Kategorija: Vijesti

Radnici kompanije “Nova Ljubija” iz Prijedora, koji protestuju glađu, proveli su noć u Centralnoj radionici u Prijedoru, kao i na dvije lokacije u Omarskoj, u kantinama na kopu i na mjestu prerade rude.

Poručuju da neće odustati od zahtjeva za isplatu otpremnina jer će, u suprotnom, kako ističu, završiti na ulici kao socijalni slučajevi.

Iz Sindikata “Nove Ljubije” navode da je protest glađu podržalo 95 odsto od ukupno 578 radnika.

“Juče smo uputili zvaničan dopis Vladi RS i resornom ministarstvu sa zahtjevom da nam pomognu. Za sada nas je kontaktirao samo Slobodan Javor, gradonačelnik Prijedora, koji je rekao da će učiniti sve što je u njegovoj moći”, saopštili su iz Sindikata.

Podsjetimo, radnici su se na ovaj korak odlučili nakon što je novi vlasnik, privrednik Gordan Pavlović, pokrenuo stečajni postupak, a potom zaustavio proizvodnju.

Strahuju za egzistenciju i očekuju pomoć nadležnih institucija. Ističu da neće odustati od protesta glađu dok se ne ispune njihovi zahtjevi za socijalno zbrinjavanje.

Suzana Gašić, zamjenica direktora “Nove Ljubije”, izjavila je juče za “Nezavisne novine” da ovaj potez pokazuje zabrinutost radnika za njihovu budućnost.

“Plate će biti isplaćene kao i svakog mjeseca u prethodnom periodu”,kazala je Gašićeva, naglašavajući da to nije upitno.

Podsjećamo, Okružni privredni sud u Prijedoru 18. marta pokrenuo je prethodni postupak radi utvrđivanja uslova za otvaranje stečaja u rudniku „Nova Ljubija“, na zahtjev Gordana Pavlovića.

Radnici su i ranije upozoravali da se iz firme izvlače mašine i prodaje imovina, te vjeruju da bi rudnik mogao biti ugašen do kraja mjeseca.

Agencija za vodno područje rijeke Save upozorava da se u naredna četiri dana očekuju obilne padavine koje će uzrokovati znatan porast vodostaja na sjeveru i sjeverozapadu zemlje.

Najveći rizik od izlivanja rijeka iz korita odnosi se na Unsko-sanski i Tuzlanski kanton.

Poseban fokus stavljen je na srednji i donji tok sliva rijeke Sane, gdje se očekuje nagli porast nivoa vode, kao i cjelokupni sliv Spreče i Save.

Iz Agencije apeluju na nadležne institucije i službe civilne zaštite da podignu stepen pripravnosti na najviši nivo.

Agencija za agrarna plaćanja Republike Srpske obuhvatila je 3.459 korisnika po drugom obračunu regresiranog dizel-goriva prema kojem je odborena kupovina 3.604.135 litara goriva, a ukupna vrijednost regresa iznosi 2,88 miliona KM.

Korisnici kojima je u drugom obračunskom periodu odobren regres za dizel-gorivo mogu od danas preuzimati zahtjeve i kupovati gorivo kod ovlaštenih distributera, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Do sada je, kroz dva obračunska perioda, odobreno 12.773.322,95 litara dizel-goriva za 11.567 korisnika, za šta će Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske izdvojiti 10,22 miliona KM, navodi se u saopštenju.

 “Željeznice Republike Srpske” od danas uvode transportno ograničenje na prevoz željezne rude od Nove LJubije do zeničke Nove željezare, dok prijedorski rudnik ne riješi dospjela potraživanja.

Iz “Željeznica Republike Srpske” su saopštili da su bili prinuđeni na ovakav postupak radi osiguranja finansijskih sredstava za isplatu obaveza prema zaposlenima, poreskim obavezama, dobavljačima, kao i ostalih materijalnih troškova.

Precizirali su da će transportno ograničenje biti na snazi do rješavanja isplate dospjelih potraživanja “Željeznicama Republike Srpske” od dužnika Nove LJubije iz Prijedora i rješavanja načina obezbjeđivanja plaćanja za dalju uslugu prevoza željezne rude željeznicom.

