Kategorija: Vijesti

  • Dodikova žalba na odluku Suda BiH ovih dana biće proslijeđena u Strazbur

    Dodikova žalba na odluku Suda BiH ovih dana biće proslijeđena u Strazbur

    Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu ovih dana biće upućena žalba odbrane predsjednika SNSD-a Milorada Dodika protiv presude BiH kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita.

     Probaćemo da to iskoristimo, nadamo se da ima neke objektivnosti. Ako zaprime, ako to vide, nema drugog izlaza nego da to sve ponište – rekao je Dodik za ATV.

    Imajući u vidu da se sve politizuje i postaje političko tijelo, a ne sudsko, Dodik je dodao kako ne može da kaže da sa sigurnošću nešto očekuje.

    – Ali, veoma je važno da u mom slučaju iskoristim i tu instancu – pojasnio je Dodik.

  • Prodat NIS

    Prodat NIS

    Posle višemesečenih sankcija, danas je prodat ruski udeo u Naftnoj industriji Srbije

    “MOL i Gaspromnjeft su dogovorili uslove budućeg ugovora, i takav sporazum biće upućen OFAK-u. Srbija je uspela da poboljša svoju pozciju, odnosno da svoje vlasništvo poveća u NIS-u za 5 odsto”, rekla je ministarka rudarstva Dubravka Đedović Handanović.

  • Plivanje za Časni krst – u Banjaluci najbrži Dalibor Kajiš, u Trebinju više od 200 učesnika

    Plivanje za Časni krst – u Banjaluci najbrži Dalibor Kajiš, u Trebinju više od 200 učesnika

    Povodom Bogojavljenja – praznika krštenja Isusa Hrista kojim je počela njegova misija i propovijedanje hrišćanske vjere, širom Republike Srpske organizovano je tradicionalno plivanje za Časni krst.

    U Banjaluci su za Časni krst plivala 33 učesnika, a prvi je u hladnom Vrbasu doplivao Dalibor Kajiš.

    Kajiš je rekao da je na veliki hrišćanski praznik za Časni krst plivao i njegov sin, zbog čega je ponosan.

    – Čestitam svima današnji praznik i svima koji su plivali za Časni krst na hrabrosti – rekao je Kajiš.

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković čestitao je srpskom narodu Bogojavljenje, istakavši da ovaj veliki praznik govori o tome da je pravoslavna vjera živa i snažna.

    Prvi put u Branešcima kod Čelinca na rijeci Turjanici kod izletišta “Atina Luka” organizovano je plivanje za Časni krst.

    Prvi do Časnog krsta je doplivao Radovan Јelić.

    U Trebinju je za Časni krst plivalo više od 200 učesnika, a prvi je doplivao osamnaestogodišnji Andrej Lučić.

    Lučić je rekao da trenira vaterpolo i da mu je ovo bilo peto plivanje za Časni krst.

    – Osjećaj je divan, ne može se opisati riječima. Prvi put sam ranije plivao sa mojim prijateljem koji danas nije sa nama – izjavio je Lučić.

    Bilećanin Srđan Lero pobjednik je plivanja za Časni krst na Bilećkom jezeru, u kome je učestvovalo oko 40 plivača.

    U Foči je organizovano plivanje na rijeci Ćehotini, a prvi je do krsta doplivao trinaestogodišnji Stefan Lučić.

    Dvanaestogodišnji Luka Perišić prvi je od ukupno 64 plivača doplivao do Časnog krsta na rijeci Rakitnici u Rogatici.

    Јedanaestogodišnja Anja Deronjić pobjednik je prvog plivanja za bogojavljenski Časni krst u rijeci Drini u Polomu kod Bratunca.

    Za Časni krst na jezeru Balkana plivala su 33 učesnika, a prvi je do krsta doplivao Aleksa Vidović iz Banjaluke, plivač banjalučkog Plivačkog kluba Olimp.

    Vidoviću je zlatnik uručio načelnik opštine Mrkonjić Grad Dragan Vođević.

