Kategorija: Vijesti

Udruženje poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske saopštilo je da će ukoliko ne dođe do dogovora sa Vladom RS oko njihovih problema doći i parkirati traktore ispred zgrade Vlade RS.

Premijer bez odgovora na zahtjeve mljekara

U saopštenju poljoprivrednicima i medijima su rekli da obzirom da nisu naišli na razumijevanje predsjednika Vlade, koji se čak nije udostojio ni da im odgovori na zvaničan dopis koji su mu dostavili, dužni su da obavjeste javnost o njihovim daljim koracima.

“I to u skladu sa Odlukama našeg Upravnog Odbora. Predsjednik Vlade nema razumijevanje niti vremena za naše ogromne probleme i muke koja nas je zadesila, ali ima na pretek vremena da se posveti svom hobiju, lovstvu i lovačkom Udruženju. Svjedoci ste tih njegovih aktivnosti ovih dana. Naši zahtjevi ne bi ni išli prema njemu da smo imali naznake da problem možemo riješiti u našem Ministarstvu.

Ohrabrujući razgovori sa Ministarstvom poljoprivrede

Međutim, juče, 22. januara poslije redovnog sastanka svih poljoprivrednih Udruženja sa ministrom Kuzmić i saradnicima, desio se sastanak na inicijativu ministra Kuzmić, koji ohrabruje, jer nije bio kao prethodni bez suštine i konkretnih stvari. Dogovorili smo da u ponedeljak, nastavimo razgovor poslije sastanka, koji je takođe ranije dogovoren sa oktupljivačima mliejka, od koga mnogo očekujemo”, naveli su mljekari.

Dodali su da im neće biti problem da eventualno dogovor postignu i sa ministrom.

Najavljena skupština i mirna protestna šetnja

“Ukoliko ne dođe do razumjevanja i dogovora, u utorak 27. januara 2026. godine sazivamo skupštinu Udruženja u parku Mladen Stojanović u Banjaluci u 11 časova, nakon čega bi krenuli u mirnu protestnu šetnju do Narodne skupštine i nazad sa transparentima”, istakli su mljekari.

Naveli su da će u petak, 30. januara organizovati prvu protestnu vožnju, sa traktorima u Banjaluci, rutom od rasksrnice ulica Trive Amelice i Mladena Stojanovića, do raskrsnice Kralja Petra I Karađorđevića i Bulevara Cara Dušana.

Druge protestne vožnje

“Druga protestna vožnja će biti 5. ili 6. februara kada ćemo naše i njihove traktore za koje nam prigovaraju ostaviti njima na parking Vlade, ali pod uslovom da preuzmu naše kredite, pa neka oni oru, a mi ćemo doći u njihove tople kancelarije”, kazali su mljekari u saopštenju.

Prema njihovim riječima, treća i sve sljedeće vožnje će biti radikalnije, će uslijediti, a o tome će svi biti naknadno obavješteni.

“Pozivamo i sva druga Udruženja poljoprivrednika da nam se pridruže jer ovo nije borba za mljekare, ovo je borba za poljoprivredu generalno.

Još uvijek nije kasno za razumne odluke nadležnih i spas sela”, zaključuje se u saopštenju Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na plenarnoj sjednici koja je počela u četvrtak, 22. januara, a završena danas, 23. januara, donio je odluku da Milorad Dodik, nekadašnji predsjednik Republike Srpske, nije mogao predložiti Sava Minića kao mandatara za sastav Vlade RS koja je konstituisana 2. septembra 2025.

Sud navodi da Dodik nije mogao da predloži Minića s obzirom na presudu Suda BiH protiv njega kao predsjednika Republike Srpske i odluke CIK BiH da mu se oduzme mandat.

Pored toga, u meritumu predmeta, Ustavni sud je zaključio da su osporene odluke koje je od 2. septembra 2025. do 18. januara 2026. godine, donijela Vlada RS sa Minićem na čelu.

