Kategorija: Vijesti

Predstavnički dom Parlamenta FBiH nije usvojio izmjene Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, a koje se, između ostalog, odnose i na isplatu naknada korisnicima 648 vojnih stanova, ukupne površine 32.500 kvadratnih metara.

Radi se o stanovima čiji su vlasnici bili uglavnom oficiri bivše JNA, kojima u skladu s presudama Ustavnog suda FBiH, Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava, FBiH mora isplatiti pravične naknade.

“Suština je da bi se ovim zakonom i obeštećenjem od FBiH, uslovno riješio samo mali broj vlasnika stanova koji su bez njih ostali. To bi FBiH koštalo nekoliko desetina miliona KM. Sveobuhvatno rješenje problema podrazumijeva vraćanje imovine, koja je još u SFRJ nacionalizovana stvarnim vlasnicima, uz obezbjeđenje odštete nosiocima stanarskih prava i koštalo bi više od 1,5 milijardi KM. Na ovakvom, sveobuhvatnom, rješenju insistiraju, prije svih, vjerske zajednice i crkve”, kazao je “Avazu” predsjedavajući Predstavničkog doma PFBiH Dragan Mioković.

Zakonom koji nije dobio podršku predložen je iznos naknade od 1.000 KM po kvadratnom metru stana, umanjen za godišnju amortizaciju od jedan posto, što bi ukupno iznosilo 16,3 miliona KM.

Kako je na sjednici pojasnio federalni ministar prostornog uređenja Željko Nedić, Evropski sud za ljudska prava je u više predmeta, uključujući „Đokić protiv BiH“, „Mago i drugi protiv BiH“, „Apostorovski i drugi protiv BiH“,„Ranko Prodanović“ i „Ljubinko Todorović protiv BiH“, dao smjernice o visini pravične naknade. U nekim slučajevima prihvaćena je vansudska nagodba s iznosom od 1.000 KM po kvadratnom metru, dok je u drugim presudama Sud dosudio niže iznose.

S druge strane, u nedostatku jasnih zakonskih rješenja, sudovi u FBiH presuđivali su iznose po tržišnim vrijednostima.

U obrazloženju je navedeno da bi se, ako se ne bi usvojilo predloženo rješenje, s nastavkom sudske prakse i utvrđivanja iznosa naknada po tržišnim vrijednostima od 3.000 KM po kvadratnom metru stana, FBiH suočila s potraživanjima od najmanje 98 miliona KM.

Šta je sa zakonom o restituciji
U međuvremenu, Rijaset IZ u BiH izrazio je ozbiljnu zabrinutost zbog toga što se, predloženim izmjenama, ponovo zanemaruje činjenica da je veliki broj ovih stanova izgrađen na vakufskom zemljištu ili su sami objekti bili vakufska imovina, a da vakufima nije isplaćena nikakva naknada, iako su ti stanovi već u vlasništvu drugih lica.

“Pitanje pravične nadoknade za otuđenu vakufsku imovinu ostaje potpuno neriješeno. Kao izgovor, institucije se i dalje pozivaju na buduće donošenje zakona o restituciji, iako je jasno da takav zakon nije ni u pripremi”, navode iz Rijaseta.

“Rijaset IZ u BiH poziva sve političke subjekte i institucije vlasti u FBiH da bez odgađanja stave na dnevni red Doma naroda usvojeni prijedlog izmjena Zakona o prodaji stanova, koji predviđa pravičnu naknadu vakufima, te da se to pitanje riješi nezavisno od zakona o restituciji, jer ni nosioci stanarskih prava nisu čekali donošenje tog zakona da bi ostvarili pravo na otkup stanova”, saopšteno je.

Hrvatska je spremna na razgovor sa BiH o sistemu graničnih prelaza između BiH i Hrvatske koji bi podrazumijevao izgradnju novih i proširenje postojećih prelaza, proizlazi iz odgovora koje smo dobili iz Ministarstva finansija Hrvatske.

Pitanje smo uputili povodom spekulacija i nejasnoća u vezi s otvaranjem i kategorizacijom novog graničnog prelaza na brzoj cesti kod Gradiške, čiju gradnju preduzeće “Integral inženjering” iz Banjaluke ovih dana privodi kraju.

