VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Danas se navršava 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma

    Danas se navršava 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma

    Dejtonski mirovni sporazum potpisan je na današnji dan 1995. godine u Parizu i tim dokumentom je formulisano da je BiH sastavljena od dva konstitutivna entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH i tri naroda Srba, Bošnjaka i Hrvata.

    U svojstvu svjedoka dokument su potpisali predsjednik SAD Bil Klinton, predsjednik Francuske Žak Širak, premijer Rusije Viktor Černomirdin, premijer Velike Britanije DŽon Mejdžor, kancelar NJemačke Helmut Kol…Sporazum je prethodno 21. novembra iste godine parafiran u vojnoj bazi “Rajt-Peterson” u Dejtonu, a njime je okončan troipogodišnji rat u BiH započet aprila 1992. godine.

    Sporazumom je precizirano ustavno uređenje BiH kao složene zajednice.

    Dejtonski sporazum, potpisan u Parizu, gdje su učestvovale sve svjetske sile, kao i predstavnici tri strane u BiH, te zemalja regiona, dao je najveća ovlaštenja entitetima, Republici Srpskoj i Federaciji BiH, i naznačio precizno nekoliko osnovnih ovlaštenja za nivo zajedničkih organa.

    Ovaj sporazum ozvaničio je Republiku Srpsku i na međunarodnom planu, kao konstitutivni dio BiH, potvrđujući njena široka ovlaštenja u zakonodavnoj, sudskoj i izvršnoj vlasti.

  • Darko Mladić pozdravio zahtjeve Srbije i Rusije u Savjetu bezbjednosti UN

    Darko Mladić pozdravio zahtjeve Srbije i Rusije u Savjetu bezbjednosti UN

    Zahtjev Srbije da general Ratko Mladić bude pušten iz haškog pritvora zbog teškog zdravstvenog stanja i da ostali osuđenici kaznu služe u Srbiji suštinski je važan, kao i zahtjev Rusije za okončanje rada Mehanizma u Hagu u junu iduće godine, rekao je Srni generalov sin Darko Mladić.

    Darko Mladić pozdravio je stav Srbije iznesen na sjednici Savjeta bezbjednosti UN.

    – To je nešto što mi već godinama zastupamo. Suštinski je bitno ovo što su Srbija i Rusija tražile da se ti ljudi, koji su teško bolesni, puste. I dodatno Rusija je tražila da tribunal završi sa radom u najkraćem mogućem roku – istakao je Darko Mladić.

    On je naveo da je Srbija faktički u sažetom, ali jako efektnom obraćanju iznijela stavove prema sadašnjoj administraciji Haškog tribunala, odnosno Mehanizma, te izrazio nadu da će stav Srbije imati efekta i na stav predsjednika Mehanizma Grasijele Gati Santane, koja odlučuje o tim stvarima.

    – Važno je ovo što je Srbija rekla i eksplicitno se založila, kao uostalom i Rusija. Rusija je imala jako sličan stav o tom pitanju i rekla, ako sam dobro razumeo, da Tribunal, odnosno Mehanizam, treba da bude zatvoren na sledećem zasedanju Saveta bezbednosti koji će biti u junu, to jest za šest meseci – rekao je Darko Mladić.

    On je podsjetio da je odbrana generala Mladića prije mjesec dana podnijela zahtjev za njegovo puštanje, koji je ograničenog karaktera i drugačiji nego dosadašnji, ali da do danas još nije dobijen odgovor od haškog Mehanizma.

    Darko Mladić je naveo da su i Srbija i Rusija na sjednici Savjeta bezbjedosti imale prilično jasne i argumentovane stavove, ali da treba vidjeti da li će to da utiče na odluke koje bude donosila predsjednik Mehanizma.

    – Nemaju rokove, nažalost, i oni time često manipulišu – dodao je on.

    Darko Mladić rekao je da odbrana i porodice generala Mladića često šalju ljekare da ga posjete u haškoj bolnici, gdje leži nepokretan više od godinu dana.

    – Bila su dva lekara, ali ja mislim vrlo uskoro, u zavisnosti od njihovih obaveza, imaćemo još možda jednog ili dvojicu, ali u ovom trenutku nemamo ništa u proceduri za posetu – rekao je Mladić.