Sporno da li je Dodik mogao imati mandat
Obrazlažući svoju odluku po pitanju apelacije koju je podnijelo jedanaest članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PD PS BiH), prvog zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda PS BiH i drugih jedanaest članova PD PS BiH za ocjenu ustavnosti i utvrđivanje spora između BIH i entiteta Republika Srpska u vezi s donošenjem Odluke o izboru predsjednika i članova Vlade RS, te Odluke o prijevremenom stupanju na snagu prve Odluke, Ustavni sud je zaključio da u konkretnom slučaju postoji ustavni spor u vezi s pitanjem da li je na osnovu odluka Suda BiH i CIKBiH Milorad Dodik mogao imati mandat da u svojstvu predsjednika Republike Srpske predloži predsjednika i članove Vlade Republike Srpske.

Smatraju da je Dodikov mandat prestao 12. juna 2025. kada je objavljena pravosnažna presuda Suda BiH te da on nije mogao da predloži mandatara za sastav Vlade 23. avgusta.

“To nesporno pokreće pitanje vladavine prava kao pitanje iz člana I/2. Ustava BiH. Osim toga, imajući u vidu odluke Suda BiH i CIKBiH, Ustavni sud je istakao da se konkretni ustavni spor odnosi i na pitanje poštovanja odluka institucija BiH, što je regulirano članom III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine. U tom dijelu postoji nadležnost Ustavnog suda jer se radi o aktima koji pokreću pitanje poštovanja čl. I/2. i III/3.b) Ustava BiH, a za koje je isključivo nadležan Ustavni sud”, pojašnjavaju iz ove pravosudne institucije.

Odluke Vlade RS
Nadalje, u meritumu predmeta, Ustavni sud BiH je zaključio da su osporene odluke u periodu od njihovog donošenja 2. septembra 2025. godine do stavljanja van snage 18. januara 2026. godine bile u suprotnosti sa čl. I/2. i III/3.b) Ustava BiH.

“Jer su donesene na osnovu Odluke o prijedlogu kandidata za predsjednika Vlade Republike Srpske koju je donio Milorad Dodik 23. avgusta 2025. godine, iako mu je mandat predsjednika Republike Srpske prestao sa 12. junom 2025. godine kao danom pravomoćnosti presude Suda BiH, koja je za pravnu posljedicu imala prestanak mandata predsjednika Republike Srpske, što je naknadno samo deklaratorno konstatirano u postupku pred CIKBiH”, zaključeno je iz Ustavnog suda BiH.

Već duže vrijeme u Bosni i Hercegovini se govori o izgradnji Južne gasne interkonekcije, odnosno gasovoda kojim bi se američki prirodni gas, preko Hrvatske, dovodio na ovdašnje tržište.

Taj projekat se u javnosti uglavnom predstavlja kao pitanje energetske bezbjednosti i diverzifikacije izvora snabdijevanja, s obzirom na to da BiH trenutno zavisi od samo jednog pravca i jednog dobavljača.

Međutim, tek prije nekoliko dana pojavila se informacija koja cijeloj priči daje potpuno novu dimenziju – planirana izgradnja gasnih elektrana, koje bi bile glavni potrošači tog gasa, prenosi Biznisinfo.

Ovaj podatak u potpunosti mijenja perspektivu cijelog projekta: tri planirane gasne elektrane ukupne snage 1.200 megavata imale bi kapacitet gotovo jednak zbiru termoelektrana Tuzla i Kakanj. To jasno pokazuje da se ne radi o sporednom projektu, već o potencijalnoj promjeni temelja elektroenergetskog sistema Federacije BiH.

Elektrana snage 400 megavata, uz realan faktor rada, može godišnje proizvesti oko 1,8 teravat-sati električne energije, što odgovara potrošnji približno 300.000 do 400.000 domaćinstava u Bosni i Hercegovini. To znači da bi tri planirane američke elektrane imale proizvodni kapacitet ekvivalentan potrošnji oko milion domaćinstava u BiH.

