VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Na sastanku u Beogradu bez konkretnih dogovora o statusu prevoznika u EU

    Na sastanku u Beogradu bez konkretnih dogovora o statusu prevoznika u EU

    Na jučerašnjem sastanku prevoznika iz BiH sa predstavnicima Evropske komisije u Beogradu nije bilo konkretnih dogovora oko statusa bh. prevoznika u zemljama Evropske unije u kojima, poput turista, imaju pravo na boravak u Uniji najduže 90 dana u pola godine. Ipak optimizam postoji, rekao je u našem Јutarnjem programu, Velibor Peulić glavni koordinator Konzorcijuma “Logistika BiH”, koji očekuje još jedan sastanak sa predstabnicima EU komisije u Sarajevu.

     Možemo reći da su predstavnici svih zemalja učinili ono što je u njihovoj moći. Dali smo snažne odgovore prema EU. Poručili da su nam rokovi važni, da želimo da dobijemo rješenje. Nismo pretjeranoo optimistični, za razliku od kolega iz okruženja ali mislim da je planiran još jedan susret u Briselu, ministara inostranih poslova, kako bi razgovarali o ovoj temi – rekao je Peulić.

    Јuče smo kaže Peulić, glasno govorili da je oko 20 miliona tona robe upitno, ako dođe do poremećaja.

    – Nama ostaje čekanje da li će Brisel uz naše pritiske i preporuke se odredi da zemlje Balkana budu tretirane po ona dva sporazuma koja mi stalno naglašavano. Ova bitka nije jdnostavna i višedimenzionalna je – kaže Peulić.

    Ukoliko se poslije 12. oktobra desi najlošiji scenario imamo planove koje nećemo sada saopštavati, dodaje on.

    – Najvažnije je da imamo jedinstven stav, obratili smo se kome treba, ali dalje ne zavisi od nas. Ono što smo naglasili jeste da mi nismo azilanti, niti se bavimo trgovinom ljudima, mi radimo u transportnim kompanijama, jedino tražimo isti tretman vozača sa Balkana kao onih u EU – poručio je Peulić.

  • Premijer Srpske traži istragu o racijama u Banjaluci

    Premijer Republike Srpske Savo Minić oglasio se o navodnoj prekomjernoj sili policije tokom racija proteklog vikenda u Banjaluci.

    Kako je rekao, razgovarao je sa direktorom policije Sinišom Kostreševićem o ovim tvrdnjama.

    – Razgovarao sam s direktorom policije, a jedna od tema bila je i navodna prekomjerna upotreba sile tokom vikend racija u Banjaluci – rekao je Minić.

    Dodao je kako taži da se svi navodi ispitaju, a eventualno odgovorni i kazne.

    – Vjerujem našoj policiji i dajem joj punu podršku – zaključio je on, piše Glas.

  • Incident u Poljskoj podiže tenzije

    Incident u Poljskoj podiže tenzije

    Nakon što su poljske vlasti optužile Rusiju da je poslala naoružane dronove u vazdušni prostor te zemlje, što Rusija negira, tenzije između NATO-a i Rusije nalaze se na najužarenijoj tački još od prošlog hladnog rata, a region zapadnog Balkana ponovo bi se mogao naći između dva suprotstavljena bloka.

    Poljska je dronove oborila i optužila Rusiju za ozbiljnu provokaciju, a zapadne zemlje obećale su Poljskoj pomoć, pa i kroz aktiviranje člana 4. Osnivačke povelje Alijanse, koji podrazumijeva konsultacije u slučaju ugrožavanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta neke od članica.

    Analitičari i stručnjaci iz oblasti bezbjednosti koje smo kontaktirali se svi slažu da se radi o ozbiljnoj situaciji i mogućem stvaranju nove ‘željezne zavjese’ koja bi mogla prolaziti i kroz naš region, ali se ne slažu ko bi mogao biti međunarodni stabilizirajući faktor u regionu.