    On je dodao da porodica često posjećuje generala Mladića u haškoj bolnici, ali da obično za Novu godinu ne ide, jer je tada jako komplikovano zbog velikih gužvi na aerodromima, te da će poslije Nove godine vrlo brzo neko biti sa njim.

    Srbija je na protekloj sjednici Savjeta bezbjednosti UN još jednom zatražila da ovo tijelo donese odluku da osuđeni kaznu zatvora izdržavaju u zemlji čiji su državljani, a pod nadzorom Mehanizma ili drugog tijela koje je bi ovlastio Savjet.

    Zatraženo je i rano puštanje na slobodu bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, iz humanih razloga zbog ozbiljnog zdravstvenog stanja, za šta je Srbija dala sve potrebne garancije.

    General Ratko Mladić uhapšen je 26. maja 2011. godine u Srbiji i izručen Haškom tribunalu, gdje je osuđen na doživotnu kaznu zatvora za navodne ratne zločine u BiH.

    Tokom boravka u pritvoru više puta je liječen u haškoj bolnici zbog teških zdravstvenih problema, uključujući operaciju na srcu tokom koje mu je ugrađen stent, a više od godinu dana leži nepokretan u haškoj pritvorskoj bolnici.

  • Kecman: Јučerašnji letovi sa banjalučkog Aerodroma koji su otkazani zbog magle realizovani danas

    Kecman: Јučerašnji letovi sa banjalučkog Aerodroma koji su otkazani zbog magle realizovani danas

    Јučerašnji letovi koji koji su sa banjalučkog Aerodroma otkazani, realizovani su u toku današnjeg dana, izjavila je za RTRS, direktora Međunarodnog aerodroma Banjaluka, Valentina Kecman.

    – Let iz Beča za Banjaluku sletio je u Tuzlu odakle su organizovani autobusi do Banjaluke – kaže Kecman.

    Ona kaže da su ovo situacije koje su uzrokovane vremenskim uslovima te da banjalučki Aerodrom kao operater nije u mogućnosti da ovakve stvari predvidi ili spriječi.

     

    – Gusta magla je nešto što smo vidjeli prethodnih dana skoro na svim aerodromima u regionu. Što se tiče banjalučkog Aerodroma, naše osoblje poduzima sve radnje koje su neophodne da putnicima koji se nalaze na aerodromu i čekaju letove sa drugih destinacija obezbijede što bolju uslugu  – izjavila je za RTRS Valentina Kecman.

    Ona navodi da su radnici Aerodroma i putnicima koji su trebali sletjeti u druge gradove, a sletjeli su u Banjaluku, bili su spremni pomoći im da obezbijede transport.

    – Da u kooperacijama sa avio-kompanijama donesu odluke da li će ti putnici da čekaju ili će da odlaze u smještaj i slično – kaže Kecmanova.

  • Asfaltiranje puta Gradiška – Banjaluka, preusmjeren saobraćaj

    Asfaltiranje puta Gradiška – Banjaluka, preusmjeren saobraćaj

    Zbog postavljanja završnog sloja asfalta na dionici magistralnog puta Gradiška – Banjaluka, od Brestovčine do Nove Topole, dužine devet kilometara, saobraćaj je u vremenu od 7 do 19 časova, preusmjeren preko Bereka, Cerovljana i Čatrnje.U Gradskoj upravi Gradiška navode da će ovi poslovi trajati desetak dana, zavisno od vremenskih uslova.Ovim poslovima biće okončana rekonstrukcija magistralnog puta od Klašnica do Gradiške, koja je započela prije dvije godine.

  • Šeranić: Novi zakon o zabrani pušenja u zatvorenim prostorima – veliki pomak u zaštiti javnog zdravlja

    Šeranić: Novi zakon o zabrani pušenja u zatvorenim prostorima – veliki pomak u zaštiti javnog zdravlja

    Prijedlog zakona o zaštiti zdravlja stanovništva od duvanskih i ostalih proizvoda za pušenje, a kojim se predviđa, između ostalog, zabrana pušenja u zatvorenim prostorima, naći će se pred poslanicima u Narodnoj skupštini Republike Srpske 16. decembra. I trebalo bi to da bude jedan od najvažnijih pomaka, u smislu zaštite javnog zdravlja, naglasio je ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Alen Šeranić, gostujući na RTRS u Јutarnjem programu.

