Ustavom zagarantovana prava građana da biraju i budu birani? Kako pojašnjavate postupanje po odlukama kojima se proglašava zakon lica koje se predstavlja kao “visoki predstavnik” i da li je to u skladu sa članovima I/2 i IV/3 c) i h) Ustava? – upitala je Vulićeva.

Lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je Srni da je važno obezbijediti mir i naglasio da Republika Srpska nema namjeru da na bilo koji način problematizuje situaciju u BiH ili da je dovede do bilo kakvog sukoba.

– Namjeravamo da se politički borimo za svoja prava i od toga nećemo odustati. BiH nema šanse da preživi u globalnim nestabilnostima ukoliko se ne nađe unutrašnji konsenzus bez nametanja rješenja od međunarodnog faktora – poručio je Dodik.

Dodik je istakao da u BiH takva rješenja neće proći, jer su i sami međunarodni zvaničnici koji nam ih nameću, na globalnom nivou takmaci za sfere uticaja.

– Ako prihvatimo stranu okupaciju, odnosno nametnuta rješenja, onda smo prihvatili da se ponašamo po diktatu tih kvazi centara. Evropske zemlje nisu relevantan faktor, pa čak ni EU koja je izgubila bitke na svim poljima – vojnom ili bilo kom drugom – naglasio je Dodik.

On smatra da danas EU, koja je predviđena kao političko-ekonomska zajednica, postaje vojni savez i da treba i o tome razmišljati.

– Ako idemo ka tom putu moramo da razmišljamo o tome jer nije isključeno da mobilišu naše ljude za svoje sukobe i ratove. To su sve dileme koje moramo da imamo na umu – istakao je Dodik.

Govoreći o geopolitičkoj situaciji u svijetu, u kojem još traju krize i čije se rješavanje najavljuje, Dodik je rekao da se više radi o tome da će biti onih koji će otvoriti nove probleme u Evropi i svijetu, nego da bi situacija mogla da se smiri na bilo koji način.

Kako je naglasio, ovdje živimo posljedice sukoba velikih, koji su svjesni činjenice da je propao unipolarni svijet, da se formira multipolarni i sada se postavljaju neki elementi.

– To dugo neće biti završeno i biće potrebna još decenija da se postave jasne konture multipolarnog svijeta. Već vidimo početne konture tog svijeta u kome postoji nekoliko centara globalne moći koji na različitim nivoima, političkom, kulturnom, bezbjednosnom, pa i vojnom pokušavaju etablirati i postaviti pozicije svojih zemalja na pravi način – pojasnio je Dodik.

To je nešto, kako je naglasio, što vidimo u posljednje vrijeme na globalnom nivou.

Dodik je istakao da su problem u svijetu sirovine, nafta, energenti koji su pri kraju, a novi energetni nisu pronađeni.

– Imaćemo još dosta problema koji nas čekaju u pogledu otvaranja novih sukoba. Јedino relevantno pitanje na kojem treba da radimo jeste kako ćemo mi kroz sve to proći – istakao je Dodik.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić sastao se danas sa predsjednikom Udruženja “Prva oklopna brigada Vojske Republike Srpske” Nebojšom Keserom, sa kojim je dogovorio zajedničke aktivnosti.

– Pod ovim grbom smo bili zajedno od Zapadne Slavonije do Donjeg Žabara – napisao je Stevandić na Iksu uz fotografiju sa Keserom.

Данас ме је у Народној скупштини посјетио Небојша Кесер, предсједник Удружења 1. оклопне бригаде Војске Републике Српске.
Договорене заједничке активности.
Под овим грбом смо били заједно од Западне Славоније до Доњег Жабара. pic.twitter.com/sah6vtiqsG

— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) June 3, 2026

Prva oklopna brigada Vojske Republike Srpske formirana je 31. marta 1991. godine. Po ulasku u rat imala je oko 4.500 vojnika, od kojih je poginulo 180, a 835 je ranjeno. Pet boraca ove jedinice je i danas na spisku nestalih.

Prva oklopna brigada, koja baštini tradiciju 329. oklopne brigade ЈNA,

1993. godine je odlikovana Ordenom Nemanjića, dok je 1997. godine proglašena najboljom u Vojsci Republike Srpske.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio da je veoma počastvovan što je delegacija Republike Srpske dugo godina redovan gost Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu i istakao da je veoma važno što na ovogodišnjem skupu učestvuje veliki broj zemalja, uključujući SAD.

– To je redovno naše učešće na Samitu, vezanom za ekonomiju, koji je pod pokroviteljstvom predsjednika Rusije Vladimira Putina, gdje se razmatra napredak u privredi, nauci, u oblasti vještačke inteligencije – rekao je Dodik za Srnu uoči puta u Sankt Peterburg.