Pitanje je aktuelno jer izgradnja ceste neće biti od velike koristi ako Ministarstvo finansija Hrvatske ne završi izgradnju i ne otvori novi granični prelaz s hrvatske strane, koji će se nalaziti na toj dionici.

“U ovom trenutku držimo preranim za najave i nagađanja u pogledu otvaranja novih graničnih prelaza ili prekategorizacije postojećih, a prije početka službenih razgovora o sadržaju novog međudržavnog ugovora o graničnim prelazima, koji bi zamijenio postojeći sklopljen 2013. godine. Međutim, hrvatska strana razumije da je u cilju boljeg saobraćajnog povezivanja i privredne saradnje potrebno postojeći sistem graničnih prelaza proširiti novim graničnim prelazima i kategorijama graničnih prelaza”, odgovoreno nam je iz ovog ministarstva, koje je investitor izgradnje prelaza.

Pojasnili su da se infrastruktura na svim graničnim prelazima osigurava u skladu sa potrebama koje proizlaze iz kategorizacije svakog pojedinog graničnog prelaza određene međudržavnim ugovorima, u ovom slučaju između Republike Hrvatske i BiH.

Prema nekim neslužbenim najavama, prije kraja ove godine mogao bi biti pušten u saobraćaj prelaz za vozila za prevoz putnika, dok bi se pitanje prevoza robe rješavalo na nivou vlada dviju zemalja.

Međutim, i dalje nije jasno da li bi se išlo na  novi sporazum, ili bi se potpisao aneks na postojeći, privremenog karaktera.

Kao što smo već pisali, paralizom vlasti na nivou BiH teško je očekivati aktivniji diplomatski angažman na bh. strani, posebno zato što postoje interne podjele u vezi s tim šta je prioritet kojoj strani.

Spekuliše se da je Hrvatska zainteresovanija za prelaz Svilaj nego za Gradišku zbog hrvatskog življa u Posavskom kantonu, dok je Banjaluci važnija Gradiška zbog lakšeg povezivanja sa Zagrebom, a Sarajevo želi Svilaj zbog toga što on leži na koridoru 5c koji vodi iz Sarajeva i povezuje taj dio BiH s Hrvatskom.

Republici Srpskoj, pak, odgovara da ostane ovakvo stanje jer bi onda putnici iz Sarajeva prema Zagrebu putovali auto-putem “9. januar”, što diže prihode “Autoputevima Srpske”, ali od toga nema ništa ako se ne otvori novi prelaz u Hrvatskoj.

U svakom slučaju, tipično za prostor bivše Jugoslavije – infrastruktura, poput auto-puteva, gradi se bez plana i dogovora susjednih zemalja, pa se onda dešava da se tek nakon završetka radova pokušava napraviti naknadni sporazum kako da se ti objekti koriste.

Na primjer, RS je izgradila auto-put Banjaluka – Gradiška, a most na Savi i dalje stoji neiskorišten jer nije riješeno pitanje brze ceste, a s druge strane EU je obustavila finansiranje dijela koridora 5c kroz RS kao dio sankcija protiv vlasti u Banjaluci, tako da je i taj dio projekta doveden u pitanje.

Hapšenje pripadnika Oružanih snaga (OS) BiH i velika oštećenja na dva helikoptera samo su neki od incidenata kojima smo u proteklim godinama svjedočili, a od kojih neki nikad nisu potpuno izvedeni na čistac.

Bilo je takvih primjera napretek, a posljednji je zabilježen prije nekoliko dana na području Tuzle.

Naime, zbog droge su uhapšeni pripadnik OS BiH Asif Džananović (34) i još jedan civil, a potom su sudskom odlukom pritvoreni na mjesec dana.

Samo nekoliko mjeseci ranije, tačnije u maju, trojica državljana BiH, od čega dvojica pripadnika OS BiH, uhapšena su u Srbiji zbog sumnje u krijumčarenje. Tada su, naime, pali E.A. (37) iz Tuzle, kao i dvojica aktivnih pripadnika OS BiH: B.B. (39) iz Tuzle i A.M. (27) iz Srebrenice.