    – Ugostitelji su shvatili ozbiljnost zakona i podržali ga, što samo pokazuje svijest da je zdravlje važnije od svega. 400 do 600 miliona KM godišnji su troškovi za liječenje osoba koje puše i koje su oboljele. Mi treba da u sistemu pronađemo tolika sredstva, koja zaista nisu mala. Tri četvrtine stanovništva podržava ovaj zakon koji je u pripremi – istakao je Šeranić.

     

     

    Stav struke jeste da nije zdrava ni elektrosnka cigareta.

    – To jeste dostupan i legalan proizovd, ali nije zdrav, jer da jeste, prodavao bi se u apotekama. Oko 11 odsto izdvajaju pušači za cigarete kada se uzme prosječna plata u Srpskoj, što zaista nije malo – dodao je Šeranić.

    Ako zakon prođe proceduru, počeće se primjenjivati od 1. avgusta 2026. godine.

    Dragan Gligorić, prodekan za naučno-istraživački rad i međunarodnu saradnju i šef Katedre za međunarodne ekonomske odnose Ekonomskog fakulteta UNI Banjaluka, naglašava da su posljednja istraživanja pokazala da 43 odsto odraslih puši, i to su stalni ili povremeni pušači.

     

    – To je ogroman procenat u odnosu na našu populaciju. Učešće crnog tržišta cigaretama se smanjilo sa 18 odsto na svega sedam odsto, i to pokazuje da su inspekcije radile dobar posao. Ovaj zakon bi trebao da zaštiti prije svega pasivne pušače, dakle one koji su direktno izloženi pušačima – rekao je Gligorić.

  • Vipotnik: Upravljanje komunalnim otpadom u nadležnosti lokalnih zajednica

    Vipotnik: Upravljanje komunalnim otpadom u nadležnosti lokalnih zajednica

    Upravljanje komunalnim otpadom u Republici Srpskoj u nadležnosti je jedinica lokalne samouprave koje su obavezne da ga redovno sakupljaju, odvoze i održavaju deponije kroz pojačanu kontrolu ,kazao je Bojan Vipotnik, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

    Vipotnik je ukazao na to da se u praksi otpad često odlaže na divlje deponije koje stanovništvo formira u blizini naseljenih mjesta, što predstavlja ozbiljnu opasnost za životnu sredinu i zdravlje ljudi.

    Prema njegovim riječima, tačan broj divljih deponija teško je utvrditi jer pojedine jedinice lokalne samouprave redovno ili povremeno sprovode aktivnosti njihovog čišćenja i sanacije.

    “Problem je što se ova mjesta ponovo napune otpadom ili se formiraju nove lokacije, što ukazuje na potrebu za sistemskim pristupom i pojačanom kontrolom”, naglasio je Vipotnik, prenosi Srna.

    Pojasnio je da rješavanje problema divljih deponija zahtijeva kombinovanje više mjera koje se odnose na dosljednu primjenu zakonskih odredaba u gradovima i opštinama, redovno uklanjanje i sanaciju postojećih divljih deponija, te kontinuiran komunalni i inspekcijski nadzor.

    Jedna od mjera je i obezbjeđivanje adekvatne infrastrukture za sakupljanje i odlaganje otpada, te jačanje saradnje komunalnih preduzeća i nadležnih institucija.

    Rekao da je podjednako važno pitanje kako podstaći javnost da ozbiljnije shvati značaj pravilnog odlaganja otpada, što je dugoročan proces koji zahtijeva edukaciju i informisanje o štetnosti neodgovornog odlaganja otpada, koristima reciklaže i značaju očuvanja životne sredine.

    “Važna je i dostupna infrastruktura, odnosno kontejneri za odvojeno sakupljanje, reciklažna dvorišta i organizovane akcije sakupljanja. Kada je sistem jednostavan i dostupan, učešće građana se znatno povećava”, poručio je Vipotnik.

    Podsjetio i da lokalne zajednice i komunalna preduzeća moraju aktivno da rade na komunikaciji sa stanovništvom i da osiguraju da usluge budu redovne i kvalitetne.

    Vipotnik je pojasnio i da su posebne kategorije otpada one koje zbog svog sastava, količine ili opasnih svojstava zahtijevaju kontrolisan sistem upravljanja, odvojeno od komunalnog otpada.