Naravno, neće sva struja ići domaćinstvima, no upravo ta informacija otvara ključno pitanje: šta su u stvari gasne elektrane, zašto se planiraju u BiH i šta stoji u pozadini američkog interesa za ove projekte?

Kako zapravo funkcionišu elektrane na gas (i zašto su važne)

Šta je gasna elektrana – najjednostavnije rečeno

Gasna elektrana je postrojenje koje proizvodi električnu energiju sagorijevanjem prirodnog gasa. Gas se ne koristi direktno za grijanje, već za pokretanje turbina koje proizvode struju.

Postoje dvije osnovne vrste:
jednostavne (gasne turbine)
kombinovane gasno-parne elektrane (CCGT – Combined Cycle Gas Turbine)
U praksi, Amerikanci gotovo uvijek grade ovu drugu vrstu, jer je znatno efikasnija.
Kako radi savremena (kombinovana) gasna elektrana – korak po korak
Korak 1: Sagorijevanje gasa

Prirodni gas (metan) dolazi gasovodom do elektrane i sagorijeva u gasnoj turbini.

Sagorijevanje stvara vrlo vruće gasove (preko 1.000 °C).

Korak 2: Proizvodnja prve struje

Ti vreli gasovi pokreću gasnu turbinu, koja je spojena s generatorom. Već ovdje se proizvodi električna energija.

Korak 3: Iskorištavanje toplote (ključna prednost)

Umjesto da se vrući gasovi puste u atmosferu (kao kod starijih elektrana), oni:

zagrijavaju vodu
proizvode paru
para pokreće drugu turbinu (parnu)

Tako se iz istog gasa dobija druga runda struje. Zato se zovu “kombinovane” elektrane.

Koliko su efikasne (u odnosu na druge elektrane)
Gasne (CCGT): 55–62% efikasnosti
Ugalj (termoelektrane): 33–38%
Stare gasne turbine: 35–40%

To znači:

manje goriva za istu količinu struje
manji troškovi
znatno manje zagađenje
Emisije i ekologija – zašto se smatraju “prelaznim rješenjem”

Gasne elektrane emituju do 50% manje CO₂ od uglja, gotovo nemaju SO₂, čađ i teške metale, NOx emisije su znatno niže. Zato ih EU i SAD tretiraju kao:

“tranzicionu tehnologiju” između fosilnih goriva i obnovljivih izvora

Drugim riječima: nisu “zelene”, ali su mnogo čistije od uglja.

Zašto su idealne za elektroenergetski sistem

Gasne elektrane imaju jednu ogromnu prednost: mogu se brzo uključiti i isključiti. Startaju za 30–60 minuta i brzo se prilagođavaju potrošnji. Idealne su kao “rezerva” za vjetar, solare i hidroelektrane u sušnim periodima.

Zato se često zovu: “Stabilizatori mreže”

Zašto se stalno spominje snaga od 400 MW

Elektrana od 400 MW, koja se spominje i u kontektu BiH, ima sljedeće karakteristike:

može napajati 300.000–400.000 domaćinstava
odgovara veličini većih termoelektrana u BiH
optimalna je za regionalne centre (Mostar, Tuzla, Kakanj)
Tri takve elektrane = 1.200 MW, što je:

ogroman dio ukupne potrošnje Federacije BiH

realna zamjena za dio kapaciteta na ugalj

Ključna stvar koju političari često ne kažu: gas mora imati potrošača

Gasovod nema ekonomsku logiku ako:

nema velikih industrijskih potrošača
nema velikih elektrana
Zato se gas i elektrane uvijek planiraju zajedno.
Bez elektrana gasovod je skup i neisplativ. Sa elektranama:
gas se sigurno troši 30–50 godina
investitor ima stabilan povrat

Ovo je srž cijele priče.