“Oni su osumnjičeni da su na graničnom prelazu Bajina Bašta, na izlazu iz Srbije prema BiH, izbjegavajući mjere carinskog nadzora prebacivali arome za nargilu iz automobila marke BMW, bh. registarskih oznaka, u čamac koji se nalazio na obali rijeke Drine, na jezeru Perućac, na teritoriji Srbije, gdje su ih policijski službenici zatekli sa 82 paketa ove akcizne robe, u vrijednosti od oko 2.094.085 dinara”, naveli su tada iz MUP-a Srbije.

Iz MO BiH smo na upit o ovom slučaju dobili šture informacije.

“Po prikuplјanju potpunih informacija i detalјa o samom predmetnom događaju nadležna jedinica kojoj navedeni pripadnici OS BiH pripadaju će u okviru svojih ovlaštenja, nakon utvrđenih činjenica i okolnosti od strane ovlaštenih lica, preduzeti sve potrebne mjere i radnje propisane Zakonom o službi u OS BiH i Pravilnikom o vojnoj disciplini i disciplinskom postupku”, rečeno je tada za “Nezavisne novine” iz Ministarstva odbrane BiH.

Međutim, šta se desilo i da li je preduzeto išta od maja do danas – nije poznato. Ali, ni to nisu jedini primjeri… Do kraja još nije razmršen ni incident o kojem su mediji brujali u septembru prošle godine. Tada je, kako je objavljeno, tokom svečanog prijema novih oficira u austrijske oružane snage na Terezijanskoj vojnoj akademiji u Bečkom Novom Mjestu u Austriji oficir iz BiH izazvao skandal odbijajući da se rukuje s Klaudijom Taner, ministarkom odbrane Austrije.

Incident se, kako se navodi, desio za vrijeme tradicionalne ceremonije, koja predstavlja vrhunac godišnjih aktivnosti ove akademije, a oficir je, kako se tvrdi, odbio rukovanje s ministarkom Taner jer je žena, pravdajući to svojim vjerskim uvjerenjima.

Osim toga, iako su prošle više od tri godine kako se kod Visokog prevrnuo skupocjeni helikopter OS BiH, javnost još ne zna zašto se to dogodilo, da li je letjelica u međuvremenu popravljena ili je neupotrebljiva, kolika je šteta i ko će je namiriti.

Dogodilo se to, podsjetimo, tokom redovne letačke obuke pripadnika Brigade vazdušnih snaga i protivvazdušne odbrane OS BiH na poligonu za letačku obuku 13. aprila 2022.

Još jedna helikopterska nezgoda zabilježena je 28. avgusta prošle godine, kada je helikopter OS BiH pao u Jablaničko jezero kod Buturović Polja dok su jedinice OS imale probu pred vježbu, ali ni o tom incidentu još mnogo toga nije poznato.

“Procjene su da na helikopteru nema veće štete, ali je potonuo”, rekao je tada ministar odbrane BiH Zukan Helez.

Branislav Borenović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, kaže da javnost zaslužuje da ima jasne informacije o ovim dešavanjima.

“Bez obzira na to koliko su neke pojave negativne i za svaku osudu, informacije o njima treba da budu javno saopštene. Samo transparentnim radom može biti sačuvana osnovna uloga oružanih struktura, a to je da bar postoji neka vrsta povjerenja u te ljude. Tako ti i dalje izolovani slučajevi značajno narušavaju povjerenje i stvaraju sliku koja je zaista vrlo specifična, kontroverzna. Bilo bi dobro da se povede računa o tome da se ne kriju stvari, da se takvi slučajevi prije svega saopštavaju, da budu sankcionisani i da se više ne dešavaju”, rekao je Borenović za “Nezavisne novine”.

Ukoliko novi plan Evropske komisije bude usvojen, građani BiH će od kraja naredne godine morati platiti 20 evra za ulazak u 30 evropskih zemalja povezanih u Šengen, umjesto sedam evra, koliko je bilo prvobitno predviđeno.

Iako nam u odgovoru objašnjavaju da je razlog povećanja cijena inflacija i nabavka dodatne tehničke opreme, spekuliše se da je stvarni razlog nedostatak novca u evropskom budžetu za naredni period, koji počinje 2028. godine.

Naime, kako navode neki mediji, EU bi godišnje ovim povećanjem trebalo da ostvari prihod od oko 300 miliona evra, a u prijedlogu novog budžeta ova stavka je navedena u dijelu koji se odnosi na budžetske prihode.

