VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Povrat PDV-a na prvu nekretninu i dalje na čekanju, političari razmjenjuju optužbe

    Povrat PDV-a na prvu nekretninu i dalje na čekanju, političari razmjenjuju optužbe

  • Dodik: Djela koja ostavimo iza sebe trajni su svjedoci našeg postojanja

    Dodik: Djela koja ostavimo iza sebe trajni su svjedoci našeg postojanja

    Iza književnika ostaju riječi, iza političara putevi, fabrike, bolnice, škole, vrtići napisao je na društvenoj mreži Iks Milorad Dodik, predsjednik SNSD.

    – Svi smo prolazni, samo ono što izgradimo da služi narodu govori o našoj neprolaznosti. Samo djela koja ostavimo iza sebe trajni su svjedoci našeg postojanja –

    Dodik je poručio da je zadovoljstvo biti u Trebinju,  koje je okupilo graditelje, vizionare, stvaraoce na regionalnoj građevinskoj i infrastrukturnoj konferenciji.

    – Ponosni smo na urađeno, a pred nama su još mnogi poduhvati koje ćemo realizovati – kaže Dodik.

    Foto: Aleksandar Stupar
  • Srpska kreće u širenje bezgotovinskog plaćanja

    Srpska kreće u širenje bezgotovinskog plaćanja

    Republika Srpska biće institucionalni partner u regionalnom projektu za bezgotovinsko plaćanje, a cilj je da se platni promet odvija lakše, brže, operativnije i sa nižom cijenom, izjavila je danas ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović.

    Vidovićeva je nakon potpisivanja Memorandum o saradnji u okviru projekta “Bolji način inicijativa za bezgotovinsko plaćanje”, koji sufinansiraju Vlada Njemačke, “Visa” i “Masterkard”, ocijenila da će ovaj projekat donijeti pozitivne rezultate i doprinijeti razvoju Srpske, piše Srna.

    Ona je navela da su ciljevi podizanje nivoa bezgotovinskog platnog prometa, što će smanjiti sivu zonu i sve poslove na tom planu učiniti uspješnijim i jeftinijim.

    – U tom smislu uputili smo u Narodnu skupštinu nekoliko zakona čije usvajanje očekujemo u julu – rekla je Vidovićeva novinarima u Banjaluci, nakon potpisivanja Memoranduma u prostorijama Privredne komore Republike Srpske.

    Predsjednik Privredne komore Srpske Goran Račić rekao je da će Komora promovisati ovaj projekat s ciljem podizanja konkurentnosti ekonomije Srpske jer krajni rezultat treba da budu niži troškovi za kartično plaćanje.

    On je naveo da primjena digitalnih alata na ovim prostorima nije na zadovoljavajućem nivou i da u tom smjeru imaju ambiciju da zajedno sa partnerima i Vladom Srpske razvijaju njihovu primjenu u ekonomiji.

    – Očekujemo da ćemo putem ovog projekta znatno povećati primjenu bezgotovinskog plaćanja u smislu smanjenja sive ekonomije, nižih troškova i konkurentnije republičke ekonomije – rekao je Račić.

    Projekat će se implementirati do kraja 2028. godine u saradnji sa Njemačkim društvom za mađunarodnu saradnju i Programom za ekonomsku diversifikaciju ruralnih područja.

    Ovaj projekat usmjeren je na unapređenje finansijske inkluzije, promociju elektronskog plaćanja i razvoj POS infrastrukture kroz informisanje građana, trgovaca i malih i srednjih preduzeća o prednostima digitalnih platnih sistema.

    Direktor programa Vlade Njemačke za podršku održivom ekonomskom razvoju i promociji zapošljavanja u BiH Jens Elsner rekao je da treba povećati nivo digitalnog plaćanja i olakšati ga u Srpskoj i BiH.

    Predstavnik kompanije “Visa” Branka Gačina rekla je da je ovo jako bitna inicijativa jer može doprinijeti boljem poslovanju i razvoju malih i srednjih preduzeća ukoliko ona počnu da koriste sistem digitalnog plaćanja.