    Učenica Srednje škole unutrašnjih poslova Јovana Kršić iz Bijeljine prva je doplivala do Časnog krsta u jezeru na Busiji na Majevici gdje je bilo ukupno 150 plivača.

    – Nisam se posebno pripremala za ovo takmičenje, sa vjerom u Boga sam došla i osvojila bogojavljenski krst – rekla je Kršićeva.

    Јedanaestogodišnja Anja Deronjić pobjednik je prvog plivanja za bogojavljenski Časni krst u rijeci Drini u Polomu kod Bratunca.

    Za Časni krst na jezeru Balkana plivala su 33 učesnika, a prvi je do krsta doplivao Aleksa Vidović iz Banjaluke, plivač banjalučkog Plivačkog kluba Olimp.

    Vidoviću je zlatnik uručio načelnik opštine Mrkonjić Grad Dragan Vođević.

    U Prijedoru je prvi doplivao Vanja Rađenović.

    Osamnaestogodišnji Vukašin Pauković prvi je među 12 učesnika doplivao do Časnog krsta na gradskoj plaži Ada u Novom Gradu, na ušću Sane u Unu.

    Pauković je i prošle godine prvi doplivao do Časnog krsta u Novom Gradu.

    – Znači mi puno da sam prvi doplivao, učestvujem drugu godinu. Ovo je lijep način da se obilježi praznik Bogojavljenje – rekao je Vukašin.

    U Kostajnici je u plivanju za Časni krst učestvovalo 11 plivača, a prvi su doplivali Srđan Maleš i Dalibor Ćopić. Za ovaj podvig Malešu je pripao dukat, a Ćopiću Časni krst.

    Dvadesetdvogodišnji Sergej Anđelić prvi je u opštini Јezero doplivao do Časnog krsta u hladnoj Plivi.

    Tridesetogodišnji Teodor Milivojac drugu godinu zaredom pobjednik je bogojavljenskog plivanja za Časni krst na rijeci Savi u Gradišci, a ovogodišnju pobjedu i zlatnik posvetio je sinu Maksimu, za kojeg je, kaže, i plivao.

    Damir Dejanović iz Doboja prvi je doplivao na jezeru Delića brdo u opštini Petrovo.

    U plivanju su učestvovala 34 takmičara sa područja Petrova i regije, te Bijeljine, među kojima i dvije djevojke.

    Pobjednica plivanja za Časni krst u rijeci Željeznici u opštini Trnovo je Mirjana Golijanin.

    Vojislav Čelik iz Istočne Ilidže prvi je doplivao do Časnog krsta u bogojavljenskom plivanju koje je ove godine 11. put održano na rijeci Željeznici u Vojkovićima, a u kojem se nadmetalo 57 učesnika.

    Matej Bričić iz Brčkog najbrže je danas doplivao do Časnog krsta u rijeci Savi gdje se danas okupio 51 učesnik, među kojima su bile i četiri žene.

    Đorđe Gavrić iz Štrbaca treću godinu zaredom pobjednik je plivanja za Časni krst u rijeci Ukrini u Palačkovcima, u kojem je učestvovalo 12 plivača.

    Gavrić je izrazio zadovoljstvo što je treći put pobijedio u poduhvatu, u kojem učestvuje zbog očuvanja pravoslavne vjere i običaja.

    Plivanju za Časni krst prethodila je liturgija u hramovima širom Srpske.

    Plivanje za Časni krst običaj je koji se održava u mnogim krajevima. Pliva se 33 metra, što simbolizuje broj godina života Isusa Hrista. Na Bogojavljenje se valja okupati u rijeci radi boljeg zdravlja.

  • Uvodi se nova avio-linija iz Njemačke za Banjaluku

    Uvodi se nova avio-linija iz Njemačke za Banjaluku

    Aerodrom Štutgart omogućiće letove na četiri nove destinacije, ali samo privremeno.

    Zbog građevinskih radova na aerodromu Basel, aerodrom Štutgart privremeno će nuditi nove linije, pišu njemački mediji.