Energetska kriza, inflacija, rat u Ukrajini, trgovinski problemi sa SAD, troškovi zelene tranzicije i sve veće poteškoće s balansiranjem budžeta zemalja članica doveli su do nužnih rezova i traženja načina za dobijanje novih prihoda za gotovo dvije hiljade milijardi vrijedan sedmogodišnji budžetski okvir EU.

Iako je stvarni razlog za smanjenje sredstava za BiH iz Plana rasta neodgovornost domaćih političara i neispunjavanje evropskih obaveza, jedan od indirektnih razloga je da je novca sve manje i da EU mora davati prioritet onima koji obaveze ispunjavaju.

Što se tiče ETIAS-a, ne govori se direktno da bi razlog za povećanje cijena mogle biti poteškoće s evropskim finansiranjem.

“Ovo povećanje ima za cilj pokrivanje operativnih troškova ETIAS-a, uzimajući u obzir sve njegove funkcionalnosti i stope inflacije, te usklađivanje naknada EU s naknadama drugih zemalja koje imaju slične programe za odobravanje putovanja”, objašnjeno nam je.

Podsjećanja radi, sistem ETIAS predstavlja novi moderni način upravljanja granicama, kako bi se smanjila opasnost za ugrožavanje bezbjednosti EU i zemalja Šengena, a ujedno je cilj da se olakša prelazak granica za građane trećih zemalja koje ulaze u EU.

Naime, ovaj sistem je produžetak sistema za elektronsko evidentiranje ulazaka i izlazaka na spoljnim granicama EU (EES), a koji bi za nekoliko mjeseci trebalo da počne s radom.

Već sada je većina graničnih prelaza spremna za EES, a građani koji prelaza granice mogu primijetiti elektronske kutije na kojima će putnici ostavljati elektronsku evidenciju otiska prsta i biti fotografisani radi uzimanja bioloških podataka lica.

Ovaj sistem će imati tu vrstu pogodnosti da će biti omogućen prelazak granice bez graničnog policajca, jer će svi podaci o putnicima već biti evidentirani u bazama podataka.

Što se tiče ETIAS-a, kao što smo o tome već više puta pisali, građani koji namjeravaju da putuju u EU prvo će morati popuniti onlajn obrazac u koji će unijeti svoje osnovne podatke. Jedina razlika je da će umjesto prvobitno planiranih sedam evra morati platiti 20 evra. Ukoliko prijava bude odobrena, građani će moći ulaziti u EU u periodu od tri godine, ili do isteka važenja pasoša.

U Evropskoj komisiji uvjeravaju da će proces odobravanja biti rutinski i da će u 99 odsto slučajeva građani dobiti povratnu informaciju u roku od nekoliko minuta nakon slanja.

Takođe, oni kažu da će sistem doprinijeti jačanju bezbjednosti i lakšem prolasku ljudi preko granica, prenose Nezavisne.

“Određene grupe, uključujući osobe mlađe od 18 ili starije od 70 godina, biće oslobođene plaćanja naknade. Prilagođavanje naknade sada će proći dvomjesečni period preispitivanja od strane Vijeća i Evropskog parlamenta, s mogućnošću jednog produženja. Stupiće na snagu čim ETIAS bude operativan, što se očekuje u posljednjem kvartalu 2026. godine”, objasnili su oni.

U Palati Republike održan je sastanak predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i najvišeg rukovodstva Srpske sa delegacijom Tatarstana, na čelu sa potpredsjednikom Vlade i ministrom industrije i trgovine Olegom Korobčenkom. Sastanku su prisustvovali i ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov, predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić, predsjednik Vlade Radovan Višković, ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Željko Budimir, kao i šef Predstavništva Srpske u Rusiji Duško Perović.

Posjeta delegacije Tatarstana rezultat je sporazuma koji su predstavnici dvije republike potpisali u junu ove godine. Nakon zvaničnog prijema, održan je i radni sastanak na kojem su razmatrani konkretni pravci buduće saradnje.

– Želimo produbiti našu saradnju na različitim projektima, a sve na osnovu ranije potpisanog protokola. Srpska će tragati za i komercijalnim i državnim projektima, a u narednih godinu dana naći ćemo najbolji način za realizaciju – izjavio je Dodik nakon sastanka.

