Kategorija: Vijesti

  • Mljekari poručili: Sastanak ili ostavka Minića

    Mljekari poručili: Sastanak ili ostavka Minića

    Upravni odbor Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske je danas, 21. januara održao sastanak u Banjaluci na kojem je, između ostalog, zaključeno da traže da se u narednih 48 sati održi sastanak sa Savom Minićem, predsjednikom Vlade RS ili će tražiti njegovu ostavku.

    Kako su naveli u saopštenju, oni su donijeli zaključke s obzirom na to da do sada nije bilo nikakvog jasnog napretka u pregovorima sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske niti Vladom Republike Srpske, te da se predsjednik Vlade nije odazvao današnjem sastanku sa mljekarima, a u jeku možda najveće krize u mljekarskom sektoru u zadnjih 20 godina koja pogađa najmanje 20.000 naših poljoprivrednika i njihovih kooperanta.

    Svi su bili upoznati sa zahtjevima Udruženja

    U zaključcima koji su doneseni piše da traže da se sastanak sa predsjednikom Vlade organizuje u roku od 48 časova, te da su o svim zahtjevima Udruženja, svi već unaprijed bili upoznati.

    Ako ne dođe do sastanaka, tražiće ostavku Minića i Kuzmićeve

    Iz Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske  su kazali da ako ne dođe do ovog sastanka, da će zatražiti ostavku predsjednika Vlade Republike Srpske i ministra poljoprivrede Republike Srpske

    “Da se nakon toga organizuju protesti Udruženja mljekara Republike Srpske, o čemu će članovi biti blagovremeno obavješteni”, piše u saopštenju.

    Pozvali “Mlijekoprodukt” da prestanu sa redukcijama mlijeka

    Istakli su da pozivaju “Mlijekoprodukt” da danas prestanu sa redukcijama otkupa mlijeka.

    “Da se pod hitno preduzmu mjere zaštite tržišta predviđene Zakonom o zaštiti domaće proizvodnje, kako u sektoru mlijeka, tako i mesa, ali i uopšte poljoprivredne proizvodnje. Ovo je posebno urgentno uvažavajući nedavno potpisan Ugovor o slobodnoj trgovini između EU i Merkosura, koji će vjerovatno izazvati dalji pritisak proizvoda EU na naše tržište i opstanak sela”, zaključuje se u saopštenju Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske.

  • Stigao novi komandant EUFOR-a u BiH

    Stigao novi komandant EUFOR-a u BiH

    Mauricio Fronda, italijanski general, zvanično je danas 21. januara preuzeo dužnost komandanta snaga EUFOR-a i operacije Althea u Bosni i Hercegovini.

    Na toj funkciji zamijenio je rumunskog generala Florina Barbua.

    Njegovo imenovanje potvrđeno je ranije, na sjednici Političko-bezbjednosnog odbora Evropske unije održanoj 5. oktobra 2025. Godine.

    Primopredaja dužnosti obavljena je danas u bazi Butmir.

    Bogata vojna karijera
    Fronda iza sebe ima bogatu vojnu karijeru. Tokom službe obavljao je brojne dužnosti u italijanskoj vojsci, ali i u okviru NATO saveza.

    Posebno se ističe njegovo komandovanje Operativnom grupom Viktor u Afganistanu, za šta je i odlikovan.

    Novi komandant EUFOR-a dolazi iz redova padobranskih jedinica, a smatra se oficirom sa velikim operativnim i međunarodnim iskustvom.

    Rođen je 2. maja 1969. godine u italijanskom gradu Teraćina.

  • Analiza vojne snage 145 država: Gdje se nalaze BiH i zemlje regiona

    Analiza vojne snage 145 država: Gdje se nalaze BiH i zemlje regiona

    Najnoviji Global Firepower Index za 2025. godinu analizira vojnu snagu 145 zemalja na temelju više od 60 različitih kriterijuma, a BiH je zauzela 132 mjesto.

    Posljednji u regionu

    Hrvatska se nalazi na 74. mjestu, dok je Srbija rangirana na 63, a tu su i Slovenija (96.), Sjeverna Makedonija (112.), te Crna Gora (127.).

    Sjedinjene Američke Države (SAD) zadržavaju poziciju vodeće globalne vojne sile, s najvećim obrambenim budžetom na svijetu koji nadmašuje sabrane budžete nekoliko drugih vodećih zemalja.