“Željeznice Republike Srpske” obaviještene su od dugogodišnjeg poslovnog partnera iz Prijedora da je rudnik Nova LJubija putem privremenog stečajnog upravnika 4. marta Okružnom privrednom sudu u Prijedoru podnijela prijedlog za pokretanje stečajnog postupka.

“Ovim postupkom zaustavljeno je i dovedeno u pitanje izmirivanje potraživanja za realizaciju Ugovora između `Željeznica Republike Srpske` i `Nove LJubije` iz Prijedora na ime realizovanog prevoza. Obaveze prema `Željeznicama Republike Srpske` za realizovan prevoz do 19. marta iznosile su 4.951.656 KM”, navedeno je u saopštenju.

Iz “Željenica Republike Srpske” upozoravaju da je nastalim promjenama ugroženo dalje poslovanje kompanije i egzistencija 1.676 radnika i dobavljača “Željeznica”.

Direktor Uprave za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH Zoran Tegeltija izjavio je da se mora intervenisati da cijene goriva na rastu koliko će rasti ako ne bude intervencije.

“Interes svih građana i privrede jeste da cijene naftnih derivata budu što niže i vlasti moraju odreagovati i pronaći način kako da pomognu građanima, a vrlo je važno da se poštuje ustavna procedura”, rekao je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, postoje mnogi modaliteti kojima se može intervenisati, a najjednostavniji način je akciza.

“Ali, da je bilo više sluha i razgovora moglo se pripremiti zakonsko rješenje koje bi ispunjavalo ustavne nadležnosti i za koje bi bilo spremnosti da se to dovede do kraja”, rekao je Tegeltija za Nezavisne novine.

On je istakao da je potreban novi zakon o akcizama, koji bi modernizovao postojeći, te uveo u sistem oporezivanja akcizama neke nove proizvode koji su se pojavili na tržištu i koji su oporezovani u nekim zemljama u okruženju, a u BiH nisu.

“Naravno, da to bude zakon koji bi uskladio iznose akciza u BiH sa okruženjem. Svaka razlika u iznosima akciza dovodi nepovratno do ilegalne trgovine robe sa jedne ili druge strane. Mi smo uradili novi zakon o akcizama BiH i on se nalazi u Upravnom odboru UIO, ne postoji još konsenzus”, pojasnio je Tegeltija.

Što se tiče zakona koji je sada u proceduri u Domu naroda, on kaže da UIO tehnički sprovodi zakonsko rješenje, ali je podsjetio da su se prije uspostave Uprave entiteti odrekli dijela svog fiskalnog suvereniteta u korist zajedničkih institucija u oblasti indirektnih poreza, a tu spada akciza.

“Moram da kažem da ovaj zakon koji se sada nalazi u proceduri nije to ispoštovao, porušeni su svi mehanizmi zaštite koju treba da imaju entiteti. I pojavljuje se institucija koja ima ključnu ulogu, samostalno, bez upliva bilo koga sa strane, te mislim da je po tom pitanju, proceduralnom, Republika Srpska u pravu”, dodao je on.

Kada je riječ o namjeri Vlade Republike Srpske da dio od akciza vrati građanima i privredi, Tegeltija je rekao da je to, kada je njegov lični stav u pitanju, konceptualno jako dobar prijedlog.

Govoreći o tome što zbog blokade jednog čovjeka u Upravnom odboru UIO još nije otvoren novi granični prelaz u Gradišci, Tegeltija je naveo kako to ne može da razumije, nije vjerovao da se može doći u tu situaciju.

“To je za mene zapanjujuća činjenica”, rekao je Tegeltija i dodao kako je BiH potrebno bar još četiri-pet takvih mostova i graničnih prelaza na sjeveru, od Kozarske Dubice, Kostajnice, pa preko Orašja, da bi se ubrzao saobraćaj.