Dodik je istakao da saradnja neće biti ograničena samo na privredu, već će obuhvatiti i obrazovanje, sport, kulturu i druge oblasti. Poseban akcenat stavljen je na univerzitetsku saradnju, a predsjednik Srpske je podsjetio da je Tatarstan poznat po jakim i međunarodno priznatom visokoškolskom obrazovanju.

– Samo Univerzitet u Kazanju ima preko 60.000 studenata. U toj sredini školovali su se i dobitnici Nobelove nagrade – naglasio je Dodik, zahvalivši se predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu na podršci saradnji između republika.

Dodik je ocijenio da su uprkos teškim političkim okolnostima i pritiscima, ekonomski pokazatelji Republike Srpske pozitivni, te da se otvaraju nove razvojne šanse.

– Naš cilj je da do 2030. godine dostignemo 15 milijardi dolara bruto domaćeg proizvoda. Prije 20 godina pokrivenost uvoza izvozom bila je 34 odsto, a danas iznosi 76 odsto – rekao je Dodik, dodajući da saradnja sa Tatarstanom može dodatno ubrzati ekonomski rast.

Ministar industrije i trgovine Tatarstana Oleg Korobčenko potvrdio je spremnost da se razviju brojni projekti u oblasti industrije, energetike i prerade metala.

– Možemo formirati energetsku bazu, preraditi metale, razviti petrohemijsku i građevinsku industriju. Ako se priključimo Turskom toku i dobijemo gas, možemo uspostaviti i obradu gasa – naveo je Korobčenko.

On je poručio da delegacija Tatarstana dolazi s jasnom namjerom da gradi snažnu ekonomsku, obrazovnu i kulturnu saradnju sa Republikom Srpskom. Među članovima delegacije nalaze se i predstavnici ministarstava omladine i kulture, univerziteta i opština koje se bave industrijom i poljoprivredom.

– Republika Srpska ima rudna bogatstva, ljudski i naučni potencijal. To su sve preduslovi za ozbiljne investicije i konkretne projekte – rekao je Korobčenko.

Dodao je da je Tatarstan najrazvijeniji ekonomski region Ruske Federacije, sa BDP-om od preko 60 milijardi dolara, razvijenom preradom nafte, brodogradnjom i avio-industrijom. Prema njegovim riječima, u republici živi više od četiri miliona ljudi, među kojima je 175 različitih nacionalnosti, a suživot između muslimana i hrišćana je na visokom nivou.

Na kraju sastanka, delegacije su najavile formiranje operativnog tima koji će pratiti i sprovoditi planirane projekte, sa jasno definisanim odgovornostima i zadacima.

Rudarske mašine koje pripadaju RiTE Ugljevik nastavile su s iskopavanjem uglja na koncesionom i eksploatacionom polju Ugljevik Istok 2 koje pripada kompaniji “Comsar Energy Republika Srpska”, iako je inspektor još u martu 2025. godine zabranio bilo kakva iskopavanja jer navedeno polje ne pripada ugljevičkom preduzeću.

Ove tvrdnje navode se u dopisu koji su predstavnici “Comsara” nedavno poslali Republičkoj upravi za inspekcijske poslove.

“RiTE Ugljevik nastavio je sa nezakonitom eksploatacijom rude. Do 3. juna 2025. godine ukupna površina koju pokriva prekopani dio bila je oko 81.000 metara kvadratnih, a u toku maja ove godine iskopano je oko 100.000 tona rude uglja”, tvrde iz “Comsara”.

Zbog toga su zatražili od Inspektorata RS da izvrše provjere ovih tvrdnji te zabrane iskop.

“Zahtijevamo da izvršite vaše rješenje od 18. i 19. marta 2025. godine, te zabranite dalju nezakonitu eksploataciju rude uglja i u skladu sa vašim nadležnostima zaštitite prava koncesionara koje isti ima po Ugovoru o koncesiji za eksploataciju uglja na ležištu Ugljevik Istok 2, sa pripadajućim aneksima”, navodi se u dopisu “Comsara RS”.

Diko Cvijetinović, vršilac dužnosti direktora RiTE Ugljevik, potvrdio je za “Nezavisne novine” da su navodi “Comsara” tačni, ali tvrdi da su bili prinuđeni da kopaju.