    U posebne kategorije otpada spadaju istrošene baterije i akumulatori, otpadna ulja, gume i vozila, kao i otpad od električnih i elektronskih proizvoda.

    Za njih važi poseban set pravila, a proizvođači i uvoznici plaćaju naknadu za opterećivanje životne sredine kako bi se obezbijedila finansijska osnova za njihovo sakupljanje i tretman.

    “Uspostavljanjem ovog sistema očekuje se da se na teritoriji Republike Srpske u veoma kratkom roku poveća stepen odvojenog sakupljanja, kao i procenat reciklaže otpada”,  naveo je Vipotnik.

    Rekao da će Ministarstvo nastaviti da pruža stručnu i koordinacijsku podršku svim lokalnim zajednicama u unapređenju upravljanja komunalnim otpadom s ciljem zaštite životne sredine i zdravlja stanovništva.

  • Plenković: Odlaganje radioaktivnog otpada nije opasno

    Plenković: Odlaganje radioaktivnog otpada nije opasno

    Na pitanje novinara da li će Hrvatska i BiH postići dogovor oko pitanja Trgovske gore, premijer Hrvatske Andrej Plenkovic rekao je da odlagalište nuklearnog otpada nije opasno, da Hrvatska radi sve u skladu sa zakonom i da građani BiH nemaju razloga za strah.

    “Više se boje ljudi u Banovini nego ovdje, imamo mi tu temu i doma. Sve je to što se tiče stručnih procjena sve je bezopasno, da nije, ne bismo to ni radili.

    Svi stručnjaci koji trebaju su na to dali svoja mišljenja. To je proces koji traje dugo, BiH u potpunosti informisana o toj temi.

    Mislim da tu neće biti nikakvih poteškoća. Hrvatska radi odgovorno i u skladu sa zakonom i u najboljem interesu građana i naših susjeda”, poručio je Plenković.

  • Zbog kašnjenja grafoskopskih nalaza, CIK najavio probijanje roka za objavljivanje rezultata izbora

    Zbog kašnjenja grafoskopskih nalaza, CIK najavio probijanje roka za objavljivanje rezultata izbora

    CIK BiH najavljuje probijanje prethodno utvrđenog roka za objavljivanje rezultata prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, prema kojima je kandidat SNSD-a Siniša Karan u prednosti u odnosu na SDS-ovog Branka Blanušu.

    Razlog, kašnjenje grafoskopskih nalaza sumnjivih potpisa birača. Iz CIK-a informacija da je 1.660 osoba glasalo bez važećih ličnih dokumenata, najviše u Zvorniku i Doboju, zbog čega traže i reagovanje Tužilaštva.

    Iz Zvornika i Doboja poručuju da CIK na njih vrši pritisak.

    Kako se približiva subota, rok za utvrđivanje rezultata prijevremenih predsjedničkih izbora, iz CIK-a BiH stižu izjave koje kontaminiraju izborne rezultate.

    Nakon naloga za ponovnim brojanjem, naručenih grafoskopskih analiza potpisa, sada tvrde da je čak 1.660 osoba u 57 izbornih jedinica, na 751 biračkom mjestu glasalo bez ijednog, važećeg dokumenta.

    – Od ukupnog broja navešću samo izborne jedinice gdje se radi o trociofrenom broju takvih lica. Doboj 120 lica koji su glasali bez ijednog važećeg, ličnog dokumenta, Zvornik 497 lica i Bratunac 117 lica – navela je Vanja Bjelica Prutina, član CIK-a BiH.

    Poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske iz Doboja Danijel Јošić negira informacije iz ovog grada.

    – Oni su danas dali izjavu da je 120 ljudi na terirotiji grada Doboja glasalo bez važećih dokumenata, bojim se da njihova infomacija nije tačna. Јer nismo imali prvi put slučaj kada su govorili da u Doboju neodstaju glasački listići ili pečat a onda su to porekli “šumom” u komunikaciji. Bojim se i da ovih 120 ljudi nije istina – smatra Јošić.

    Zanimljivo da 639 posmatrača koje je akreditovao CIK, nije imao primjedbe, kako je moguće da pored 4.500 posmatrača političkih subjekata, birači dođu na biračko mjesto i bez važećih dokumenata glasaju?