Naveo je i da je UIO prošle godine naplatila više od 12.177.000.000 KM i da je privredna aktivnost ključni razlog zašto su povećani prihodi.

Radnici rudnika “Nova Ljubija” iz Prijedora, koji traže hitno donošenje programa socijalnog zbrinjavanja i isplatu otpremnina, počeli su protest odbijanjem obroka.
Uprava “Nove Ljubije” poručuje da nema neizmirenih obaveza prema radnicima, da će plata za mart biti isplaćena u predviđenim rokovima, ali da budućnost preduzeća zavisi od sudbine jedinog kupca – Željezare Zenica.

Protest, koji je počeo u 15.00 časova, održava se u Omarskoj. U prostorijama rudnika Omarska, u koje preduzeće nije dozvolilo pristup ekipi RTRS-a, sada je oko 50 radnika druge smjene. Ostale dvije smjene trebalo bi da im se priduže u toku večeri.

“Nova Ljubija” ima više od 500 zaposlenih. U Sindikatu kažu da će se njih 95 odsto priduružiti protestu. Od preduzeća ili Vlade Srpske, kao manjinskog vlasnika, traže isplatu otpremnina kako bi spriječili da stotine porodica ostanu bez osnovnih sredstava za život.

U Sindikatu procjenjuju da je za rješavanje ovog pitanja potrebno između šest i sedam miliona KM. Radnici su uvjereni da je ovo kraj rudarenja u Prijedoru.

Gotovo svi radnici “Nove Ljubije”, njih više od 500, počeli su sa protestom glađu. Pozivaju nadležne da se pobrinu za njihovu egzistenciju, prvenstveno isplatu otpremnina. Na radnim mjestima ostaju dok se zahtjev ne ispuni. Zoran Marčeta 20 godina radi u rudniku.

– Došlo je radnicima što se kaže “do vrata”. Neće ljudi više da rade ovdje pod ovim uslovima. Hoćemo svoje isplate i ako je kraj rudarenju da to kaže neko da je kraj i da završimo sa tim, i da nas isplate. Ali nećemo odavde otići kao puzavci, neki nego da znaju da nećemo otići odavde – kaže Marčeta.

Milena Ćurić, laborant u “Novoj Ljubiji” kaže da je jako tužno gledati kako nestaje nešto što su radnici gradili godinama.

Zpravo da ne bi ostali bez ičega, radnici su se odlučili na protest glađu. Naslušali su se, kažu, obećanja, ali konkretne pomoći nije bilo. Za Darka Došenovića, člana Upravnog odbora “Nove Ljubije”, ovo je, definitivno, kraj rudarenja u Prijedoru. Žalosno je, kaže, da nakon 23 godine staža, u 43 godini sa troje djece, ostaje bez posla na ovakav način.

– Naš jedini zahtjev je, a nas ne zanima da li će to većinski vlasnik ili Vlada sa 49 odsto udjela u firmi, je da nas isplate. Јednostavno da ne izađemo na ulicu bez ičega kao socijalni slučajevi. Definitivno rudarenje u Prijedoru i Omarskoj je završeno, u Ljubiji smo viđeli povlačenje strojeva i drobilice, u Tomašici svakako ništa i ne radi, Drenovača je prodata. Definitivno je završeno rudarenje u gradu Prijedoru – ističe Došenović.

Radnici podsjećaju da su razgovarali sa nadležnima, od lokalnog do republičkog nivoa. Podrške je na razgovorima bilo, ali nakon toga bez konkretne pomoći.

Ima li pomoći za prijedorske rudare danas smo htjeli da pitamo ministra energetike i rudarstva Petra Đokića, koji je ranije razgovarao sa predstavnicima radnika. Na pozive i poruke nije odgovorio. Iz Prijedora odgovaraju da će se boriti kako znaju i umiju da ne završe na ulici kao socijalni slučajevi.