“Kad imate određene rudarske radove, poput otkrivke na liniji razgraničenja, normalno je da se to dešava jer se tu nalaze određene količine uglja koje se uzmu. Ali to je sve definisano i evidentirano i kad dođe vrijeme za rješavanje biće i to riješeno”, tvrdi Cvijetinović, te dodaje da im se ovim povodom nisu direktno obraćali predstavnici “Comsara”.

Iz Inspektorata Republike Srpske potvrđuju da su u martu ove godine obišli dva koncesiona polja u RiTE Ugljevik, te da su tom prilikom zabranili RiTE da izvode bilo kakve rudarske radove na ležištu Ugljevik Istok 2, jer to polje pripada “Comsaru”.

Za “Nezavisne novine” podsjećaju da radovi na eksploataciji uglja u koncesionom polju Ugljevik Istok 2 još nisu započeti, ali da su utvrdili da to ne poštuje RiTE Ugljevik.

“Republički rudarski inspektor je 18. i 19. marta 2025. izvršio kontrolu izvođenja radova na koncesionom polju na Ugljevik Istok 1 (koncesionar RiTE Ugljevik) i Ugljevik Istok 2 (koncesionar ‘Comsar energy’), prilikom čega je utvrđeno da ‘Comsar’ ne izvodi, niti je započeo sa izvođenjem radova na polju Ugljevik Istok 2, dok je RiTE Ugljevik izvodio radove van granica eksploatacionog polja Ugljevik Istok 1, tj. na prostoru polja Ugljevik Istok 2. Inspektor je rješenjem zabranio dalje izvođenje radova”, navode iz Inspektorata RS.

Odmah po naredbi da ugase mašine, predstavnici RiTE uložili su žalbu koja je dostavljena Ministarstvu energetike i rudarstva RS na drugostepeno odlučivanje.

Šta se desilo po pitanju žalbe nismo saznali, jer iz Kabineta Petra Đokića, a ni sam Đokić, nisu odgovorili na naša pitanja.

Iz opozicije sumnjaju u priču nadležnih i strahuju da bi Srpska mogla da se suoči s tužbom.

“Nakon sumnjivih poslova sa ‘Comsarom’, te svega što se dešava sa ‘Viaductom’, postavlja se opravdano pitanje da li postoje namjera i zakulisne radnje u cilju da nas i ‘Comsar’ tuži, dobije spor, a dobit podijele povezana lica. Od početka ove godine se nezakonito kopa u polju Istok 2. Ko je to naredio i ko će to da plati? Da li je u pitanju dogovor da bi se od naroda Republike Srpske opet otuđile desetine ili stotine miliona KM, koje bi otišle u privatne džepove?”, pita Slaviša Marković, poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini RS.

Tvrdi i da RiTE Ugljevik nezakonito, direktnom nagodbom i bez postupka eksproprijacije, kupuje privatna zemljišta u koncesionom polju koje pripada “Comsaru”.

“I to može biti još jedan od povoda za tužbu. Takođe, podsjećam da je danas tačno šest mjeseci otkako je predsjednik Republike Srpske javno obećao da će kop Istok 2 vratiti u vlasništvo Republike Srpske u roku od 15 dana. Prošlo je šest mjeseci i ne da nismo ponovo postali vlasnici, nego smo sve bliže novom višemilionskom sporu”, dodao je Marković.

Podsjetimo, u januaru ove godine Vlada RS dala je saglasnost kompaniji “Gas-Res” da krene u pregovore o preuzimanju kompanije “Comsar Energy RS”, u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Sardarova, čime bi preuzela i ležište za koncesiju Ugljevik Istok 2.

Na jednoj od sjednica Narodne skupštine ministar Petar Đokić rekao je da su pregovori i dalje u toku, te je naglasio da Srpska neće dati Serdarovu 300 miliona KM, koliko navodno traži za koncesiju.

Ipak, iz budžeta Srpske za otkup kompanije “Comsar RS” početkom marta dato je 58,67 miliona KM, a tada je rečeno da se radi o prvoj tranši otkupa.

“Vjerujem da u ovom slučaju neće doći do neke tužbe”, uvjerava Diko Cvijetinović iz RiTE.