    Predstavnik “Masterkarda” za tržište BiH, Srbije i Crne Gore Jelena Sretenović navela je da je riječ o strateškom projektu digitilazije plaćanja koji dovodi do brojnih pozitivnih efekata, ekonomskog prosperiteta, povećanja javnih prihoda, otvaranja novih radnih mjesta i smanjenja sive ekonomije.

  • Savjet ministara: Usvojen izvještaj o izvršenju budžeta za prvi kvartal

    Savjet ministara: Usvojen izvještaj o izvršenju budžeta za prvi kvartal

    Savjet ministara usvojio je danas izvještaj o izvršenju budžeta institucija i međunarodnih obaveza BiH za prvi kvartal ove godine, prema kojem su ostvareni prihodi od 290.825.245 KM.

    Ukupni rashodi u prva tri mjeseca iznosili su 323.947.717 KM i izvršeni su u iznosu većem za 9,1 milion KM zbog povećanja tekućih izdataka.

    U prvom kvartalu ove godine po osnovi obaveza spoljnog duga isplaćeno je 246,76 miliona KM, čime su u potpunosti izvršene sve preuzete obaveze, saopšteno je iz Savjeta ministara.

    Savjet ministara usvojio je i analizu spoljnotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u prvom kvartalu ove godine u kojoj se navodi da je ukupna razmjena iznosila 11,41 milijardu KM.

    Izvoz je iznosio 4,15 milijardi, dok je vrijednost uvoza bila 7,25 milijardi KM, uz spoljnotrgovinski deficit od 3,1 milijardu KM.

    U poređenju sa prvim kvartalom prethodne godine uvoz je povećan za 0,93 odsto, izvoz za 0,50 odsto, dok je spoljnotrgovinski deficit porastao za 1,51 odsto.

    Ukupni pokazatelji robne razmjene za prvi kvartal ove godine potrvđuju da BiH bilježi blagi rast spoljnotrgovinske aktivnosti, ali istovremeno ostaje suočena sa visokim trgovinskim deficitom i izraženom uvoznom zavisnošću.

    Savjet ministara usvojio je i program stručnog obrazovanja i usavršavanja doktora medicine u Oružanim snagama BiH kojim je predviđeno da od 2026. do 2028. godine devet doktora medicine bude upućeno na specijalizaciju u civilne zdravstvene ustanove, a troškovi specijalizacija planirani su u iznosu od 12.000 KM po osobi.

    Sa specijalizantima će biti zaključeni ugovori kojim će, između ostalog, biti propisana obaveza ostanka u službi u Oružanim snagama BiH u dvostrukom dužem periodu od trajanja specijalizacije.

    Savjet ministara utvrdio je danas prijedlog ugovora o zajmu od 60 miliona evra između BiH i Evropske banke za obnovu i razvoj za projekat puta Foča-Hum, koji će nakon revizije biti upućen Predsjedništvu BiH na dalje odlučivanje.

    Riječ je o zajmu namijenjenom Republici Srpskoj, odnosno Јavnom preduzeću “Putevi Republike Srpske” za rehabilitaciju postojećih i izgradnju novih dionica puta na prekograničnoj saobraćajnoj vezi Foča-Hum.

    Prijedlog ugovora o zajmu je revidirani tekst ranije odobrenog ugovora, koji je donesen na zahtjev EBRD-a radi izmjena perioda obračuna naknada za odobrena, a nepovučena sredstva, kao i radi prilagođavanja tržišne kamatne stope.

    Prethodno je Savjet ministara stavio van snage zaključak sa sjednice održane 5. maja o utvrđivanju ovog prijedloga ugovora, te predložio Predsjedništvu BiH da stavi van snage svoj zaključak kojim je ovaj ugovor usvojen.

    Danas utvrđeni prijedlog ugovora sa osnovama za njegovo zaključivanje biće dostavljen Predsjedništvu BiH, uz prijedlog da za potpisnika bude određen ministar finansija i trezora u Savjetu ministara.