    Jedan od naših analitičara uvjeren je da bi EU mogla odigrati tu ulogu, drugi se slaže ali s dozom opreza, dok je naš treći sagovornik mišljenja da je EU propustila priliku da se nametne kao faktor stabilnosti. Naši sagovornici se takođe slažu da će biti ključna pozicija Sjedinjenih Država, za koje vjeruju da su jedine u stanju u ovom trenutku s Rusijom razgovarati s pozicije autoriteta i moći.

    Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva, smatra da je incident u Poljskoj dio šireg konteksta rata u Ukrajini, gdje SAD pokušavaju dovesti do nekog dogovora između zaraćenih strana, Rusija osvojiti dodatne teritorije u Ukrajini i preplašiti Evropu, a Evropa vratiti mir na svom istoku. Hadžović smatra da postoji opasnost formiranja nove “željezne zavjese” ako se ova faza zaoštravanja odnosa ne vrati u diplomatske protokole, i podsjeća da je i bivša Jugoslavija imala sudbinu zemlje na samoj granici između dva suprotstavljena bloka. Prema njegovom mišljenju, važno je da se EU pokaže kao stabilizirajući faktor u regionu.

    “Mislim da i oni moraju malo promijeniti jednu paradigmu te iz ove čisto birokratske faze preći u fazu realne geopolitike i zemljama Balkana dati znatno bolji položaj u okviru pristupanja bloku”, rekao je Hadžović za “Nezavisne”.

    Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda, za “Nezavisne” tvrdi da se ovaj incident u Poljskoj treba posmatrati kao dio ruske strategije koja ima značajne snage u Bjelorusiji i time veže dio ukrajinskih snaga za sjeverni sektor, a ujedno projektuje moć prema zemljama Baltika i Poljskoj.

    Što se tiče našeg regiona, Radić je mišljenja da je ključ Srbija, odnosno kako će se razriješiti trenutna politička kriza u toj zemlji. On smatra da rukovodstvo Srbije nije uspjelo poslati jasne poruke ni prema Zapadu ni prema Istoku. S jedne strane, kako naglašava, Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, susretima s kineskim i ruskim rukovodstvom pokušava se predstaviti kao prijatelj tog bloka, a s druge strane pojedinim odlukama i naoružavanjem Ukrajine šalje signale ka Zapadu.

    Kako naglašava, EU može biti faktor stabilnosti samo ako promijeni svoju politiku prema regionu, a posebno prema Srbiji.

    “EU je do sada pokazivala interes za stabilokratiju i bili su spremni da podrže i autoritarne vlasti samo sa željom da ne postoji neki bezbjednosni izazov”, mišljenja je Radić.

    Srećko Latal, analitičar iz Sarajeva koji je javnosti poznat i kao član Međunarodne krizne grupe za BiH, za “Nezavisne” kaže da je “željezna zavjesa” već prisutna nekoliko godina. Prema njegovom mišljenju, EU teško može biti stabilizirajući faktor zbog velikog broja pogrešnih poteza za koje smatra da su vukli u našem regionu.

    Najveća šansa za smirivanje situacije i da se ne dozvoli da se globalne krize preliju na region, po njegovom mišljenju, su sami narodi u regionu.

    “Region bi mogao biti poveznica jer različite balkanske zemlje i akteri imaju kontakte i sa Istokom i sa Zapadom. S druge strane, sa situacijom u Ukrajini postoji opasnost da se Balkan nađe na raskrsnici civilizacijskih sukoba. Srećom, do sada nismo imali ozbiljnih posljedica, i više mi se čini da lokalni političari pokušavaju da iskoriste to što se dešava da sebe pokažu jačim, većim i moćnijim nego što to realno jesu”, smatra Latal.

  • Šmitove plate veće od primanja njemačkog kancelara

    Šmitove plate veće od primanja njemačkog kancelara

    Kristijan Šmit, kojeg institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini jer nije imenovan od strane Savjeta bezbjednosti UN, na toj funkciji se nalazi od avgusta 2021. godine. Tokom više od četiri godine mandata ostvario je značajna primanja, koja prema dostupnim informacijama dostižu nekoliko miliona evra.