– Zakon o stečaju ne prepoznaje otpremnine, on prepoznaje samo namirivanje eventualnih potraživanja oko plata i dijela regresa tako da nam je jedino preostalo da apelujemo na sve nadležne institucije, na Vladu Republike Srpske, na nadležno ministarstvo da nam se kroz program socijalnog zbrinjavanja isplate otpremnine koje bi spriječile da postanemo socijalni slučajevi – kaže Dario Antonić, predsjednik Sindikalne organizacije “Nove Ljubije”.

Problemi u “Novoj Ljubiji” počeli su prije nekoliko mjeseci kada je, nekada uspješnu kompaniju, kupio privrednik Gordan Pavlović. Nakon prvobitnih obećanja da će se rudarenje nastaviti i da radnici ne treba da brinu za posao, stigao je hladan tuš u vidu odluke o pokretanju stečaja. Za 578 radnika i članove njihovih porodica od tada traje agonija i neprestana briga za egzistenciju.

Prevoznici u Bosni i Hercegovini ponovo su ostali bez konkretnih rješenja problema ulaska u zemlje Evropske unije i boravka u Šengen zoni. Na posljednjem sastanku Radne grupe, kojem su prisustvovali predstavnici Konzorcijuma “Logistika”, resorni ministar Edin Forto i predstavnici Vlade Republike Srpske, dogovoreno je samo da će aktivnosti unutar BiH biti intenzivirane, dok konkretnih bilateralnih pregovora još nema.

Vlada Republike Srpske već je pokrenula proces usklađivanja rada inspekcijskih organa i carinskih ispostava, a ministar saobraćaja i veza Zoran Stevanović najavio je i druge olakšice u okviru nadležnosti entiteta. “Prije svega mislim na prisustvo i rad inspekcijskih organa koji spadaju pod okrilje inspektorata Republike Srpske, uskladićemo njihovo radno vrijeme sa radnim vremenom carine, i to je prvi iskorak u rješavanju problema”, rekao je Stevanović.

Od najavljenih novih blokada granica prema EU i institucijama u Sarajevu, prevoznici su zasad odustali. Ipak, kako napominju, situacija ostaje neizvjesna. Sanel Hodžić iz Konzorcijuma “Logistika” istakao je da su od Brisela dobili poruku da se problem 90/180 može rješavati bilateralno, ali da do danas nije održan ni jedan zvanični susret sa zemljama u regionu. “Ni sa jednom zemljom s kojom graničimo, ni sa Slovenijom koja može uvesti radne vize ‘D’, nemamo sastanak”, rekao je Hodžić.

Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto inicirala je susret sa hrvatskim premijerom, ali odgovor još uvijek nije stigao, dok ministar inostranih poslova Elmedin Konaković ne pokazuje poseban interes za problem transportnog sektora. “Republika Hrvatska ne može unilateralno odlučiti za ostatak EU, oni čuvaju granicu za 27 članica, ali moramo pokušati”, rekao je ministar transporta i komunikacija u Savjetu ministara Edin Forto.

Zvaničnici Srpske planiraju u što skorije vrijeme uključiti i vlastite diplomatske kanale kako bi se problemi barem djelimično ublažili. Goran Račić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, upozorio je da nedostatak odgovora sa bh. strane pokazuje nedostatak dobre volje i odlučnosti, dok privreda trpi ozbiljne gubitke. “Svaki novi dan bez rješenja je lančani gubitak. S eventualno novim blokadama, mjeri se desetinama miliona maraka”, rekao je Račić.

Na sastanku Radne grupe zaključeno je da su svi kapaciteti u BiH potrebni za rješavanje problema transportne zajednice. Forto je najavio hitne razgovore sa Kancelarijom za veterinarstvo, entitetskim premijerima, ministrima trgovine i udruženjima špeditera, s ciljem unapređenja efikasnosti prelaska granice.

Do daljnjeg, prevoznici ostaju u neizvjesnosti, dok Vlada Republike Srpske nastavlja implementaciju olakšica u okviru svojih nadležnosti i obećava podršku sektoru koji zapošljava oko 47.000 radnika.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene srpske dr Nenad Stevandić izjavio je da buduće generacije ne smiju biti otuđene od vlastite istorije te da je izgradnja memorijalnih centara posvećenih žrtvama Drugog svjetskog rata nacionalni prioritet.