    Završetak ovog infrastrukturnog projekta očekuje se do 31. decembra 2029. godine.

    Savjet ministara donio je odluku o dodjeli 113 metara kvadratnih u prizemlju zgrade prijateljstva između Grčke i BiH za uspostavljanje Kancelarije za registraciju, intervju i postupak azila i Tima za odgovor na računarske incidente u institucijama BiH.

    Na prijedlog Ministarstva bezbjednosti, usvojena je odluka o izmjeni i dopuni liste droga, psihotropnih supstanci, biljaka iz kojih se može dobiti droga i prekursora, kojom je remifentanil premješten iz grupe zabranjenih u tabelu supstanci pod strogom kontrolom.

    Time je omogućena upotreba remifentanila u terapijske svrhe, kao i u većini zemalja EU, gdje se već više od 20 godina koristi u kliničkoj praksi tokom zahvata u opštoj anesteziji.

    Savjet ministara usvojio je i prijedlog za zaključivanje memoranduma o razumijevanju i saradnji u oblasti turizma između Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa i organizacije “Katar turizam” s ciljem jačanja bilateralnih odnosa.

    Prijedlog memoranduma biće upućen Predsjedništvu BiH na dalje odlučivanje, a za potpisnika je predložen je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.

  • Višković: Republika Srpska ušla u snažan investicioni ciklus

    Višković: Republika Srpska ušla u snažan investicioni ciklus

    Republika Srpska do sada ima 111 kilometara auto-puta i dobrim dijelom smo , do sada u investicionom ciklusu gdje su obezbijeđene finansije, i potpisani ugovori. U ciklusu izgradnje je još 112 kilometara auto-puta i tu se ne zaustavljamo, rekao je Radovan Višković, v.d. direktora Autoputeva Republike Srpske.

    – Mi smo sačuvali u nemogućim okolnostima Republiku Srpsku, i dočekali bolje dane. Srpska je sačuvana i ona ide u jedan značajan i ozbiljan investicioni ciklus. Uvijek je bila priča i kritika skoro svakog budžeta, kako je potrošački, a nije razvojni. U ovom rebalansu budžeta, koji je danas usvojila Narodna skupština, vidimo i pozdravljam namjeru Vlade što su značajna sredstva izdvojili za investicije – rekao je Višković, koji je ranije bio i predsjednik Vlade Srpske.

    Istakao je da je skoro najveće povećanje u rebalansu budžeta izdvajanje za investicije, kao i da se značajna sredstva izdvajaju i za investicione projekte lokalnih zajednica.

    – Kada je u pitanju, zaduživanje, pitam da li je pametnije uzeti kredit pa sagraditi 100 kilometara koji će koristiti naša privreda, građani, lokalne zajednice za ekonomski razvoj jer to je njen preduslov, savremene saobraćajnice. Najbolji primjer je auto-put u Srpskoj kod onih lokalnih zajednica ili gradova, poput Gradiške, Laktaša, Doboja, Prnjavora, a uskoro Bijeljine, Brčkog, Vukosavlja, Modriče koji se nalaze na ovom dijelu auto-puta koji treba da poveže Banjaluku i Beograd – rekao je on.

    Da li uraditi to, kaže Višković, u neko razumno vrijeme od četiri do pet godina, ili 100 kilometara u narednih 50 godina, po dva kilometra.

    – Mislim da je bolje da to uradimo odmah, pa na neki način servisiramo – rekao je Višković i podsjetio da su krajem prošle godine, sa kineskom bankom potpisali dva finansijska ugovora za izgradnju auto-puta od Vukosavlja do Brčkog u dužini od 31,5 kilometara, a vrijednost radova je iznosila 600 miliona KM – naveo je on.

    Istakao je da je sa njima potpisan i ugovor za dio auto-puta od Bijeljine od Brčkog u dužini 17,7 kilometara, vrijednosti preko 300 miliona KM.