Dodik je naglasio da je veoma veliko prisustvo brojnih zemalja, između ostalih i SAD, koje će učestvovati sa snažnom delegacijom, što govori o tome da je Samit preživio teško vrijeme.

– Bez obzira na to što ga i dalje ignorišu neke evropske vlade na tim skupovima se često vide predstavnici velikih kompanija i banaka iz same EU, što govori da je Rusija nezaobilazna – ukazao je Dodik.

On je naglasio da se poziv na Samit u Sankt Peterburgu ne odbija.

– Mi smo veoma počastvovani što smo redovni gosti već 15, možda i više godina, ovoga foruma koji se organizuje pod pokroviteljstvom predsjednika Putina – rekao je Dodik.

Dodik je istakao da su njegovi sastanci sa predsjednikom Rusije kontinuitet dobre saradnje.

– Mi sa Rusijom imamo veoma izražene odnose i oni će se nastaviti – istakao je Dodik.

Delegacija Republike Srpske prisustvovaće Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu koji počinje danas. Tema ovogodišnjeg skupa na kojem se očekuje učešće više od 20.000 ljudi iz oko 130 zemalja je “Pragmatičan dijalog: put ka stabilnoj budućnosti”.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske, Nenad Stevandić, oštro je kritikovao političko djelovanje bošnjačkih lidera, ocijenivši da je oslanjanje na međunarodne faktore i Kancelariju visokog predstavnika (OHR) dovelo do političkog kraha i poteza koje je nazvao “očajničkim”.

– Sluganska politika služenja strancima te navika da nagradu traže u podršci ugrožavanju Srba i Hrvata, i odsustvo državotvornog suverenizma, bošnjačke lidere je dovelo do kraha i poteza iz očaja. OHR im je zlatno tele koje su mijenjali za državu i suživot sa drugim narodima i entitetom – poručio je Stevandić na društvenoj mreži Iks.

Слуганска политика служења странцима те навика да награду траже у подршци угрожавању Срба и Хрвата, и одуство државотворног суверенизма, Бошњачке лидере је довело до краха и потеза из очаја. ОХР им је златно теле које су мјењали за државу и суживот са другим народима и ентитетом. pic.twitter.com/E37xJHaxE8

— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) June 3, 2026

Njegova izjava dolazi u trenutku kada vlasti Republike Srpske intenzivno zagovaraju zatvaranje OHR-a, tvrdeći da bi sve nadležnosti trebalo vratiti domaćim institucijama.

Stevandić je i ranije isticao da smatra kako je proces gašenja OHR-a već otvoren te da budućnost Bosne i Hercegovine vidi u dogovoru domaćih političkih aktera bez međunarodnog intervencionizma.

Predsjednik Saveza Srba iz regiona /SSR/ Miodrag Linta poručio je da Srbi imaju obavezu da pamte monstruozni zločin nad 24 srpska civila u selu Ledići kod Trnova koji su počinili pripadnici takozvane Armije BiH prije 34 godine, za koji niko nije odgovarao.

Linta je naveo da je među stradalim bilo 15 žena i četvoro djece te da je najstarija žrtva Ikonija Vasić imala 92 godine, a najmlađi Milun Tešanović samo 18 mjeseci.

On je podsjetio da su zločin 3. juna 1992. godine nad civilima u Ledićima počinili pripadnici takozvane Armije BiH sa područja Sarajeva i komšije muslimani iz susjednog sela Dejčići.

– U pitanju je jedan od mnogih zločina nad Srbima za koje niko nije kažnjen. Radi se o konstantnom ponižavanju srpskih žrtava i amnestiranju zločinaca – naveo je Linta.

On je naglasio da je potpuno jasno da pravosuđe BiH nije profesionalno, već je u funkciji bošnjačke državne politike kako bi se opravdao lažni mit da su Srbi agresori i zločinci, a Bošnjaci oslobodioci i žrtve.

Linta je poručio da stoga Srbija ne smije nikad odustati od borbe za istinu o karakteru rata na području BiH i od borbe za pravdu za srpske žrtve.

On je naveo da su Ledići danas pusto selo, a da je od prijeratnih 50 srpskih domaćinstava obnovljeno svega nekoliko kuća, saopštio je Savez Srba iz regiona.

Linta je još jednom ukazao na potrebu da Srbija osnuje Memorijalni centar srpskih žrtava na prostoru bivše Јugoslavije čiji bi ciljevi bili popis srpskih žrtava i svakodnevna borba za istinu o masovnom stradanju srpskog naroda.