    Radovi na aerodromu Bazel utiču na red letenja u Štutgartu. Budući da se glavna pista na EuroErportu Bazel-Mulhaus-Frajburg, kojom zajednički upravljaju Švajcarska i Francuska, obnavlja u dužini od 1,5 kilometara, letačke operacije tamo su značajno smanjene.

    Niskotarifni prevoznik Viz Er stoga privremeno preusmjerava neke rute prema Štutgartu. Između 15. aprila i 20. maja Štutgart će biti povezan s četiri odredišta u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji.

     

     

    Uskoro će biti u planu četiri nova grada.

    Oko mjesec dana ove dodatne letne veze biće dostupne sa aerodroma Štutgart:

    Tuzla (Bosna i Hercegovina): od 15. aprila do 20. maja
    Ohrid (Sjeverna Makedonija): od 15. aprila do 20. maja
    Banjaluka (Bosna i Hercegovina): od 16. aprila do 19. maja
    Niš (Srbija): od 16. aprila do 19. maja

    Letovi za Tuzlu polaziće pet puta sedmično tokom ovog perioda, a za Ohrid tri puta sedmično. Rute Štutgart – Banjaluka i Štutgart – Niš letjeće četiri puta sedmično, piše “Feniks magazin”.

    Viz Er nudi letove iz Štutgarta za istočnu Evropu, pišu njemački mediji. Odredišta obično uključuju veće gradove poput Budimpešte, Skoplja, Tirane, Sofije i Bukurešta.

  • Izabrana nova Vlada Republike Srpske

    Izabrana nova Vlada Republike Srpske

    Republika Srpska dobila je novu Vladu. Narodna skupština Republike Srpske je na posebnoj sjednici izabrala za premijera Savu Minića i dala podršku njegovom kabinetu.

    Izbor nove Vlade dio je političkog procesa zrelo i odgovorno planiranog, kojim se potvrđuje politička odgovornost i stabilnost – poručio je premijer Minić.

    U novoj Vladi Srpske u odnosu na prošlu je i pet novih ministara.

    Resor rada i boračko-invalidske zaštite vodiće predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Radan Ostojić.

    Za ministra za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje izabran je bivši dekan Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Draga Mastilović, za ministra privrede i preduzetništva Radenko Bubić, za ministra porodice, omladine i sporta Irena Ignjatović, a za ministra trgovine i turizma Nedžad Ned Puhovac.

    U Vladi Srpske ostaju ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović, ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Željko Budimir, ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Zoran Stevanović, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić, ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić, ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske Zlatan Klokić, ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Borivoje Golubović, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik, ministarka poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Anđelka Kuzmić, ministar pravde Republike Srpskoj, Goran Selak, ministarka uprave i lokalne samouprave Republike Srpskoj Senka Јujić.

    Mandatar za sastav Vlade Republike Srpske Savo Minić rekao je da izbor nove Vlade, sa pet novih imena, predstavlja kontinuitet rada i poboljšanje svihsegmenata rada Vlade s obzirom da je u ovoj godini predviđeno mnogo infrastrukturnih projekata.

    Ovo je 19. saziv Vlade Republike Srpske.

  • Stevandić kritikuje selektivnu primjenu međunarodnog prava

    Stevandić kritikuje selektivnu primjenu međunarodnog prava

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić oglasio se na društvenoj mreži X porukom u kojoj problematizuje primjenu međunarodnog prava, dovodeći je u vezu sa položajem Srba i aktuelnim globalnim primjerima teritorijalnih pitanja.

    „Došla maca do Grenlanda“, naveo je Stevandić na početku objave, koristeći kolokvijalni izraz kako bi ukazao na, kako tvrdi, dvostruke standarde u međunarodnim odnosima.

    On je poručio da se o prirodi međunarodnog prava i načinu njegove primjene ranije nije ozbiljno raspravljalo, posebno u kontekstu slučajeva u kojima, prema njegovim riječima, štetu trpe Srbi.