    Na drugom mjestu je Rusija, a na trećem Kina. Četvrto mjesto zauzela je Indija, a peto Južna Koreja.

  • Još ništa od zabrane pušenja u Srpskoj

    Još ništa od zabrane pušenja u Srpskoj

    Tri zakona usvojena na posljednjoj prošlogodišnjoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske v.d. predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić nije potpisala i oni su vraćeni u ponovnu proceduru, potvrđeno je za BL portal iz Narodne skupštine Republike Srpske.

    Jedan od tih zakona koji je ostao bez potpisa na predsjedničkom ukazu je i onaj o zaštiti zdravlja stanovništva od duvanskih i ostalih proizvoda za pušenje.

     

    “Naime, v.d. predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić zakon je vratila u ponovnu proceduru u Narodnu skupštinu i on će biti razmatran na jednoj od narednih sjednica. Obrazloženje o razlozima vraćanja zakona Narodnoj skupštini biće dostavljeno do sjednice na kojoj će se zakon naći”, navode iz Narodne skupštine.

    I iz Službenog glasnika Republike Srpske za BL portal su potvrdili da zakon do njih nije ni stigao, pa tako nije ni objavljen.

    Podsjetimo, poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske 24. decembra prošle godine usvojili su Prijedlog zakona o zaštiti stanovništva od duvanskih proizvoda i ostalih proizvoda za pušenje, a kojim se, između ostalog, uvodi zabrana pušenja u zatvorenom prostoru, a lica koja ovo prekrše biće kažnjena od 1.000 do 2.000 KM.

    Zabrana je trebala da stupi na snagu za godinu dana.

    Po Ustavu predsjednik Republike ukazom proglašava zakon u roku od sedam dana od dana njegovog usvajanja u Narodnoj skupštini. U tom roku predsjednik Republike može zahtjevati od Narodne skupštine da ponovo odlučuje o zakonu. Ako isti zakon opet bude usvojen u Narodnoj skupštini predsjednik Republike je dužan da ga proglasi.

    Još dva zakona vraćeni poslanicima

    Kada je riječ o zakonima usvojenim na 17. redovnoj sjednici Narodne skupštine, ponovo su u skupštinu iz Palate Republike na odlučivanje vraćeni i Zakon o izmjeni i dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske i Zakon o radnom angažovanju na sezonskim i drugim poslovima privremenog karaktera.

    Zakon o sezoncima je naišao na kritike u javnosti nakon usvajanja kada se saznalo da zabranjuje neoporeziv rad u sezonskim poljoprivrednim poslovima svima osim supružnicima, djeci i roditeljima u jednom domaćinstvu. Čule su se ocjene da će po tom zakonu tetke, strine i ostala rodbina, zetovi i komšije koji dolaze u pomoć na sjetvu, žetvu ili svinjokolj, morati biti dan ranije prijavljeni u Poresku upravu Republike Srpske i na njihov rad će se morati uplatiti doprinosi.

    Izmjene Krivičnog zakonika Republike Srpske su predviđale da se kazna zatvora do jedne godine može zamijeniti u novčanu kaznu ili rad u javnom interesu ukoliko to sud odobri. Tokom skupštinske rasprave isticano je da će se prilikom odluke o zamjeni kazne zatvora cijeniti ličnost osuđenog lica, odnos prema krivičnom djelu i spremnost da se nadoknadi šteta.

  • CIK: Naredba o ponovnom kontrolnom brojanju i otvaranju vreća sa glasačkim materijalom

    CIK: Naredba o ponovnom kontrolnom brojanju i otvaranju vreća sa glasačkim materijalom

    Centralna izborna komisija BiH donijela je na jučerašnjoj sjednici naredbe kojom se nalaže Glavnom centru za brojanje da izvrši ponovno kontrolno brojanje glasačkih listića sa redovnih biračkih mjesta i da izvrši otvaranje vreća sa glasačkim materijalom u tri izborne jedinice.

    Naloženo je ponovno kontrolno brojanje glasačkih listića sa redovnih biračkih mjesta i utvrđivanje rezultate izbora u osnovnim izbornim jedinicama:

    1. po službenoj dužnosti u osnovnoj izbornoj jedinici Zvornik, na biračkom mjestu 083B028;
    2. po službenoj dužnosti u osnovnoj izbornoj jedinici Banjaluka, na biračkim mjestima 034B113;
    3. po službenoj dužnosti u osnovnoj izbornoj jedinici Laktaši, na biračkom mjestu 011B014B.