    – Za dva projekta blizu milijardu KM. A, mora da se završi i eksproprijacija koja nije nimalo jednostavna, međutim mi to uspješno radimo. Nismo podlegli pritisku koji se desio u drugom entitetu. Držali smo se procijenjenih i projektovanih vrijednosti. Mi smo se organizovali i obezbijedili sredstva za ova dva projekta da idu u punom kapacitetu, da se poštuje ugovor koji kaže da je rok završetka radova tri godine – naveo je Višković.

     

    Podsjetio je da je auto-put od Rače di Bijeljine, u dužini od 20 kilometara, u poodmakloj fazi gradnje, kao i auto-put od Banjaluke do Prijedora, 40 kilometara, kao i šest kilometara obilaznica oko Doboja, koja je, kako je istakao, vrlo skupa i zahtjevna.

    – Da ne bi, jug Srpske, kao i istok, ostao zapostavljen potpisan je memorandum sa kineskom kompanijom za brzu cestu od Bijeljine do Sokoca, dužine 160 kilometara. Taj projekat je koštao dvije milijarde i mi smo morali da ga podijelimo u sekcije, dionice. Sada se ubrzano radi na izradi projektno-tehničke dokumentacije, brze ceste. Prva etapa je u dužini od 100 kilometara a u pitanju je dionica Bijeljina- Konjević Polje – rekao je Višković.

    Podsjetio je da se gradi region 26, Јadransko-jonski koridor, od Trsta do Soluna preko 1.100 kilometara, dok je Crna Gora krenula u pripremne radove da svoj dio auto-puta rješava.

    – FBiH je krenula na eksproprijaciju na potezu Mostar-Stolac, a mi radimo na izboru trase. Angažovan je projektant, koji radi najbolju trasu. U pitanju je oko 55 kilometara auto-puta koji će prolaziti kroz Srpsku – istakao je Višković.

  • Šta će sve od prtljaga biti uračunato u cijenu avionske karte od sljedeće godine

    Šta će sve od prtljaga biti uračunato u cijenu avionske karte od sljedeće godine

    Evropski savjet i Evropski parlament postigli su dogovor da zadrže pravo na besplatan ručni prtljag u kabini i novčanu naknadu za kašnjenja letova u okviru pravila Evropske unije o pravima putnika u vazdušnom saobraćaju, nakon više od jedne decenije pregovora.

    Prema novim pravilima, putnici u avio-saobraćaju i dalje će imati pravo na besplatan ručni prtljag u kabini i na novčanu naknadu ukoliko let kasni najmanje tri sata – što je bio jedan od ključnih zahtjeva Evropskog parlamenta, kojem se protivilo nekoliko država članica EU, piše Euronews.

    “Naknade koje treba isplatiti ostaju iste kao one koje avio-kompanije poznaju već skoro 20 godina. To je situacija koja donosi predvidljivost”, rekao je jedan visoki diplomata EU novinarima u petak, nakon postizanja dogovora.

    Evropski putnici u vazdušnom saobraćaju već sada imaju pravo na naknadu u iznosu od 250 do 600 evra ako je let otkazan ili kasni više od tri sata. Novi tekst, koji su podržali zakonodavci EU, precizira da će avio-kompanije isplaćivati 300 evra za letove duže od 3.500 kilometara, odnosno 600 evra ako kašnjenje premaši četiri sata ili ako let na kraju bude otkazan.

    Nova pravila takođe ukidaju naplatu ručnog prtljaga u kabini, što je uobičajena praksa kod niskobudžetnih avio-kompanija. Putnici će sada imati pravo na besplatan lični predmet dimenzija 40 cm x 30 cm x 15 cm i jedan mali komad prtljaga na točkiće, poput male torbe ili ranca.

    Na insistiranje Evropskog parlamenta, povećana je transparentnost cijena i uporedivost avionskih karata tako što su avio-kompanije, posrednici i pretraživači obavezani da od početka procesa rezervacije prikazuju cijenu leta koja uključuje i ručni prtljag.