    Prema navodima predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, Šmitova osnovna plata u OHR-u iznosi oko 24.000 evra mjesečno. Kada se na to dodaju naknade za odvojeni život, putne troškove i druge beneficije, ukupan mjesečni iznos može dostići oko 41.000 evra, odnosno približno pola miliona evra na godišnjem nivou. Na ta primanja se ne plaća porez ni u BiH ni u Njemačkoj.

    Analitičari ocjenjuju da visina Šmitovih primanja predstavlja dodatni razlog zbog kojeg on ne želi da odustane od funkcije. Njegova primanja porede se sa platama vodećih njemačkih zvaničnika, uključujući i kancelara, čija bruto plata iznosi oko 30.000 evra mjesečno, te sa članovima upravnih odbora velikih njemačkih kompanija.

    Budžet OHR-a za 2024. godinu iznosio je 5,8 miliona evra, a procjene pokazuju da približno deset odsto tog iznosa odlazi na primanja visokog predstavnika. Najveći finansijski doprinos OHR-u daju Sjedinjene Američke Države, dok je Rusija od 2022. godine obustavila uplate.

    Svi prethodni visoki predstavnici takođe su ostvarivali visoka primanja. Karl Bilt je za 18 mjeseci zaradio 450.000 evra, dok su Miroslav Lajčak i Kristijan Švarc-Šiling imali približne iznose. Karlos Vestendorp je za nešto više od dvije godine mandata zaradio oko 625.000 evra, a Volfgang Petrič za 32 mjeseca oko 800.000 evra. Pedi Ešdaun je bio među najplaćenijima, sa ukupno 1,1 milion evra, dok je Valentin Incko, koji je dužnost obavljao više od 12 godina, zaradio između 1,7 i 1,9 miliona evra.

    Ekspert za međunarodno pravo Srđan Perišić ocjenjuje da su primanja visokih predstavnika neadekvatna u odnosu na rezultate koje su postigli u BiH. On smatra da bi zatvaranje OHR-a doprinijelo većoj odgovornosti domaćih političkih aktera i podstaklo dijalog.

    Perišić ističe i da status Kristijana Šmita u BiH pokazuje činjenica da ga obezbjeđuju pripadnici njemačkih bezbjednosnih službi, a ne strukture UN, što bi bio slučaj da je imenovan po proceduri Savjeta bezbjednosti.

  • Ustavni sud Srpske: Uvođenje pomoćnog sastava policije ne vrijeđa vitalni interes Bošnjaka

    Ustavni sud Srpske: Uvođenje pomoćnog sastava policije ne vrijeđa vitalni interes Bošnjaka

    Zakonom o izmjeni i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Srpske, koji predviđa uvođenje pomoćnog sastava policije Republike Srpske, nije povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda, utvrdilo je Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske.
    – Imajući u vidu temeljni prigovor da osporeni zakon mijenja organizaciju javne vlasti bez garancija proporcionalne zastupljenosti kontitutvnih naroda, Vijeće je ocijenilo da je osnovnim tekstom Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima već propisan princip nacionalne zastupljenosti kao obavezan, odnosno da struktura policijskih službenika treba da odražava nacionalnu strukturu stanovništva prema posljednjem popisu. To podrazumjeva i pripadnike pomoćnog sastava policije, te ovaj princip nije bilo potrebno ponovo naglašavati i u tekstu osporenog zakona – navodi se u obrazloženju odluke Ustavnog suda Srpske.
  • Narandžasto upozorenje na obilne padavine

    Narandžasto upozorenje na obilne padavine

    Meteoalarm izdao je narandžasto upozorenje na obilne padavine za danas i sutra za Hercegovinu, zapadna i centralna područja BiH.

    Iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda upozoreno je da je danas i sutra u Hercegovini moguća pojava bujičnih vodotokova usljed obilnih padavina.

    Od danas u 15.00 časova do četvrtka, 11. septembra, poslije podne u Hercegovini se očekuje od 50 do 80 litara kiše po metru kvadratnom, lokalno i više od 120.

