Kategorija: Vijesti

Vlada Republike Srpske je krajem decembra utvrdila Nacrt zakona o platnim uslugama RS, kojim se stvaraju pravne pretpostavke za postepeno uvođenje koncepta otvorenog bankarstva.

Kako je navedeno iz Vlade RS, osim banaka i preduzeća za poštanski saobraćaj, novim zakonom će platne usluge moći da pružaju i nebankarske finansijske organizacije – platne institucije.

“Donošenjem zakona unapređuje se oblast platnog prometa u zemlji i inostranstvu, prema strogim zahtjevima i visokim standardima Evropske unije, u prvom redu Direktivi o platnim uslugama (PSD2).

Nove platne institucije
Ciljevi predlaganja zakona su otvaranje tržišta platnih usluga za nove pružaoce platnih usluga – platne institucije, koje će konkurisati bankama kao tradicionalnim finansijskim organizacijama, jača tržišna konkurencija, što bi trebalo pozitivno da utiče na efikasnost izvršenja platnih transakcija i veću pristupačnost plaćanja, primjena tehnoloških inovacija, veća zaštita korisnika platnih usluga, sigurno i transparentno poslovanje pružalaca usluga plaćanja, putem jasnog propisivanja kapitalnih zahtjeva, vlasničkih i upravljačkih zahtjeva, kao i putem nadzora nad poslovanjem koje će vršiti Agencija za bankarstvo Republike Srpske, lakše i brže obavljanje platnog prometa bezgotovinskim instrumentima plaćanja, smanjenje gotovog novca u opticaju, te unapređenje obima e-trgovine”, istakli su iz Vlade RS.

Evropski platni promet
Dodali su da donošenje ovog zakona takođe predstavlja jedan od najznačajnijih zahtjeva za priključenje evropskom platnom sistemu za prekogranična plaćanja u evrima – SEPA (Single Euro Payments Area).

Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, rekao je za “Nezavisne novine” da se razgovara o setu novih ili izmjeni postojećih zakona u Federaciji BiH i Republici Srpskoj.

“Ovi zakoni su osnovni preduslov za platni sistem za prekogranična plaćanja u evrima – SEPA. Donošenje ovih zakona nema alternativu. Udruženje banaka je dio Koordinacionog odbora za pristup SEPA, i mi pozdravljamo donošenje ovog seta zakona, jer će oni donijeti transformaciju postojećeg platnog prometa, novih igrača na tržište, što će poboljšati konkurenciju, omogućiti inovacije”, objasnio je Ražanica i dodao da izmjena ove zakonske regulative BiH približava tržištu Evropske unije.

Đogo: Ovo je korisno građanima
Sa druge strane, Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže za “Nezavisne novine” da se Republika Srpska trudi da prati evropske trendove.

“Bez obzira na politička previranja u BiH, Republika Srpska se trudi da prije Federacije BiH, ali i državnih organa, usvaja evropske regulative. Ovo je namijenjeno da bude u korist građana, sa tim da ja lično drugačije razmišljam. S obzirom na neuređenost cijelog tržišta, najbolje bi nam bilo da se vratimo u sistem platnog prometa kakav je bio u komunizmu.

Moć koja je data komercijalnim bankama je upotrijebljena na način da je privreda ostala u jednom stanju gdje je sve dozvoljeno, a ništa nije korisno. Služba platnog prometa koju smo imali prije rata imala je značajnu ulogu u smislu finansijske kontrole.

Kasnije, kada se prešlo na sistem gdje ima Centralna banka BiH, kao središte sistema u kojima su date mogućnosti da komercijalne banke odvijaju platni promet i tu se vidi koliko imamo preduzeća sa blokiranim računima. Ovo znači da problemi ne bi bili toliko duboki da još imamo službu platnog prometa kakva je bila prije rata”, istakao je Đogo.

Dodao je da je ovo dalji korak ka liberalizaciji platnog prometa.

“Moje mišljenje je da je nama potrebna čvršća kontrola, vrlo slično onome što smo nekada imali”, naglasio je Đogo.