Na četvrtom parlamentarnom forumu Srbije i Republike Srpske, koji je održan u Beogradu, usvojen je zahtjev upućen vladama obje zemlje da se krene u izgradnju identičnih memorijalnih kompleksa – jednog u Donjoj Gradini, nasuprot Jasenovca, i jednog u Beogradu.

„Dugo pričamo o tim memorijalnim centrima koji opominju buduće generacije, a pokazuju poštovanje prema prethodnim, paćeničkim, ubijenim, poklanim”, rekao je Stevandić za televiziju Informer, naglasivši da je „vrijeme da se pređe sa riječi na djela”.

Srbija će finansirati oba kompleksa, dok će Republika Srpska rješavati imovinsko-pravne odnose na lokaciji u Donjoj Gradini. Stevandić je istakao da je važno da oba memorijalna centra budu potpuno identična, jer istorija i sadašnjost dva naroda i dvije države dijele isto iskustvo.

Govoreći o širem kontekstu, predsjednik Narodne skupštine i lider Ujedinjene srpske upozorio je da digitalizacija i ubrzanje komunikacija paradoksalno dovode do veće otuđenosti, a ne do boljeg razumijevanja. Prema njegovim riječima, upravo zato fizička mjesta sjećanja postaju sve važnija kao sidro identiteta za mlade generacije.

„Ne smijemo te buduće generacije otuđiti od vlastite istorije – moramo im obezbijediti i mjesta koja to obilježavaju”, zaključio je Stevandić.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić, zajedno sa predsjednikom Narodne skupštine Republike Srbije Anom Brnabić, u Beogradu je otvorio četvrti Parlamentarni forum Republika Srbija – Republika Srpska.

Predsjednik Stevandić je izjavio da Forum predstavlja dalje jačanje naših institucionalnih veza, kao i onih drugih veza koje nisu specijalne i paralelne, nego lične i direktne.

„Sigurno je da u istoriji odnosa Srba na Balkanu nije bilo vremena koje je imalo više zajedničkih kulturnih projekata, više brige Srbije za građane van svojih granica. Republika Srpska je najveći korisnik, dobila je najviše škola, vrtića, puteva, sportskih dvorana“, rekao je Stevandić.

Prema njegovim riječima, kruna te saradnje treba da bude gradnja memorijalnog centra u Beogradu i Donjoj Gradini, na mjestu najvećeg stratišta Srba, na mjestu gdje su postojali dječiji logori, jedinom takvom mjestu u Evropi, vjerovatno i u svijetu.

„To treba da pokaže da će naši istorijski satovi u Beogradu i Donjoj Gradini uvijek pokazivati isto vrijeme, uvijek će takvi i biti odnosi Srpske i Srbije. Uvijek se rode ljudi i generacije koje završavaju velike poslove, kao što je završen Hram Svetog Save. Nadam se da smo mi generacija koja će završiti veliki dug prema svim našim pobijenim, poklanim, uništenim precima u memorijalnom centru u Beogradu i Donjoj Gradini i nadam se da ćemo tako svoje potomke, u ovom otuđenom dobu, da zadržimo u našem oreolu sjećanja i poštovanje prema svojim žrtvama“, zaključio je Stevandić.

Predsjednik Narodne skupštine Srbije Ana Brnabićeva istakla je da joj je izuzetna čast i veliko zadovoljstvo to što danas ima priliku da ugosti predsjednika Stevandića sa delegacijom Parlamentarnog foruma.

„Ovaj forum je nastao u septembru 2023. kada je u Beogradu potpisan memorandum između Srbije i Srpske. Ovakav vid saradnje je izuzetno važan zato što je povezivanje dva parlamenta jedan od najviših oblika bilateralne saradnje“, rekla je Brnabićeva.

Ona je naglasila da postoje neke stvari koje izvršna vlast ne može da uradi, te ih mogu pokrenuti samo narodni poslanici.