    U Hidrometeorološkom zavodu ističu da je zbog obilnih padavina u kratkom periodu moguća pojava bujičnih vodotokova i problemi sa oticanjem vode u urbanim zonama.

    Duvaće jak, povremeno i olujni vjetar uz udare od 40 do 70 kilometara na čas.

    Prema upozorenju, danas poslije podneva biće vjetrovito i nestabilno vrijeme uz kišu i prolazno jače pljuskove sa grmljavinom u većini krajeva.

     

     

    Duvaće umeren do jak, ponegde na jugu i zapadu, a olujni južnih smjerova.

  • Amerika imenovala Džona Ginkela za “kriznog ambasadora” u BiH

    Amerika imenovala Džona Ginkela za “kriznog ambasadora” u BiH

    Administracija predsjednika SAD-a Donalda Trampa je imenovala Džona Ginkela na mjesto otpravnika poslova Ambasade SAD-a u Bosni i Hercegovini, rečeno je iz diplomatskih izvora.

    Izvori za Klix kažu i da je Ginkel već stigao u Sarajevo, te da će uskoro i formalno na mjestu otpravnika poslova zamijeniti Danijela Koskija.

    Međutim, izvori kažu da će Ginkel imati nešto veća ovlaštenja od Koskija, te se može nazvati i “kriznim” ambasadorom, ili vršiocem dužnosti na ovoj poziciji.

    Dobio je mandat od godinu dana. Ginkel u BiH stiže iz Ukrajine, gdje je takođe bio otpravnik poslova, i to nakon ostavke prijašnje ambasadorke SAD-a u ovoj zemlji Brižit Brink.

    On je u maju ove godine napustio Ukrajinu, a riječ je o karijernom diplomati koji nije političko imenovanje.

    Izvori za Klix kažu i da je Ginkel već stigao u Sarajevo, te da će uskoro i formalno na mjestu otpravnika poslova zamijeniti Danijela Koskija.

    Međutim, izvori kažu da će Ginkel imati nešto veća ovlaštenja od Koskija, te se može nazvati i “kriznim” ambasadorom, ili vršiocem dužnosti na ovoj poziciji.

    Dobio je mandat od godinu dana. Ginkel u BiH stiže iz Ukrajine, gdje je takođe bio otpravnik poslova, i to nakon ostavke prijašnje ambasadorke SAD-a u ovoj zemlji Brižit Brink.

    On je u maju ove godine napustio Ukrajinu, a riječ je o karijernom diplomati koji nije političko imenovanje.

    Ginkel je bio direktor Kancelarije za avganistanska pitanja u Stejt departmentu u Vašingtonu.

    Takođe je služio na dvije prethodne dužnosti u Avganistanu. Od 2013. do 2015. godine, Ginkel je bio zamjenik direktora Kancelarije za regionalne poslove u Birou za borbu protiv terorizma Stejt departmenta.

    Ginkel je obavljao niz dužnosti u Evropi, bio je zamjenik političkog savjetnika u Misiji SAD-a pri Organizaciji za evropsku bezbjednost i saradnju, a obavljao je i dužnosti u američkim ambasadama u Rigi, Latvija, i Sarajevu, Bosna i Hercegovina.

    Prije nego što se pridružio američkoj diplomatskoj službi, Ginkel je bio volonter Peace Corps-a i Fulbrightov stipendista u Latviji, gdje je radio istraživanje za svoju disertaciju.

  • Sjednica Savjeta bezbjednosti 31. oktobra o situaciji u BiH

    Sjednica Savjeta bezbjednosti 31. oktobra o situaciji u BiH

    Ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov rekao je da će 31. oktobra situacija u BiH detaljno biti razmotrena u Savjetu bezbjednosti UN kada Rusija predsjedava tim tijelom.

    – Temeljno ćemo se pripremiti, a naši partneri će morati da odgovore na brojna neugodna pitanja –  napomenuo je Lavrov na konferenciji za novinare nakon sastanak sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom.