    „Dakle o tome šta je danas međunarodno pravo i kako je moguće da se ne mora primjenjivati jedino ako se Srbima nanosi šteta, niko se prije nije osvrtao a ni brinuo“, naveo je Stevandić u objavi.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske ocijenio je da se u skladu sa takvom praksom mogu izvoditi jednostavne i, kako implicira, politički motivisane poruke o teritorijalnom suverenitetu.

    „U skladu sa tom praksom može se lijepo reći. Grenland je Amerika a Kosovo je Srbija“, poručio je Stevandić.

    Objavu je završio kratkim zaključkom „Eto…“, čime je, bez dodatnih pojašnjenja, zaokružio svoju poruku o selektivnoj primjeni međunarodnog prava.

  • Objavljena odluka o ostavci Minića

    Objavljena odluka o ostavci Minića

    “Službeni glasnik Republike Srpske” objavio je Odluku Narodne skupštine o usvajanju ostavke predsjednika Vlade Republike Srpske Save Minića.

    Narodna skupština Republike Srpske ranije danas je usvojila odluku o ostavci premijera Save Minića.

    Vijeće naroda Republike Srpske potom je utvrdilo da nema povrede vitalnog nacionalnog interesa u odluci Narodne skupštine kojom je prihvaćena ostavka Minića, navodi Srna.

    U toku je sjednica Kolegijuma Narodne skupštine na kojoj bi trebalo da bude utvrđen dnevni red posebne sjednice o izboru nove Vlade.

    Sjednica bi trebalo da bude održana danas.

    Premijer Minić je 15. januara vratio mandat, a vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić ga je obavijestila da će ponovo biti predložen za mandatara.

  • Vipotnik: U školske programe uvrstiti posjete zaštićenim područjima u Srpskoj

    Vipotnik: U školske programe uvrstiti posjete zaštićenim područjima u Srpskoj

    Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik rekao je da će predložiti da se u školske programe, u okviru terenske nastave ili škole u prirodi, predvide posjete zaštićenim područjima u Srpskoj, među koja spada i jedno od malobrojnih očuvanih prirodnih vlažnih staništa u plavnom području rijeke Save “Tišina” u opštini Šamac.

    Vipotnik je istakao da je zaštićeno područje “Tišina” odlična nastavna baza za studente prirodnih nauka, ali i za učenike osnovnih škola koji se tek upoznaju sa prirodom i njenim bogatstvom.

    – Smatram da naša djeca moraju od prvih školskih dana znati kakvim prirodnim bogatstvom raspolažemo, jer samo tako će naučiti da ga čuvaju – rekao je Vipotnik za Srnu..

    Načelnik Odjeljenja za privredu Šamac Јadranko Todorović rekao je da zaštićeno stanište “Tišina” predstavlja identitet opštine, te ogroman potencijal za razvoj naučno-istraživačkog, ali i održivog turizma.

    – Naš cilj je da sačuvamo ovaj ekosistem za buduće generacije, dok istovremeno omogućavamo lokalnom stanovništvu i ribolovcima da uživaju u blagodatima ovog prostora na kontrolisan i održiv način – poručio je Todorović.

    Prema njegovim riječima, planirana infrastrukturna ulaganja biće u potpunom skladu sa ambijentom kako se ne bi narušila prirodna ravnoteža, stoga je u planu uređenje staza za šetnju, postavljanje vizitor centra sa pratećom suvenirnicom i edukativnih tabli, uz korištenje isključivo prirodnih materijala, poput drveta.

    On naglašava da je opština Šamac u potpunosti opredijeljena za očuvanje ovog dragocjenog prirodnog resursa.

    – Bara Tišina ostaje otvorena i na raspolaganju svim udruženjima građana, ekološkim organizacijama, obrazovnim institucijama i zainteresovanim pojedincima za sve vidove promocije, edukativne aktivnosti ili istraživačke projekte – naveo je Todorović.