Zašto su Amerikanci posebno zainteresovani

Američke energetske kompanije grade gasne elektrane širom svijeta. Time povezuju infrastrukturu, energiju i geopolitiku. Gas znači dugoročne ugovore, strateški uticaj i sigurnost investicije

U zemljama poput BiH, gdje nema diverzifikacije izvora, nema LNG terminala a sistem zavisi od jednog pravca –gasne elektrane postaju i energetsko i političko pitanje.

Struja samo dio priče

Iako se u javnosti ova inicijativa često predstavlja kao energetski projekat, izgradnja gasnih elektrana u Bosni i Hercegovini daleko nadilazi pitanje same proizvodnje električne energije. U njenoj suštini nalazi se pitanje dugoročne potrošnje gasa, jer bez velikih i stabilnih potrošača, poput elektrana, gasovod nema ekonomsku logiku.

Gasne elektrane bi u tom smislu postale kičma cijelog sistema – garant potrošnje gasa za narednih 30 do 50 godina, što investitorima osigurava stabilan povrat, a državi predvidiv energetski okvir. Istovremeno, one bi omogućile postepeno smanjenje zavisnosti od uglja, stabilizaciju elektroenergetskog sistema i lakšu integraciju obnovljivih izvora energije.

Za američke partnere, ovakvi projekti predstavljaju kombinaciju energetike, infrastrukture i geopolitičkog uticaja. Ulazak s kapitalom u ključne sektore znači dugoročnu prisutnost, ali i političku težinu, što se posebno naglašava u kontekstu sigurnosti snabdijevanja i regionalne stabilnosti.

Za Bosnu i Hercegovinu, međutim, ključna dilema ostaje ravnoteža između energetske sigurnosti, ekonomske isplativosti i javnog interesa. Hoće li gasne elektrane postati most ka modernijem i stabilnijem energetskom sistemu ili dugoročna obaveza koja će odrediti energetsku politiku zemlje za decenije unaprijed, zavisiće od transparentnosti procesa, uslova pod kojima se projekti budu realizovali i sposobnosti domaćih institucija da zaštite interese građana.

Države članice Evropske unije moraju da provedu prekograničnu procjenu uticaja na životnu sredinu prema važećim konvencijama, navode iz Evropske komisije.

Hrvatski sabor usvojio je na sjednici 15. decembra prošle godine Zakon o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, prema kojem je na toj lokaciji planirano skladištenje dijela otpada iz Nuklearne elektrane Krško u Sloveniji i Hrvatskoj.

BiH se protivi izgradnji Centra, tvrdeći da bi skladištenjem radioaktivnog otpada na samoj granici sa Hrvatskom bilo ugroženo oko 250.000 stanovnika nekoliko opština koje žive uz granicu i rijeku Unu, koja dijeli dvije države.

Konvencija o zaštiti životne sredine

Zvaničnik Evropske komisije koji je govorio pod uslovom anonimnosti navodi da “države članice moraju obezbjediti da se javnosti pruže potrebne mogućnosti za efikasno učešće u procesu donošenja odluka u vezi s upravljanjem istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom u skladu, posebno, s međunarodnim obavezama”.

U tom kontekstu, posebno ističu konvencije o zaštiti životne sredine, usvojene u danskom Arhusu i finskom Espou, navodi Radio Slobodna Evropa (RSE).

Dodaju da su upoznati sa hrvatskom namjerom da gradi Centar za upravljanje radioaktivnim otpadom u staroj kasarni u Čerkezovcu, na brdu Trgovska gora, ali da sama Komisija nema ulogu u odobravanju projekata ovog tipa.

Mora se obezbijediti “visok standard bezbjednosti”

“Svaka država članica odgovorna je za sigurno upravljanje svojim radioaktivnim otpadom u skladu sa zakonodavstvom Euratoma”, navode iz Evropske komisije, kao i da se članice moraju pridržavati “visokih standarda sigurnosti, transparentnog upravljanja radioaktivnim otpadom i učešća u smislenim javnim konsultacijama”.