    On je istakao da Rusija oštro osuđuje pokušaje da se isfabrikovanim slučajevima sa vlasti skinu srpski lideri.

    – Najoštrije osuđujemo pokušaje da se s vlasti uklone srpski lideri koji su nepoželjni Zapadu putem isfabrikovanih krivičnih slučajeva. Konkretno, naš današnji sagovornik, naš prijatelj, legalno izabrani, legitimni predsednik Republike Srpske Milorad Dodik – rekao je Lavrov.

    Dodik je rekao da je Republika Srpska je zahvalna za razumijevanje Ruske Federacije.

    – Posebno smo zahvalni zato što se na nivou sistema UN Rusija pokazuje kao zaštitnik međunarodnog prava i uporno ukazuje ne potrebu poštovanja dejtonske strukture tri naroda – Srba, Hrvata i Bošnjaka, kao i da se taj balans treba i mora zadržati – naglasio je predsjednik Srpske.

    Lavrov i Dodik su se sastali danas u Moskvi kako bi razgovarali o saradnji Rusije i Republike Srpske u svim sferama, kao i trenutnoj situaciji u BiH.

  • Stevandić: Stanari žive svoje najbolje dane

    Stevandić: Stanari žive svoje najbolje dane

    Predsjednik Narodne Skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da Stanari danas žive svoje najbolje dane i poručio da je obaveza svih da to njeni građani i osjete.
    Stevandić, koji je danas u Stanarima prisustvovao svečanoj akademiji povodom Dana opštine, rekao je novinarima da očekuje da će se ova lokalna zajednica razvijati i u narednom periodu.

    Načelnik opštine Aleksandar Ristić najavio je nastavak infrastrukturnih radova sa akcentom na lokalnim vodovod.

    “Danas smo potpisali ugovor za nastavak izgradnje vodovoda za sela Osredak i Ljeb”, izjavio je Ristić i naveo da je kreditnim zaduženje stabilizovan lokalni budžet.

    Predsjednik Skupštine opštine Zdravko Jotić kaže da je između dvije proslave Dana opštine odrađeno mnogo infrastrukturnih projekata i da se nada boljoj saradnji sa izvršnom vlašću uprkos političkim razlikama, a sve u korist građana.

    Današnjoj svečanosti prisustvovale su i delegacije Generalnog konzulata Srbije u Banjaluci, Ambasade Češke u BiH, odbornici, predstavnici susjednih gradova i Topole iz Srbije, predstavnici “Elektrane” Stanari , Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka, Policijske uprave Doboj, poljskog kontigenta u EUFOR-ovoj Misiji “Altea”, sveštenstvo i drugi gosti.

    Telegrame podrške poslala je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, koja je ukazala na značaj ekonomskog razvoja ove lokalne zajednice.

    Telegrame su uputili i Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, Ministarstvo uprave i lokalne samouprave Republike Srpske, ambasade Japana, Poljske i Grčke.

    Na svečanoj sjednici u Centru za kulturu uručena priznanja i nagrade zaslužnim pojedincim.

    Narodna skupština Republike Srpske je sjednici 9. septembra 2014. godine usvojila Zakon o osnivanju opštine Stanari.

  • Helez se veselio uz Tompsonovu pjesmu

    Helez se veselio uz Tompsonovu pjesmu

    Na društvenim mrežama pojavio se snimak sa svadbe na kojoj ministar odbrane u Savjetu ministara Zukan Helez slavi uz pjesmu Marka Perkovića Tompsona, koji je poznat po tome što u svojim pjesmama i tokom koncerata veliča ustaštvo i NDH, uključujući zločine koje je ta ustaška država počinila nad Srbima.

    U jednom trenutku Helez se popeo na sto i veselio uz Tompsonovu pjesmu o Kupresu, koji je njegovo rodno mjesto.

    Helez se oglasio na Fejsbuku nakon što je snimak objavljen, navodeći da pjesma koju je pjevao “nije uvredljiva, ne vrijeđa ničija vjerska ni nacionalna osjećanja i da je rodoljubiva pjesma”.