    Suština zaštićenog staništa “Tišina” su tri “starače”, odnosno barske ili jezerske površine koje predstavljaju prirodni fenomen i hidrološki spomenik prirode.

    Odlukom Vlade Republike Srpske pod zaštitu su stavljene bare i močvare Mala Tišina, Velika Tišina, plavna livada Odmut i kanal Žandrak sa okolnim poplavnim šumama, dok je opština Šamac proglašena za upravljača.

    Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, radeći studiju zaštite ovog područja, na području močvarno-barskog kompleksa Tišina i Odmut registrovao je više od 340 biljnih i životinjskih vrsta, od kojih su mnoge pod strogom zaštitom EU.

    Zaštićeno stanište “Tišina” nalazi se uz rijeku Savu, u neposrednoj blizini postojećih, ali i planiranih saobraćajnica.

    Zahvaljujući dobroj saobraćajnoj povezanosti, blizini drugih prirodnih i kulturno-istorijskih znamenitosti, ali prije svega zbog svoje unikatnosti, “Tišina” je značajan resurs, koji može unaprijediti turističku ponudu, ali i privredu Šamca u cjelini.

  • Blagojević: Uskoro bi mogle da budu otkrivene veze i pokrenute istrage o uticaju “Muslimanske braće” u BiH

    Blagojević: Uskoro bi mogle da budu otkrivene veze i pokrenute istrage o uticaju “Muslimanske braće” u BiH

    Јedan od najbližih saradnika američkog predsjednika, bivši guverner Rod Blagojević govorio je za Јutarnji program RTRS gdje je rekao da je odavno trebalo ogranke “Muslimanske braće” u Egiptu, Јordanu i Libanu označiti kao terorističke organizacije.

     

    – To što je uradio Stejt dipartment, to je značajan i neophodan korak u borbi protiv terorizma, posebno onog oblika terorizma koji je prisutan, na primjer, u Libanu, Egiptu i Јordanu, a ja bih dodao i u Bosni. I nije slučajno što predsjednik Tramp to radi. On je tokom kampanje obećao da će to uraditi. A što je zaista zanimljivo – ovo nije samo dio napora da se poraze teroristi i zaštite građani, već je to i dio plana administracije Trampa da zaštiti hrišćanske zemlje, koje su pod prijetnjom radikalnog islama i terorizma – rekao je Blagojević.

    Smatra “da svi koji su pravoslavne hrišćanske vjere, koji pripadaju Srpskoj pravoslavnoj crkvi, mogu taj čin posmatrati kao korak, značajan korak ka boljoj prilici da se nešto učini u vezi sa dešavanjima ovdje u Republici Srpskoj i u BiH”.

    – Možemo očekivati slične mjere i protiv drugih ogranaka “Muslimanske braće”. Mislim da je ovo tek prvi korak i vjerujem da će uslijediti još mnogo toga. Iskreno vjerujem da ćete upravo ovdje, u BiH i Republici Srpskoj, vidjeti sličan razvoj događaja. Biće otkrivene veze i biće pokrenute istrage o uticaju “Muslimanske braće”, na primjer, u BiH. Postoje snažni dokazi koji ukazuju da su ovdje veoma, veoma dugo bili aktivni – naveo je Blagojević.

    Blagojević navodi da je više puta rekao, a ponoviće još jednom – “predsjednik Tramp je zaista riješen da zaštiti hrišćanske zemlje, ne samo našu, nego i druge zemlje širom svijeta, uključujući i ovdje zemlje na Balkanu”.

    Kada SAD pokrenu istragu o BiH, pronaći će mnoštvo dokaza

    Na pitanje o povezanosti SDA, Alije i Bakira Izetbegovića sa ogrankom “Muslimanske braće” Blagojević smatra da “sasvim sigurno treba očekivati da će ovo biti tek početak, kako oni kažu u SAD, “čućemo kako i druga cipela pada na pod”.