    U cilju pronalaska izvoda iz Centralnog biračkog spiska Centralna izborna komisija BiH je naredila Glavnom centru za brojanje i da izvrši otvaranje vreća sa glasačkim materijalom, za sljedeća biračka mjesta:

    1. Osnovna izborna jedinica Gradiška, biračko mjesto 010B046
    2. Osnovna izborna jedinica Brčko Distrikt BiH, biračko mjesto 200C086
    3. Osnovna izborna jedinica Bijeljina, biračko mjesto 029B130

    Glavni centar za brojanje će aktivnosti po navedenim naredbama početi danas u 15.00 časova, a mogu prisustvovati posmatrači akreditirani za posmatranje rada Glavnog centra za brojanje, saopšteno je iz CIK-a.

  • Stjepanović: Ima elemenata da Sud u Strazburu usvoji apelaciju Dodikove odbrane

    Stjepanović: Ima elemenata da Sud u Strazburu usvoji apelaciju Dodikove odbrane

    Pravni zastupnik Republike Srpske Lazar Stjepanović smatra da ima elemenata da Evropski sud za ljudska prava u Strazburu usvoji najavljenu apelaciju odbrane predsjednika SNSD-a Milorada Dodika na presudu Suda BiH.

    Stjepanović kaže da je jasno da su prekršeni članovi Evropske konvencije u procesu u kojem je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog “nepoštovanja odluka Kristijana Šmita” i ističe da

    je moralo da postoji to krivično djelo u vrijeme izvršenja.

    – Ima elemenata da Sud usvoji aplikaciju nakon čega se skreće pažnja državi, u ovom slučaju BiH, da izmijeni krivično zakonodavstvo i izbaci krivično djelo po kojem je suđeno – rekao je Stjepanović.

    On tvrdi da faktor koji bi trebalo da utiče na sudije leži u činjenici da Šmit nije legalno izabrani visoki predstavnik u BiH.

    Stjepnović je objasnio da Evropski sud za ljudska prava u Strazburu ne može da ulazi u meritum presude koja je izrečena Dodiku, niti da utvrđuje da li je učinio krivično djelo za koje je osuđen, ali može na osnovu dokaza da utvrdi da li je povrijeđeno neko od prava propisanih u Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

    – Sudije će prvo da preispitaju procesne uslove, odnosno da li su oni ispunjeni da bi o aplikaciji uopšte odlučivali, te da li su iskorišćena sva pravna sredstva u BiH. Nema preciznih rokova u kojima treba da odluče o zahtjevu – rekao je Stjepanović za Glas Srpske.

    On je dodao da predmet uzimaju kao prioritet, ako smatraju da je hitan, a ako ne, može potrajati i duže od godinu, dvije.

    Stjepanović smatra da bi sudije, imajući u vidu da je riječ o političkom procesu koji je izazvao veliko interesovanje, o ovoj aplikaciji mogle da odlučuje brže.

    Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu ovih dana biće upućena žalba Dodikove odbrane na presudu BiH.

  • Kreće borba protiv preopterećenja hitne pomoći

    Kreće borba protiv preopterećenja hitne pomoći

    Cilj je, kažu zdravstveni radnici, sprječavanje dugogodišnje prakse zloupotrebe hitnih službi odnosno prakse da hitnu pomoć mnogi koriste kao najbrži način dolaska do ljekara, a takvi pregledi bili su besplatni. Problem je u posljednje dvije godine eskalirao, jer od pandemije kovida pacijenti u hitnu pomoć dolaze i zbog bezazlenih problema.

    “Ima žulj na nozi pacijent pa se javi u Službu Hitne medicinske pomoći, ili ima bradavicu. Ili je nekome pukao nokat nadogradnja, pa dođe u Službu hitne medicinske pomoći da se taj nokat nadogradnja stručno obradi. Mnogobrojni su problemi za koje dolaze. Imamo temperaturu. Kada je bila temperatura? Prije tri sata. Kolika je bila-37,5. Od broja pacijenata koji prođu negdje oko maksimalno 30% je pacijenata koji bi trebali do dođu u Hitnu medicinsku pomoć i dobiju u uslugu. 70% pacijenata nisu pacijenti čije zdravstveno stanje zahtijeva pregled u službi Hitne medicinske pomoći”, kaže Nevena Todorović, direktor JZU Dom zdravlja Banjaluka.