    U Doboju i Zvorniku kažu da je namjera da se održi narativ o gradovima-slučajevima.

    – Kako je i da li je neko glasao, nije glasao, da li je neko drugi glasao, to ja ne mogu reći. Da li ste vi dobijali takvu vrstu informacija na dan izbora od predsjednika biračkih odbora? Ne, ni od predsjednika ni od posmatrača, na dan izbora nismo imali nijedan prigovor, nijednu prijavu o takvim situacijama – rekao je Mustafa Arifović, predsjednik Gradske izborne komisije.

    Јošić je napomenuo da postoje područja gdje su ljudi glasali bez važećih dokumenata.

    – Ne kažem da na određenim ruralnim područjima ne postoje ljudi kojima su istekle lične karte ali sigurno da i ti članovi biračkih odbora su omogućili tim ljudima da ispune svoje biračko pravo i glasaju – dodao je Јošić.

    Iz CIK-a prijete prekršajnim prijavama predsjednima biračkih odbora koji su dozvolili glasanje s isteklim ličnim dokumentom, ako se utvrde takvi slučajevi. Grafoskopskim vještačenjem potpisa, žele da utvrde da li je neko glasao za drugo lice, a to nije lak posao.

    – Јednostavno nisu oni ti koji mogu tražiti to nestručno kazano grafološko vještačenje potpisa. Јa govorim sa stručne strane, da za jedan sporan potpis glasača treba najmanje tri do pet njegovih nespornih potpisa – rekao je Dane Branković, inženjer grafičke tehnologije i direktor Forenzičkog centra za vještačenje dokumenata.

    Irena Hadžiabdić, član CIK-a BiH napomenula je da slijedi utvrđivanje rezultata.

    – Mi ne možemo dobiti gotov nalaz grafologa vještaka kojeg smo angažovali prije tog dana jer je jako zauzet, mi ćemo raditi u subotu, dobiti kompletan izvještaj i na osnovu svih dokaza vidjeti kakva nam je dalja dinamik utvrđivanja rezultata – navela je Hadžiabdićeva.

    Prema uputstvu o rokovima izbornih aktivnosti, najkasnije u roku od 20 dana, od dana prijevremenih izbora dakle u subotu 13. decembra, CIK treba da utvrdi i objavi rezulate.

    Potom slijedi rok od tri dana za podnošenje zahtjeva za ponovnim brojanjem.

    Nakon isteka roka i pravosnožnosti odluka po eventualnim žalbama, rezultati postaju konačni.

  • Zvaničnici Srpske i hrvatski premijer na božićnom prijemu u Banjaluci

    Zvaničnici Srpske i hrvatski premijer na božićnom prijemu u Banjaluci

    Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Planković prisustvuje božićnom prijemu koji se održava u Administrativnom centru Vlade Srpske u Banjaluci, koji je organizovao potpredsjednik Republike Srpske Davor Pranjić.Prvi put božićni prijem potpredsjednika Republike Srpske iz hrvatskog naroda, organizovan je u Administrativnom centru Vlade Srpske.

    Na prijemu je delegacija hrvatske Vlade predvođena premijerom Plenkovićem, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto i lider HDZ-a BiH Dragan Čović, ako i najviši zvaničnici i politički predstavici Republike Srpske, predstavnici gradske vlasti i brojni drugi zvaničnici političkog, društvenog i kulturnog života Republike Srpske.

  • Dodik: Počastvovan sam zahvalnicom koju mi je uručio biskup Željko Majić

    Dodik: Počastvovan sam zahvalnicom koju mi je uručio biskup Željko Majić

    Prisustvovao sam otvaranju Riznice sakralne umjetnosti opatije Marija Zvijezda u Banjaluci, napisao je predsjednik SNSD-a, Milorad Dodik, na Iksu.

    – Počastvovan sam zahvalnicom koju mi je ovom prilikom uručio biskup Željko Majić – napisao je Dodik.

    Podsjećamo, danas je u Banjaluku doputovao hrvatski premijer, Andrej Plenković, koga su dočekali najviši zvaničnici Republike Srpske i BiH. Hrvatski premijer posjetio je samostan Marija Zvijezda u Trapistima, gdje se sastao i sa banjalučkim biskupom Željkom Majićem.