    – I da sam ja u BiH, da sam dio te političke stranke koja je do sada djelovala onako kako je djelovala, uopšte me ne bi iznenadilo ako bih čuo da sada pokušavaju da unište dokaze, da sebe ograde od onoga što su, sasvim moguće, bile određene aktivnosti “Muslimanske braće”. Nemamo konkretne dokaze da kažemo da je to zaista tako, ali mislim da bih kao bivši advokat i bivši tužilac rekao da postoji ozbiljan osnov za sumnju. Da su aktivno učestvovali ne samo zato što je Izetbegović uputio čestitke jednom od lidera “Muslimanske braće”, nego i zato što, kada se osvrnete na istoriju ratova devedesetih ulogu mudžahedina i ulogu Al-kaide, koja je bila neskrivena i ozloglašena, svi su za to znali, bilo bi krajnje neobično da se te veze nisu nastavile i u 21. vijeku – navodi Blagojević za RTRS.

    Blagojević smatra da će, kada SAD pokrenu istragu o BiH, pronaći mnoštvo dokaza, koji ukazuju na saradnju sa terorističkim grupama tog tipa.

    Znajući kakav je bio medijski kontekst tokom devedesetih, tokom rata, ali uvijek je naše rukovodstvo ponavljalo da su tokom rata bošnjačke snage zapravo bile povezane sa Hamasom, sa iranskim obavještajnim službama, te nas niko nije želio slušati, Blagojević kaže da se sada situacija promijenila.

    – Sada slušaju. Nema sumnje da iranska vlada ima uticaj u strukturama vlasti u BiH i nema sumnje da vlada Sjedinjenih Država zna da taj uticaj postoji. Јedino čega nije bilo u SAD je odlučnost predsjednika i njegove administracije da nešto preduzmu. Tramp je riješen da nešto preduzme. Zato je upravo uradio to što je uradio. Bajden i Obama nisu bili odlučni. Upravo su oni rekli da je devet milijardi dolara isplaćeno Iranu. Trampova spoljna politika, kada je riječ o Iranu, o islamskom terorizmu, o globalnom terorizmu uopšte, potpuno je suprotna politici koju su vodili Bajden i Obama. Zato mi činjenica da ništa nije urađeno u BiH govori da je vrlo vjerovatno da će biti urađeno u bliskoj budućnosti – kaže Blagojević.

    O useljeničkim vizama

    Blagojević ističe da to što je Tramp donio odluku o obustavljanju izdavanja useljeničkih viza za 75 zemalja, među kojima su Avganistan, Alžir, Sirija i slične zemlje, ali i BiH, kaže da mogući razlog leži upravo u velikoj povezanosti BiH sa Iranom i uticajem Irana.

    – A iranski uticaj povezan je sa Hamasom i Hezbolahom, sa “Muslimanskom braćom”, a prisutan je, na primjer, u Libanu, Egiptu i Јordanu, a svakako i u BiH. Dakle, ne – sve je ovo dio mnogo širih napora SAD da zaštite našu zemlju, da zaštite naše građane, kao i da se suprotstave i povedu rat protiv terorista, koji terorišu svijet i koji su veoma aktivni ne samo na Bliskom istoku, nego i ovdje, u BiH i na Balkanu – naveo je Blagojević.

    Ovo je, kaže, takođe veoma važno s obzirom da je Tramp odlučan u tome da se pronađe zajednički cilj i sarađuje na zastupanju zajedničkih interesa hrišćanskog svijeta, jer on, kako navodi, duboko vjeruje u judeo-hrišćanske vrijednosti,
    judeo-hrišćansku tradiciju.

    – Moram ovo da kažem iz ličnog ugla – veoma poštuje i cijeni srpski narod zbog njegove istrajnosti u borbi za svoja uvjerenja – rekao je Blagojević.

    O povratku u SAD i vremenu provedenom u Srpskoj za praznike

    Blagojević navodi da ga pomalo hvata nostalgija, jer nigdje nije kao kod kuće, te da mu je tamo porodica.