Preduzeće “Aerodromi Republike Srpske” planira da u ovoj godini poveća putnički saobraćaj za 3,63 odsto u odnosu na prethodnu, a prema prvim zacrtanim projekcijama iz Mahovljana biće realizovano 4.830 letova, odnosno prevezena 497.632 putnika.

U planu poslovanja za ovu godinu preduzeća “Aerodromi RS” navedeno je da je dugoročni cilj da svake godine broj prevezenih putnika bude povećavan za oko tri odsto te da godišnje budu uvedene najmanje dvije nove destinacije.

– Planiran je nastavak saradnje sa svim avio-prevoznicima koji trenutno obavljaju operacije, a očekuju i uvođenje novih destinacija od strane kompanija “Rajaner” i “Vizer”, kao i uvođenje novih čarter letova – navedeno je u planskom dokumentu.

Menadžment ovog javnog preduzeća u godini pred nama namjerava da zaključi i najmanje jedan ugovor u vezi sa opsluživanjem kargo vazduhoplova.

– Intenzivirani su pregovori te se očekuje realizacija ove vrste saobraćaja, što će doprinijeti povećanju vlastitih prihoda – navedeno je u planovima u kojima stoji i da je cilj da 2026. godinu završi sa pozitivnim finansijskim rezultatom ili minimalnim gubitkom.

Kada je riječ o investicijama, “Aerodromi” naglašavaju da naglu ekspanziju putničkog saobraćaja nisu pratila adekvatna kapitalna ulaganja.

– Postojeća aerodromska zgrada više ne može zadovoljiti potrebe istovremenog opsluživanja više letova i prijem velikog broja putnika u kratkom periodu te proširenje kapaciteta zgrade predstavlja prioritetni projekat. Realizacija tog projekta je i preduslov za proširenje komercijalnih kapaciteta, ali i opstanak postojećeg nivoa saobraćaja – stoji u planu poslovanja.

Jedan od prioritetnih projekata je i otkup zemljišta za proširenje piste, nakon čega bi mogla biti izvršena izgradnja i sanacija ograde perimetra.

– Preduzeće nema raspoloživa sopstvena sredstava za kapitalna ulaganja te je realizacija moguća ukoliko budu obezbijeđeni dodatni izvori finansiranja. Ministarstvu saobraćaja i veza kandidovano je sedam projekata za izradu prijedloga programa javnih investicija Republike Srpske za period 2026-2028. godine – stoji u planu poslovanja.

Subvencija Vlade Republike Srpske planirane su u iznosu od tri miliona i koristiće se najvećim dijelom za finansiranje ličnih primanja zaposlenih, tekuće i investiciono održavanje, plaćanje obaveza prema dobavljačima i obaveza po sudskim sporovima.

– Uputili smo zahtjev za povećanje subvencije na iznos od 4,5 miliona KM, da bismo prevazišli teret nelikvidnosti i rješavanje neizmirenih obaveza prema dobavljačima nastalih od kraja 2022. godine do kraja 2025. godine, a koje će se prenijeti u 2026. godinu u iznosu od oko dva miliona – navode u ovom javnom preduzeću.

Preduzeće ima namjeru da se zaduži emisijom obveznica u iznosu od šest miliona KM s ciljem da izvrši refinansiranje postojećeg duga po osnovu zajma u Investiciono-razvojnoj banci i dio obaveza prema dobavljačima.

– Novo zaduženje otplaćivali bi u narednih sedam godina uključujući dvije godine grejs perioda i sa kamatnom stopom od 5,5 odsto. Zaduženje će se realizovati uz garanciju Republike Srpske. Priliv sredstava po osnovu emisije obveznica očekuje se početkom 2026 – stoji u planu poslovanja.

Takođe naglašavaju i da bi od velikog značaja za poslovanje i bolje pozicioniranje “Aerodroma” na tržištu bilo izdvajanje dodatnih sredstava Vlade Republike Srpske za subvencionisanje avio-kompanija za uvođenje novih destinacija, raspisivanjem javnog poziva, a po uzoru na praksu aerodroma u BiH i Srbiji.

– Potrebno je ostvariti veću saradnju sa turističkim zajednicama s ciljem snažnije promocije turističkih resursa, čime bi se moglo doprinijeti povećanju broja prevezenih putnika. Time se podstiče i razvoj turizma i cjelokupan privredni razvoj Republike Srpske – navedeno je u planovima “Aerodroma Republike Srpske”.