    Nova pravila zbog zaštite građana čiji su životi ugroženiTrijažu pacijenata koji pomoć zatraže u Hitnoj pomoći rade dežurni ljekari. Pacijenti koji su hitan slučaj i čiji je život ugrožen participaciju i dalje neće plaćati. Nova pravila su uvedena kako bi se zaštitili građani i pacijenti čiji je život ugrožen, poručuju medicinari, a oni koji guše zdravstveni sistem moraće da plate uslugu koja nije hitna i za koju su se mogli obratiti doktoru porodične medicine koji bi ih uputio na eventualno dalje liječenje.

    “Iz nekih svojih ličnih razloga, da li se to radi o tome da su bili na poslu, bili na selu, bili na putovanju obraćali su se službi koja radi 24 sata, u bilo koje doba dana ili noći prepoznajući svoje stanje kao njima hitno, a objektivno su svoje probleme zdravstvene prirode mogli da riješe u ambulantama Porodične medicine u radno vrijeme ambulanti. Dolazi u Hitnu kao hitan jer je trpio glavobolju cijeli dan. Pri tom masa tih pacijenata kada ih pitate jesu li popili neki analgetik-nisu”, kaže Milica Ristić, načelnik Hitne službe Doma zdravlja Doboj.U Fondu zdravstvenog osiguranja reagovali su na zahtjeve i pritužbe i Domova zdravlja u Srpskoj, ali i doktora urgentne medicine koji su tražili pomoć zbog preopterećenosti hitnih službi. Hitna pomoć treba da bude dostupna hitnim slučajevima, a ne opterećena slučajevima koje mogu riješiti porodični ljekari, poručuju iz Fonda. Visina participacije zavisi od pružene usluge i jednaka je participacijama koje se naplaćuju u Domovima zdravlja ili Kliničkim centrima.

    “Primjera radi, ako ste došli u službu Hitne pomoći zavukao vam se krpelj i tražite da vam bude krpelj izvađen , to je nehitno stanje. Ljekar na osnovu simptoma procjenjuje, to je nehitno stanje. Vi ćete imati mogućnost izbora da idete kod svog porodičnog ljekara ili insistirate da vam pomoć bude pružena u Službi Hitne pomoći. Ukoliko želite da vam usluga bude pružena u službi Hitne pomoći . U tom slučaju platićete 1,40 KM za za trijažu i 2,20 za samo vađenje krpelja”, kaže Milijana Latinović Radošević, portparol Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

    Službe Hitne pomoći i dalje će biti dostupne svima. Za hitne slučajeve ostaje besplatno liječenje. Oni pacijenti koji nisu hitni slučajevi, a ne mogu da čekaju na red kod porodičnog ljekara, a žele pomoć platiće participaciju. Doktori iz hitnih službi poručuju da je spasavanje života u kućnim uslovima, na terenu i u službama hitne medicinske pomoći njihov najvažniji zadatak, ali da neopravdana pretrpanost hitnih službi za posljedicu može da ima neadekvatno i nedostupno pružanje zdravstvenih usluga, piše ATV.

  • Državljani BiH neće morati satima čekati na granicama

    Državljani BiH neće morati satima čekati na granicama

    Evropska unija priprema digitalnu uslugu koja će državljanima trećih zemalja, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, omogućiti brži i lakši prelazak šengenske granice.

    Ovo pitanje posebno je postalo aktuelno nakon brojnih žalbi građana BiH da su se zadržavanja na hrvatskoj granici EU značajno produžila nakon što je počelo uvođenje EES krajem prošle godine 12.10.2025, novog sistema digitalne evidencije putnika koji ulaze u šengenski prostor, uoči uvođenja ETIAS, onlajn formulara koji će građani trećih zemalja morati popunjavati ako žele ući u EU.

    Digitalna usluga, koja će se zvati “digitalna aplikacija za putovanje” biće određena vrsta “digitalnog pasoša”, odnosno mogućnost skladištenja biometrijskih podataka građana u digitalnom obliku. Kako je rečeno za Nezavisne u Evropskoj komisiji, ova usluga će biti ponuđena i građanima trećih zemalja, koji ispunjavaju uslove. Najvažniji uslov je odgovarajući biometrijski pasoš, a potrebno je ispuniti i druge tehničke uslove, od kojih je najvažniji uspostavljanje digitalnog identiteta.