    Pregovarači EU su se saglasili da avio-kompanije mogu nuditi jeftinije karte putnicima koji dobrovoljno odluče da putuju bez ručnog prtljaga.

    Kada novi zakon stupi na snagu 2027. godine, avio-kompanije će morati da uključe i mali lični predmet i veći komad ručnog prtljaga u osnovnu cijenu karte.

    Iako će ova promjena vjerovatno povećati početne cijene karata, posebno kod niskobudžetnih prevoznika koji trenutno naplaćuju dodatno za ručni prtljag u kabini, putnici koji odluče da lete bez kofera moći će da izaberu nižu cijenu.

    Organizacije za zaštitu potrošača tvrde da je naplata kabinskog prtljaga nezakonita, posebno kroz prakse koje koriste niskobudžetne avio-kompanije, i da bi putnici trebalo da imaju pravo na naknadu povezanu sa kašnjenjima.

    Međutim, neke avio-kompanije su posljednjih mjeseci počele ubrzano da uvode naplatu kabinskog prtljaga, navodeći finansijske gubitke zbog rasta cijena goriva za avione povezanog sa poremećajima na Bliskom istoku.

    Dogovor su u petak postigli ambasadori EU i kiparsko predsjedništvo EU, koje predsjedava Savjetom EU do kraja juna.

    Nova pravila stupaju na snagu 2027. godine.

    Kako je ranije rekao Igor Vranješević, agent za prodaju avio-karata, cilj da se putnicima omogući bolji i transparentniji uslovi.

    “Reklamiraju se cijene avio-karata bez prtljaga, pa se onda doplaćuje prtljag, pa onda ako imate točkiće, ako vam vire iz onog gabarita, onda vam je to još veći prtljag, pa još više na aerodromu platite. Jednostavno, Evropski parlament želi da nekako ograniči i da dovede u neku normalu”, naveo je on.

    Kako je naveo, ručni prtljag treba da bude uračunat u osnovnu cijenu karte i to će biti neka osnovna ponuda na svim online portalima, u agencijama, na svim mjestima gdje se prodaju avionske karte.

    “Naravno, ko želi može da odbaci taj prtljag pa da plati manje ili da doda još jedan dodatni kabinski ili dodatni prtljag za čekiranje da plati više, i onda je to vrlo jasna stvar. Ali ovo je neki standard koji se uvodi gdje je potrebno da svako ponese sa sobom neki mali kofer, da prosto stavi neke svoje stvari, a ne da oblači na sebe pet slojeva garderobe da bi prošao jeftinije”, naveo je Vranješević.

    Pregovori koji traju deceniju

    EU uredba o zaštiti prava putnika u vazdušnom saobraćaju otvorena je za reviziju 2013. godine.

    Evropski zakonodavci su tokom pregovora koji su uslijedili insistirali na proširenju prava na prtljag i jačim zaštitama putnika u slučajevima bankrota avio-kompanija, ali su se tome protivile pojedine države članice EU i avio-industrija.

    Litvanski poslanik Evropskog parlamenta iz redova Zelenih Virginijus Sinkevičius podsjetio je da kada je zakon o pravima avio-putnika usvojen 2004. godine, on “jednostavno nije bio dizajniran” za današnju realnost, u kojoj je došlo do ogromnog porasta avio-saobraćaja.

    “Rajaner je prevozio oko 23 miliona putnika godišnje. U 2024. godini prevezao je preko 183 miliona – skoro osam puta više. Viz er tada još nije postojao. Izi džet je bio nišni operater. Niskobudžetni prevoznici danas čine dominantan dio avio-saobraćaja unutar Evrope i izgradili su poslovne modele zasnovane na razdvajanju usluga koje su nekada bile standardne i naplati svake od njih posebno”, rekao je on.

    Jedan diplomata EU se saglasio, rekavši da “stara pravila više ne ispunjavaju očekivanja” i da revizija zakona “više nije opcionalna, već neophodnost”.