Sporovi

“Aerodromi Republike Srpske” izloženi su značajnim obavezama po osnovu sudskih sporova, a ukupan iznos dugovanja po osnovu pravosnažnih presuda koje su izvršne iznosi 623.943 KM. Od toga na dug prema BHDCA odnosi se 511.175, prema dobavljačima 106.228, a dug po sporovima iz radnog odnosa 6.539 maraka.

– Pored toga ukupan iznos potencijalnih obaveza u parničnim postupcima koji su u toku zajedno sa stanjem zakonskih zateznih kamata računatih na dan 31. decembar prošle godine iznosi 1.280.515 KM – stoji u planskom dokumentu “Aerodroma”.

Ukupan zbir tužbenih zahtjeva izvršnih i potencijalnih obaveza iznosi 1,90 miliona KM, a u taj iznos uključeni su i troškovi postupka i zatezna kamata sa krajem 2025. godine bez eventualnih troškova izvršnog postupka.

O projektu Južne interkonekcije, povezivanju BiH preko Hrvatske s terminalom za tekući gas na Krku preko koje bi američki gas mogao doći u BiH, govori se već godinama, ali uprkos pompeznim najavama, malo toga se sprovelo u praksi.

Za projekat je prvo bila zainteresovana administracija američkog predsjednika Džoa Bajdena, pravdajući tu investiciju pomaganjem BiH da se oslobodi ruskog monopola na snabdijevanje gasom, a potom je projekat uz veliki entuzijazam podržala i administracija Donalda Trampa.

Trampova administracija otvoreno je sugerisala BiH da bi trebalo da potpiše energetski sporazum sa SAD, a bh. institucije su još sredinom juna pokrenule aktivnosti da se to potpiše, što bi pomoglo realizaciji projekta Južne interkonekcije.

Poslaničko pitanje Nihada Omerovića

Odgovarajući na poslaničko pitanje Nihada Omerovića, poslanika u Predstavničkom domu BiH, o tome dokle se stiglo s potpisivanjem ovog sporazuma s Amerikom, generalni sekretar Savjeta ministara BiH je odgovorio da je Predsjedništvo BiH izrazilo interes za provođenje konkretnih mjera i aktivnosti za podršku ovom cilju.

“BiH je iskazala opredijeljenost za otpočinjanje konsultacija i pregovora sa SAD u svjetlu nove trgovinske politike SAD. Pored navedenog, područja od posebnog interesa u kojima bi BiH željela intenzivirati i produbiti bilateralnu saradnju u okviru svog zakonodavstva i međunarodnih obaveza je, između ostalog, i energetska tranzicija, otpornost i održivost”, pojasnili su oni.

Međutim, nakon operacije SAD u Venecueli postavlja se pitanje u kojoj mjeri je američka spoljna politika uskladila svoje poteze s energetskom industrijom u SAD. Tramp je hapšenje Nikolasa Madura i američku vojnu intervenciju u Venecueli opravdao dogovorom s američkim energetskim kompanijama o investicijama u naftni sektor te zemlje.

Ko bi bili investitori?

Na sastanku s direktorima američkih energetskih kompanija prije tri dana naftaši su Trampu objasnili da situacija u Venecueli ne omogućava bezbjedno investiranje. Prevedeno na obični jezik, očigledno nije postojala koordinacija između Bijele kuće i Stejt departmenta s industrijom.

S obzirom na to da se ni nakon nekoliko godina razgovora o Južnoj interkonekciji ne zna koji bi eventualno američki investitori bili zainteresovani za projekat, može se postaviti pitanje da li je američka industrija uopšte zainteresovana.

S obzirom na to da se radi o velikoj početnoj investiciji u zemlji s niskim povjerenjem u vladavinu prava i velikim etničkim tenzijama, koje su se, uostalom, najbolje pokazale na ovom projektu u sukobu između političkih stranaka iz Sarajeva i Mostara oko toga ko bi upravljao ovim projektom, može se iskazati i razumijevanje za eventualno oklijevanje američke industrije kada su u pitanju nedovoljno stabilne zemlje.