    EES i ETIAS – ključni rokovi i šta se mijenja na granici

    Armina Musa, savjetnica direktora za bezbjednost informacionih sistema u Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH, je potvrdila da IDDEAA zna za ovu uslugu koju EU priprema i tvrdi da će za njenu primjenu biti tehnički spremna, ali upozorava da bi se ponovo, kao i mnogo puta do sada, u sve mogla uplesti politika.

    – Dok se na nivou BiH ne usvoji novi zakon o elektronskoj identifikaciji i uslugama povjerenja, u potpunosti usklađen sa eIDAS 2.0, građani BiH ovu vrstu evropskih usluga neće moći formalno koristiti. Upravo kroz taj zakon, kao i kroz prateće podzakonske akte, mora se jasno i dosljedno urediti ova oblast po vertikali i horizontali svih nivoa vlasti, kako bi se osigurala pravna sigurnost, interoperabilnost i međunarodno priznanje digitalnog identiteta BiH – rekla je ona.

    Šta konkretno znači za građane BiH

    Kako je istakla Musa, IDDEEA je u proteklom periodu uspješno završila prvu fazu razvoja digitalnog novčanika, čime je BiH ušla u krug država koje već imaju operativne temelje za savremeni digitalni identitet usklađen sa evropskim praksama. Ovaj posao je, kako je naglasila, realizovan zahvaljujući podršci i uz blisku koordinaciju s Delegacijom EU i njemačkom agencijom za razvoj GIZ.

    Dodala je da se uskoro očekuje i završetak druge faze, nakon čega će građanima BiH biti dostupan potpuno EU usklađen digitalni novčanik u skladu sa eIDAS 2.0.

    – Ključni naredni korak je donošenje savremenog zakonskog okvira na državnom nivou, čime bi se građanima BiH omogućilo da u punom kapacitetu koriste buduće evropske digitalne identitete i usluge koje iz njih proizlaze – rekla je Musa.

    Kako je pojašnjeno u Evropskoj komisiji, “digitalni pasoš” će imati sve potrebne podatke koji se nalaze na fizičkom pasošu, a usluga bi trebalo da počne da funkcioniše od 2030. godine, nakon što se EES i ETIAS u potpunosti uspostave i počnu normalno da rade.

    Šta BiH mora uraditi da prati EU digitalni okvir

    EES bi trebalo da počne da funkcioniše od 10. aprila, do kada bi podaci većine građana trebalo da budu uneseni u sistem. Potom će do kraja ove godine početi primjena ETIAS, koji će važiti tri godine ili do isteka važećeg pasoša, a biće potrebno platiti taksu od 21 evro.

    – Digitalna putna isprava može se zatražiti prilikom dobijanja novog pasoša ili lične karte, bez dodatnih troškova. Kada aplikacija EU Digital Travel bude dostupna, putnici će moći i sami da putem aplikacije kreiraju digitalnu putnu ispravu na osnovu svoje postojeće putne isprave. Putnici takođe mogu odlučiti da ne zatraže digitalnu putnu ispravu i da nastave koristiti isključivo svoj fizički pasoš ili ličnu kartu. Nakon što aplikacija EU Digital Travel bude dostupna, državljani trećih zemalja moći će sami da putem aplikacije kreiraju ‘digitalni pasoš’, na osnovu svog postojećeg fizičkog pasoša – pojašnjeno je u Komisiji.

    Šta putnici mogu uraditi već sada

    Putnici će moći kreirati digitalnu putnu ispravu tako što će pomoću aplikacije na svom mobilnom telefonu skenirati svoju fizičku putnu ispravu.

    – Aplikacija će provjeriti da li je dokument autentičan i da li odgovara licu putnika, upoređujući ga s biometrijskom fotografijom pohranjenom u putnoj ispravi, kako bi se osiguralo da samo legitimni nosilac može kreirati digitalnu putnu ispravu na osnovu tog fizičkog dokumenta. Nakon što je digitalna putna isprava kreirana, i prije prelaska granice, putnici je mogu dostaviti graničnim organima na prethodnu provjeru. Granične vlasti će obaviti iste provjere kao i u slučaju kada putnik fizički predoči svoju putnu ispravu na kontrolu. Time će se prelazak granice učiniti bržim i jednostavnijim – pojašnjeno je, pišu Nezavisne.