Ubuduće, preporučuju da se proces odabira lokacije nastavi, “u skladu s postojećim regulatornim okvirom”.

Hrvatska, koja zajedno sa Slovenijom upravlja nuklearnom elektranom Krško, ima međunarodnu obavezu da dio otpada preuzme najkasnije do 2028. godine.

U Čerkezovcu će biti smješten i institucionalni radioaktivni otpad iz Hrvatske, od medicinskih izvora do industrijskih materijala.

Ekolozi ocjenjuju da je Hrvatska u ovom slučaju prekršila ovu međunarodnu konvenciju tijela Ujedinjenih nacija, koja garantuje ključna prava u pitanjima zaštite okoliša sa obje strane granice.

Šta je zadatak ekspertskog tima

Prije pet godina Savjet ministara Bosne i Hercegovine je donio Odluku o imenovanju Ekspertnog tima za praćenje stanja i aktivnosti u vezi sa problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovska gora.

Njihov zadatak je bio da urade sveobuhvatnu stručnu analizu stanja i uticaja mogućeg odlagališta na Trgovskoj gori, te da izrade prijedlog mjera zaštite stanovništva u 13 opština u BiH u slivu rijeke Une i zaštite životne sredine.

RSE se u decembru prošle godine obratio Savjetu ministara sa pitanjem o tome šta je do sada Ekspertski tim preduzeo, na šta nije odgovoreno.

Predsjednik Vlade Hrvatske, Andrej Plenković, 12. decembra 2025. u Banjaluci je izjavio kako je odlagalište u Trgovskoj gori “bezopasno”, te da tome u prilog idu stručne procjene.

Hrvatska Vlada je još 2018. godine usvojila nacionalni program sprovođenja strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, jer su to morali zbog obaveza prema EU i potpisanim međunarodnim sporazumima.

Tim programom je Trgovska gora bila označena kao lokacija za skladištenje radioaktivnog otpada, te je odluka o njegovom usvajanju donesena uprkos protivljenju lokalnih zajednica, sa obje strane rijeke Une, navodi Radio Slobodna Evropa.

U prostorijama Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske je danas, 23. januara, obavljena primopredaja dužnosti između bivšeg ministra trgovine i turizma Republike Srpske Denisa Šulića i novoizabranog ministra Neda Puhovca.

Šulić je, kako je saopšteno iz Ministarstva, čestitao Puhovcu na izboru, poželio mu uspjeh u radu i upoznao ga sa prethodno realizovanim aktivnostima u resoru trgovine i turizma i postavljenim planovima i ciljevima za naredni period.

“Šulić je istakao da su u proteklom periodu realizovane značajne aktivnosti usmjerene na uređenje sektora trgovine, turizma i ugostiteljstva, a poseban akcenat stavljen je na unapređenje pravnog okvira, suzbijanje sive ekonomije i jačanje saradnje s poslovnom zajednicom, sektorskim udruženjima i udruženjima zaštitu potrošača”, naveli su u saopštenju.

Puhovac se, dodaju iz Ministarstva, zahvalio Šuliću na dosadašnjem radu i zalaganju i istakao da će uložiti maksimalne napore u nastavak svih započetih aktivnosti ovog ministarstva i dalje unapređenje uslova poslovanja u ovom sektoru, promociju turističke ponude Republike Srpske i zaštitu potrošača i životnog standarda građana u okviru resornih nadležnosti.

Primopredaje su počele pošto Vlada Republike Srpske, na čelu sa Savom Minićem, koju je Narodna skupština izabrala 18. januara ove godine, danas zvanično stupa na dužnost.

Odluka o njenom izboru objavljena je juče u Službenom glasniku Republike Srpske.