Brojna otvorena pitanja bez odgovora

Almir Bečarević, energetski ekspert, za “Nezavisne” kaže da je, kada je u pitanju Južna interkonekcija, još mnogo otvorenih pitanja na koja nema odgovora.

“Puno je tu pitanja. Prvi korak je da se zna koja je koncepcija. Drugi korak, koji je po meni najlakši, jeste međudržavni sporazum. Treći korak je promjena Zakona o Južnoj interkonekciji. Četvrti korak je onaj koji se tiče zabrane raspolaganja državnom imovinom, odnosno da se napravi izuzeće ili da država napokon usvoji taj zakon i da se može graditi na onom dijelu gdje je državno zemljište. Onda imate zakon o šumama, znači da se reguliše šta će biti s područjem koje treba krčiti. Mora se tom koncesionaru dati odobrenje da može ulaziti u šumsko zemljište i, odnosno, pretvarati ga u građevinsko zemljište. Onda imate tu sporazum između tog nekog koncesionara i, normalno, kompanije ‘Plinacro’ o preuzimanju prirodnog gasa, odnosno onoga kako će biti definisani povrat novca, tarife i ostalo. Onda imate i tarifu koja će biti u BiH. A onda niko ne razgovara o tome koliko će koštati, na kraju krajeva, a i kredit neko treba da uzme. Evo samo nekoliko koraka, a ovo je tek početak”, rekao nam je on.

I dok je u javnosti mnogo optimističnih izjava i sa bh. i sa američke strane, na konkretna pitanja još nema odgovora. Suštinski problem BiH, čini se, ostaje isti – politička nestabilnost zatvara vrata investitorima, pogotovo u velike infrastrukturne projekte koji bi trebalo da se otplaćuju narednih decenija.

Ni u Vašingtonu među političkim i energetskim tink tankovima nema puno konkretnih informacija. Niko od sagovornika kojima smo se obratili nam nije mogao dati konkretne informacije. U Ambasadi SAD su nam nedavno na pitanje da li bi i Republika Srpska eventualno bila uključena u ovaj projekat odgovorili da je za ta pitanja prerano.

Jedina šansa da se stvari promijene je promjena političke paradigme u BiH sa politike svađa na politiku zajedničkog razvoja, ali s obzirom na to da ulazimo u izbornu godinu, teško je očekivati da bi do toga moglo doći u nekom izglednom periodu.

Međutim, otpravnik poslova SAD Džin Ginkel danas je u Sarajevu poželio dobrodošlicu predsjedniku kompanije “AAFS Infrastructure and Energy LLC” Džozefu Flinu i potpredsjedniku Džeseju Binalu.

Kako navode iz Ambasade SAD u Sarajevu, tokom boravka u Bosni i Hercegovini razgovaraće sa domaćim liderima o ulozi američkog kapitala i resursa u razvoju i upravljanju gasovoda Južna interkonekcija.

“Ovaj projekat omogućiće isporuku pouzdanog američkog ukapljenog prirodnog gasa u BiH, čime će se ojačati energetska sigurnost svih građana”, objavila je američka ambasada na platformi X.

(Nezavisne)

Vlada Republike Srpske donijela je zaključak da srijeda, 14. januar, kada se obilježava Nova godina po julijanskog kalendaru, bude neradni dan.

Toga dana neće raditi republički organi i organizacije, organi jedinica lokalne samouprave, javna preduzeća i ustanove, saopšteno je iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave.

Rukovodioci navedenih organa su obavezni da do kraja kalendarske godine organizuju rad zbog ostvarivanja punog godišnjeg fonda radnih dana.

(BL-portal)

Rudnik i Termoelektrana Ugljevik od ponoći je izvan mreže zbog nedostatka uglja.

Iz Uprave ovog preduzeća precizirali su da je planski isključen blok.

„Vremenske neprilike onemogućile su kopanje i zbog nemogućnosti da obezbijedimo dovoljne količine uglja, planski smo isključili blok. Elektroprivredi RS poslali smo obavijest da danas nećemo isporučiti nijedan kilovat električne energije u mrežu“, precizirali su iz Uprave RiTE Ugljevik za Capital.