  • Vozači najavljuju blokade: Evropska komisija prati situaciju

    Vozači najavljuju blokade: Evropska komisija prati situaciju

    Bliži se 26. januar, kada su prevoznici iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije najavili blokadu svih teretnih graničnih terminala prema šengenskoj zoni, zbog primjene pravila boravka od 90 dana u okviru 180 dana, koje, kako navode, ozbiljno ugrožava njihovo poslovanje.

    Blokade su planirane za 26. januar u podne, a odnose se na sve teretne granične prelaze prema zemljama Šengena. Povod je novi sistem ulaska i izlaska iz Evropske unije i ograničenje boravka profesionalnih vozača unutar šengenskog prostora.

    Prevoznici upozoravaju da na ovaj problem ukazuju gotovo godinu dana, kako domaćim institucijama, tako i Evropskoj komisiji. Iz Konzorcijuma „Logistika BiH“ poručuju da cilj protesta nije destabilizacija, već hitno pronalaženje sistemskog i održivog rješenja.

    „Poruka je takva da Evropska komisija želi da eliminiše domaće prevoznike iz međunarodnog transporta. Mi očekujemo oko milion tona robe u lancima snabdijevanja. Kolege iz Turske takođe se na neki način pridružuju našem solidarnom pristupu“, rekao je glavni koordinator Konzorcijuma Velibor Peulić.

    Iz Evropske komisije navode da pažljivo prate najavljeni protest i da su u kontaktu sa partnerima sa Zapadnog Balkana. Podsjećaju da državljani zemalja koje nisu članice EU mogu boraviti u Šengenu najviše 90 dana u periodu od 180 dana, dok je za duži boravak potrebna dugoročna viza ili boravišna dozvola.

    Portparol Evropske komisije Markus Lamert pojasnio je da šengenska pravila već predviđaju određenu fleksibilnost. „Ona se odnosi na prekogranične radnike, osobe koje često prelaze granicu na istom prelazu, kao i stanovnike pograničnih područja, koji se ne prijavljuju u EES sistem, već podliježu nasumičnim kontrolama“, rekao je Lamert.

    Dodao je da odluku o tome da li će se sprovoditi nasumične granične kontrole donose države članice na spoljnim granicama, a ne Evropska komisija, te da se pravila nisu mijenjala.

    Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara BiH Srđan Amidžić izjavio je da ministar komunikacija i transporta Edin Forto nije preduzeo konkretne korake po ovom pitanju. Prevoznicima je dao punu podršku i pozvao ih na blokadu svih graničnih prelaza dok se ne postignu bilateralni sporazumi.

    „Veći može da koristi manjeg, ali do određene granice. Imate situaciju da njima treba 500.000 vozača iz BiH i pokušavaju da nadomjeste taj nedostatak radne snage u EU na nekorektan način“, rekao je Amidžić.

    Apel Evropskoj komisiji uputio je i Upravni odbor Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana, upozoravajući na posljedice politika koje direktno pogađaju kompanije, povećavaju troškove poslovanja i ugrožavaju stabilnost trgovinskih tokova između EU i regiona.

    U saopštenju Spoljnotrgovinske komore BiH navodi se da je zatraženo izuzeće zemalja Zapadnog Balkana kada je riječ o primjeni pravila „90/180 dana“, uz poruku da regionalna privreda mora nastupati jedinstveno kada su u pitanju mjere koje narušavaju ravnopravne tržišne uslove.

    Upravni odbor KIF-a podsjetio je da Evropska unija predstavlja najvažnije izvozno tržište regiona, sa više od tri četvrtine ukupnog izvoza, te da su stabilnost lanaca snabdijevanja i nesmetan protok robe strateški interes i regiona i EU.

    Istaknuto je i da KIF Zapadnog Balkana zastupa interese više od 370.000 kompanija u regionu, te da će nastaviti da djeluje kao most između privrede i institucija, sa ciljem zaštite i unapređenja interesa regionalnih kompanija.

  • Ko će na čelo BORS-a

    Ko će na čelo BORS-a

    Radana Ostojića, novoizabranog ministra rada i boračko-invalidske zaštite Srpske, na čelu Boračke organizacije Republike Srpske (BORS) mogao bi da zamijeni neko od njegovih dosadašnjih najbližih saradnika.