    – Ali s druge strane, nekako i ne želim još da se vratim. Proveo sam ovdje predivne, skoro dvije sedmice. Prije svega, na ličnom nivou, to što sam imao priliku da budem na liturgiji na Badnje veče, da budem u srpskoj crkvi na Božić, da ovdje dočekam Novu godinu, a iznad svega, kada je riječ o onome što je zaista važno srpskom narodu, ovdje u Srpskoj, u Srbiji, u Crnoj Gori, u SAD-u, u dijaspori, da se borim za očuvanje i zaštitu prava srpskog naroda – kaže Blagojević.

    Istakao je “da se Milorad Dodik i Republika Srpska nalaze na prvoj liniji te borbe, da se zaštiti srpska, pravoslavna hrišćanska vjera i srpski pravoslavni interesi, kao i interesi srpskog naroda.

    – Zato mi je bila velika čast da budem ovdje 9. januara, da proslavim Dan Republike Srpske, dan koji je za vas ono što je 4. jul za Sjedinjene Države, a za mene kao sina srpskog iseljenika, nešto zaista posebno – zaključuje razgovor Blagojević.

  • Ustavni sud BiH 22. januara o ustavnosti vlade Save Minića

    Ustavni sud BiH 22. januara o ustavnosti vlade Save Minića

    Ustavni sud BiH će u četvrtak, 22. januara, raspravljati o ustavnosti Vlade Republike Srpske na čijem čelu je Savo Minić.

     

    Podsjećamo, Savo Minić je da danas, 15. januara, podnio ostavku, ali je odmah nakon toga predložen za mandatara za sastav nove vlade Republike Srpske.

    Kako navode iz Ustavnog suda BiH četiri delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, jedanaest članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i drugih jedanaest članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine tražilisu ocjenu ustavnosti, odnosno utvrđivanje spora između Bosne i Hercegovine i entiteta Republika Srpska u vezi s donošenjem:

    – Odluke o izboru predsjednika Vlade Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske” broj 78/25)

    – Odluke o izboru članova Vlade Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske” broj 78/25)

    – Odluke o prijevremenom stupanju na snagu Odluke o izboru predsjednika Vlade Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske” broj 78/25) i

    – Odluke o prijevremenom stupanju na snagu Odluke o izboru članova Vlade Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske” broj 78/25).

    Zahtjev Kemala Ademovića

    Sud će razmatrati i zahtjev Kemala Ademovića, predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ispitivanje regularnosti postupka, odnosno utvrđivanje postojanja ili nepostojanja ustavnog osnova za proglašenje štetnim po vitalni interes srpskog naroda sljedećih prijedloga odluka: Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o imenovanju članova Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje između Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i Evropskog parlamenta broj 02-34-1-2339/25 od 20. novembra 2025. godine, zatim Prijedlog odluke o izmjenama Odluke o imenovanju članova parlamentarne delegacije broj 02-34-1-2337/25 od 20. novembra 2025. godine i Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o imenovanju članova interparlamentarnih grupa prijateljstva Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za bilateralnu saradnju s parlamentarnim tijelima drugih zemalja broj 02-34-1-2338/25 od 20. novembra 2025. godine.

    Dva zahtjeva Suda BiH

    Na dnevnom redu sjednice su dva zahtjev Suda Bosne i Hercegovine. Prvi se odnosni za ocjenu ustavnosti Zakona o Pravobranilaštvu Bosne i Hercegovine, a drugi na ocjenu kompatibilnosti Zakona o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine.

    Imenovanje članova UO FTV-a

    Ustavni sud BiH će razmatrati zahtjev dvadeset četiri delegata Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine za ocjenu kompatibilnosti člana 25. stav 2. tačka d) i člana 65. Zakona o Javnom servisu radio-televizije Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH” broj 48/08) u vezi s Odlukom o imenovanju članova Upravnog odbora Radio-televizije Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH” broj 33/25) sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.

    Na dnevnom redu se nalaze i brojne odluke o meritumu i Razmatranje zahtjeva za donošenje privremenih mjera.