Podsjećamo, RiTE Ugljevik koji je najveći proizvođač struje u RS, nalazi se u problemima zbog nedostatka uglja. RiTE još nije ušla u eksploataciono polje „Ugljevik-Istok 2“, iako je Vlada RS firmi „Comsar“ u vlasništvu ruskog oligarha Rašida Serdarova već platila 180 miliona KM od ukupno 240 koliko će Srpsku ukupno koštati preuzimanje ove kompanije.

RiTE Ugljevik je posljednjih mjeseci nekoliko puta bila izvan pogona zbog nedostatka uglja, a prije desetak dana ovu RiTE zadesila je i dodatna havarija kada se na ugljenokopu prevrnuo veliki bager od 270 tona.

(BL-portal)

Pretežno oblačno vrijeme sa padavinama očekuje se tokom vikenda, 10. i 11. januara, pokazuju podaci Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Subota 10. januar
“Pretežno oblačno sa padavinama koje će biti češće u drugom dijelu dana, kada će u Hercegovini biti i vjetrovito. Padaće na jugu uglavnom kiša, u ostalim predjelima kiša koja se lokalno ledi pri tlu, susnježica i snijeg uz manji porast snježnog pokrivača, na istoku do 10 cm. Ponegdje oko rijeka i po kotlinama maglovito”, navode oni.

Kako dodaju, vjetar ujutru slab i promjenljiv, u nastavku dana u skretanju na sjeverne smjerove.

“Na sjeveru će vjetar biti slab, u ostalim predjelima slab do umjeren, na udare ponegdje pojačan, dok će u Hercegovini duvati umjerena do jaka bura uz olujne udare. Maksimalna temperatura vazduha od minus jedan do četiri, na jugu do devet stepeni”, stoji u prognozi.

Nedjelja 11. januar
Jutro pretežno oblačno, oko rijeka i po kotlinama maglovito.

“Biće i hladnije, a slab snijeg se očekuje od jugozapada ka istoku. Duvaće umjeren do jak sjeverni vjetar koji će pojačavati osjećaj hladnoće. Tokom dana djelimično razvedravanje uz sunčane periode, posebno na sjeveru. Na jugu veći dio dana sunčano i vjetrovito. Uveče i naredne noći vrlo hladno”, ističu meteorolozi.

Vjetar će biti slab do umjeren uz jake udare sjevernih smjerova.

“U Hercegovini umjerena do jaka, na udare olujna bura. Minimalna temperatura vazduha od minus 10 do minus šest, na jugu do jedan, u višim predjelima od minus 15. Maksimalna temperatura vazduha od minus četiri do jedan, na jugu oko šest stepeni, u višim predjelima od minus sedam”, navodi se u prognozi.

Svečani defile, kao centralna manifestacija obilježavanja 9. januara Dana Republike Srpske počeo je u Banjaluci.

U svečanom defileu na Trgu Krajine učestvuje 800 policijskih službenika razvrstanih u 14 ešalona i 11 motovorizovanih ešalona. Osim toga, u defileu učestvuje i 1.931 učesnika iz civilnog sektora iz 38 organizacija razvrstanih u 44 ešalona.

Dozvolu za početak svečanog defilea dao je Savo Minić, premijer Republike Srpske.

Nakon svečanog defiela, policijski orkestar izveo je himne Republike Srpske i Srbije “Moja Republika” i “Bože pravde”.

Željko Budimir, ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske rekao je da je na svečanom defileu koračala Republika Srpska.

“Republika Srpska je zavjet heroja”, rekao je Budimir dodajući da Republika Srpska nije slučajno stvorena treći dan po Božiću.

On je rekao da od 1995. do danas konstatno napadaju Republiku Srpsku te da je zbog toga 2025. godine bila teška.

“Republika Srpska će biti naša samo ako je budemo voljeli i ako se budemo borili. Živimo na raspuklini svjetova i nemamo izbora, moramo da se borimo”, rekao je Budimir ističući da je svaki dan opstanka pobjeda Republike Srpske.

On je rekao da bez slobode nema ni Republike Srpske defile ne služi nikome na inat zahvalivši se Srbiji.

Svečani defile, već tradicionalno, završen je pjesmom “Pukni zoro”