    Ostojić, koji je prvi put izabran za predsjednika BORS-a u maju 2022. godine, a reizabran na tu poziciju početkom novembra 2023. godine na četvorogodišnji mandat, u buduće će voditi resor rada i boračko-invalidske zaštite u Vladi Srpske, piše Glas Srpske.

    Ko će biti na čelu BORS-a juče nismo uspjeli da saznamo od Ostojića, ali prema Statutu te organizacije ta funkcija mogla bi biti povjerena nekome od njegovih dosadašnjih najbližih saradnika.

    Prema Statutu predsjednik BORS-a istovremeno je i predsjednik Skupštine te krovne organizacije boraca.

    – U slučaju privremene spriječenosti da zastupa BORS, predsjednik Skupštine može da ovlasti predsjednika Predsjedništva ili jednog od potpredsjednika Skupštine da zastupa organizaciju – piše, između ostalog, u Statutu BORS-a.

    Predsjednik Predsjedništva BORS-a je Milovan Gagić iz Gradiške, dok su potpredsjednici Skupštine BORS-a Zoran Vidić iz Broda i Miroslav Vuković iz Gacka.

    Gagić, koji je i predsjednik Boračke organizacije grada Gradiška, već je bio kandidat za prvog čovjeka BORS-a 2023. godine, ali je u posljednji tren odustao od kandidature.

    – Rano je još govoriti šta će biti. Vidjećemo za dva, tri dana. Ostojić će donijeti odluku i obavijesti nas ko će voditi BORS u narednom periodu – kazao je kratko “Glasu” Gagić, koji je jednoglasno u decembru izabran za predsjednika Predsjedništva BORS-a.

    Sa Vidićem i Vukovićem nismo uspjeli da stupimo u kontakt, tako da nismo dobili komentar od njih o ovoj temi. Vidić je predsjednik Odbora porodica poginulih boraca BORS-a, dok je Vuković na čelu Odbora ratnih vojnih invalida ove organizacije.

    BORS je osnovan 1993, a okuplja borce Vojske Republike Srpske koji su u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom ratu stvarali i branili Srpsku te mu je još 2007. dat status organizacije od posebnog interesa za Republiku. Osnovni cilj im je očuvanje Republike Srpske, ali i briga za boračke kategorije, poboljšanje položaja boraca i njegovanje tradicije. Međutim, opšta ocjena cjelokupne javnosti u Republici Srpskoj je da pripadnici boračke populacije nemaju status kakav zaslužuju.

    Pored Radana Ostojića BORS-om su do sada rukovodili i Savo Cvjetinović, Milomir Savčić, Pantelija Ćurguz i Borislav Bojić.

    Ne miješa se u politiku

    Radan Ostojić izjavio je juče da će mu prioritet u radu biti usvajanje izmjena i dopuna Zakona o boračkim kategorijama i nastavak pomoći licima srpske nacionalnosti koje proganjaju sudovi za navodno počinjene ratne zločine.

    Ostojić je istakao da bi usvajanje izmjena i dopuna Zakona o pravima boraca, ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca trebalo da bude i prioritet Vlade Republike Srpske, jer je njime predviđeno da 100 miliona KM iz republičkog budžeta bude podijeljeno borcima. Među prioritete u radu je naveo i nastavak rada na stambenom zbrinjavanju boračkih kategorija te zapošljavanje 500 djece poginulih boraca u ovoj godini.

    Ostojić je rekao da će uglavnom boraviti na terenu i razgovarati sa ljudima da bi bili sagledani problemi određenih kategorija građana i pojedinaca.

    Napomenuo je da nije stranačka ličnost te da u politiku neće i ne želi da se miješa.

    – Moj uslov da prihvatim ovu poziciju je bio da nastavim da se i dalje ponašam i radim kao i do sada – rekao je Ostojić novinarima u Banjaluci.

    Izmjene zakona

    Republika Srpska trebalo bi ove godine da dobije izmjene Zakona o pravima boraca, ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca.

    – To će biti jedan kvalitetan zakon i trajaće, s obzirom na to da je populacija koja je bila u ratu u ozbiljnim godinama. Ovo je i posljednja prilika da bude napravljen kvalitetan pomak i riješene određene stvari u ovoj oblasti – kazao je ranije “Glasu” sada već bivši ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Danijel Egić.