S druge strane, iz “Comsara” ovaj slučaj uopšte ne žele da komentarišu.

“Ne komentarišemo medijske napise i bilo šta što se tiče poslovanja”, rekao je za “Nezavisne” Siniša Majstorović, izvršni direktor “Comsara RS”.

Radovi na graničnom prelazu na budućoj brzoj cesti koja bi most na Savi kod Gradiške na auto-putu Banjaluka – Gradiška trebalo da poveže s auto-putem Zagreb – Beograd završeni su, potvrđeno je “Nezavisnim novinama” iz Ministarstva finansija Hrvatske, koje je nadležno za ove radove.

Proteklih sedmica i mjeseci u viša navrata smo pisali kako će otvaranje brze ceste zavisiti ne od toga kada će biti završeni radovi na cesti, nego kada će biti završen granični prelaz, bez kojeg se cesta ne može pustiti u saobraćaj.

Prilikom naše nedavne posjete terenu, ali i u izjavama nadležnih u Hrvatskoj, spominjano je da su radovi na brzoj cesti pri kraju i da će biti završeni do kraja jula, a da se onda čeka da Ministarstvo finansija završi granični prelaz.

Da bi se cijela priča krajnje pojednostavila, može se reći da će otvaranje ceste zavisiti od toga kada će hrvatske institucije izdati potrebne dozvole. Iz nezvaničnih razgovora saznali smo da bi najranije to moglo biti u septembru, ali da se stvari u praksi uvijek mogu zakomplikovati zbog kašnjenja, birokratskih procedura i drugih sličnih problema. Međutim, postoji začkoljica koja se odnosi na ugovor o granicama između Hrvatske i BiH, u kom treba da se upiše novi prelaz, a za sada se ne zna kada će taj posao biti završen, koji je zastao usljed totalne blokade i paralize vlasti na nivou BiH.

Obilaskom terena, ali i iz izjava zvaničnika, moglo se zaključiti da u “Hrvatskim cestama”, koje su investitor na samoj cesti, koju gradi banjalučko preduzeće “Integral inženjering”, smatraju da oni ne mogu završiti uređenje prostora oko kućica dok Ministarstvo finansija, odnosno njihov izvođač radova, ne završi taj posao.

)

Prilikom obilaska terena 10. jula stekli smo utisak da radovi na kućicama nisu završeni, ali je moguće da je ostatak posla urađen nakon naše posjete.

Kao što smo rekli, u Ministarstvu finansija su rekli da su građevinski i zanatski radovi na objektu novog graničnog prelaza završeni.

“Preostali su radovi na uređenju okoliša i otoka prometnih platoa, a ovise o završetku svih radova na prometnim površinama graničnog prijelaza iz nadležnosti ‘Hrvatskih cesta’ d.o.o. U koordinaciji s ‘Hrvatskim cestama’ d.o.o. i završetkom svih njihovih radova u koridoru novog graničnog prijelaza, kao i pristupnih prometnica na koridoru brze ceste Okučani – granica BiH, novi granični prijelaz bit će pušten u punu funkciju”, rekli su za “Nezavisne novine”.

Sumnje da postoje eventualne trzavice i problemi u komunikaciji između “Hrvatskih cesta” i Ministarstva finansija otklonili su u odgovoru koji su nam poslali hrvatski putari.

“Projekti su međusobno usklađeni i koordinirani te će biti dovršeni sukladno predviđenoj dinamici. ‘Hrvatske ceste’ sa Ministarstvom financija imaju izvrsnu suradnju na ovom projektu”, izjavili su nam oni.

U odgovoru od 10. jula su nam precizirali kada očekuju da radovi budu završeni. Ozren Gverić, glavni inženjer u Odjelu za vođenje građenja “Hrvatskih cesta”, nam je tada rekao da će svi radovi biti završeni do kraja jula.

“Usljed izmjene i dopune građevinske dozvole, a zbog prilagodbe nagiba pokosa nasipa prometnice i ostalih elemenata građevine, došlo je do djelomičnog povećanja opsega radova te je rok završetka radova za ovu II fazu projekta produžen za dva mjeseca. Završetak radova bit će time krajem ovog mjeseca, srpnja 2025, kada će se zatražiti ishođenje uporabne dozvole”, rekao nam je Gverić tom prilikom.