„Ovim forumom je dodatno unaprijeđen specijalni odnos između Republike Srbije i Republike Srpske. Forum je usmjeren na jačanje institucionalne saradnje i potvrde opredijeljenosti za politiku dijaloga, mira i stabilnosti u regionu. Svima koji bi zamjerili ovakvom obliku saradnje želim da kažem da je prošla godina bila poprilično turbulentna u samoj BiH zbog čega smo mi na trećem sastanku Foruma posebno istakli značaj poštovanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, međusobnog uvažavanja, mira i saradnje“, rekla je Brnabićeva.

Ona je naglasila da je cilj današnjeg foruma da parlamenti što više konkretizuju saradnju. Zajednički prijedlog je da parlamenti snažno stanu iza inicijative za osnivanje memorijalnog centra koji bi bio istovjetan u Donjoj Gradini i u Beogradu, kojim bi se odala počast, vječno sjećanje i koji bi imao obrazovnu ulogu o genocidu koji je počinjen nad srpskim narodom u zločinačkoj, monstruoznoj NDH.

„Tu inicijativu su prvo pokrenuli predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik Dodik, ali nikako da preduzmemo konkretne korake. Posebno je važno da te korake vidimo u 2026. godini zato što 10. aprila obilježava se 85 godina od osnivanja NDH“, rekla je Ana Brnabić.

Delegaciju Narodne skupštine Republike Srpske u Parlamentarnom forumu čine poslanici Srđan Mazalica, Milan Trninić, Darko Banjac, Anja Ljubojević, Ranka Perić Romić, Maja Dragojević Stojić, Suzana Gašić, Aleksandar Trninić i Ognjen Kuljić.

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić tvrdi da nije dobio poziv za današnji sastanak sa predstavnicima Konzorcijuma “Logistika BiH”, dodajući da se ovakvi sastanci “ne organizuju na graničnim prelazima, nego u institucijama i u organizaciji nadležnih organa BiH”.

Nikšić je naveo da je Vlada FBiH svaki put do sada u dijelu koji se odnosi na njenu nadležnost ispoštovala zahtjeve prevoznika.

“Jasno smo svaki put naglasili šta nije u našoj nadležnosti i adresirali zahtjeve prema nadležnim institucijama BiH. O svim tim odlukama i inicijativama prema Savjetu ministara smo uredno pisanim aktima obavijestili predstavnike Konzorcijuma”, rekao je Nikšić.

On kaže da “entiteti nisu države i da ne mogu rješavati međudržavna pitanja koliko god bi to željeli predstavnici institucija Republike Srpske”.

Istakao je da i dalje misli da su prevoznici opravdano ljuti, ali da blokade nisu rješenje, te da institucije BiH moraju da urade sve da se riješi problem boravka vozača u EU.

Današnjem sastanku na koji su predstavnici Konzorcijuma “Logistika BiH” pozvali nadležne sa entitetskog i nivoa BiH, odazvao se samo premijer Republike Srpske Savo Minić.

On je ukazao da je neshvatljivo da niko iz Vlade FBiH i Savjeta ministara nije došao na sastanak sa predstavnicima Konzorcijuma “Logistika” i prevoznika u Gradišci, kao i da Vlada Srpske podržava prevoznike, ali ne i blokadu granice.

Ministar saobraćaja i komunikacija u Savjetu ministara Edin Forto nije odgovorio na dva upita Srne zašto nije prisustvovao sastanku na koji su pozvali predstavnici Konzorcijuma kako bi razgovarali o problemima prevoznika s kojima se susreću u Šengen zoni.

Održavanje ovog sastanka na graničnom prelazu Gradiška bio je zaključak sa sjednice plenuma Konzorcijuma “Logistika BiH” donesen u ponedjeljak, 23. marta, nakon što su MUP Republike Srpske i pojedine policijske uprave u FBiH zabranili prevoznicima blokadu saobraćaja na graničnim prelazima na izlazu iz BiH prema Hrvatskoj, odnosno EU.

Iz Konzorcijuma su ranije najavili da će, ako se predstavnici neke od zvaničnih institucija ne pojave, uslijediti njena blokada.