    U prethodnim pregovorima države članice EU pokušale su da podignu prag za finansijsku nadoknadu za otkazane letove sa tri na četiri sata, a među zemljama koje su se tome protivile bile su Njemačka, Portugal, Slovenija i Španija.

    Tokom pregovora koji su trajali više od decenije, avio-kompanije su lobirale da pravo na nadoknadu počne tek nakon najmanje pet sati kašnjenja, kako bi se uzele u obzir stvarni operativni problemi i izbjegla situacija u kojoj prevoznici otkazuju letove samo da bi izbjegli kazne.

    Avio-kompanije su tvrdile da bi teret predloženog zakona značajno ugrozio njihovu sposobnost da se takmiče na tržištu, uz argument da su kašnjenja van njihove kontrole i da su povezana sa tehničkim problemima na aerodromima.

    Međutim, Evropski parlament je na kraju pobijedio u ovom sporu, i prag od tri sata ostaje na snazi.

    Direktorka trgovinskog udruženja Airlines for Europe (A4E), Urania Jorgotsaku, izjavila je da EU sporazum sada mora biti usmjeren na upravljanje tranzicijom ka neto nultim emisijama i na rješavanje neefikasnosti evropskog vazdušnog prostora.

    “Iskoristiti sredstva EU Sistema za trgovinu emisijama u avijaciji za kupovinu održivog avionskog goriva i finansiranje čistih tehnologija, potrošiti naknade za vazdušni saobraćaj na zapošljavanje više kontrolora letenja i riješiti problem curenja ugljenika i poslovanja koje ostavlja evropske avio-kompanije i destinacije manje konkurentnim u odnosu na globalne rivale”, rekla je ona.

  • Banjaluka i Bijeljina nisu dobile ni marku od uzetog PDV-a, novac traže na sudu

    Banjaluka i Bijeljina nisu dobile ni marku od uzetog PDV-a, novac traže na sudu

    Banjaluka i Bijeljina još nisu dobile nijednu marku koja im je uzeta od PDV-a, iako će 25. juna biti godinu dana kako je odluka o smanjenju prihoda od raspodjele PDV-a za sedam odsto gradovima koji imaju više od 100.000 stanovnika u korist izrazito nerazvijenih opština pala na Ustavnom sudu Republike Srpske.

    Da je tako, za “Nezavisne novine” potvrdili su i iz Banjaluke i iz Bijeljine, međutim, zanimljivo je pomenuti da su krajem prošle godine, odnosno, 19. novembra 2025. godine, Zora Vidović, ministarka finansija Republike Srpske, i Savo Minić, predsjednik Vlade Republike Srpske, tvrdili da je novac vraćen.

    Zašto Banjaluka traži povrat 2,8 miliona KM?

    Mirna Savić Banjac, gradski menadžer, u razgovoru za “Nezavisne novine” istakla je da Grad Banjaluka svoja prava traži na sudu i da su trenutno u sudskom procesu.

    “Nekoliko puta smo čuli razne izjave ministarke finansija da je taj novac vraćen, međutim, nikada nismo dobili nijednu marku i očekujemo zaista da se to Banjaluci vrati jer je to novac svih građana Banjaluke”, kaže ona, dodajući da se presudom Banjaluci treba vratiti 2,8 miliona maraka.

    Kako je istakla, svoja prava na sudu su zatražili prije nekoliko mjeseci.

    “Mi smo tvrdili stalno da je to neustavno, pokrenuli ocjenu ustavnosti, utvrdilo se da je neustavno, kad novac nismo dobili, mi potražujemo sudskim putem da nam se po sudskoj odluci novac vrati”, navodi Savić Banjac za “Nezavisne novine”.

    Zašto je i Bijeljina završila na sudu?

    Da je ista situacija i u Bijeljini, potvrdili su nam iz Gradske uprave ovog grada, ističući da se Grad Bijeljina u više navrata, a nakon odluke Ustavnog suda RS, pisanim putem obraćao Ministarstvu finansija sa zahtjevom za povrat sredstava. Međutim, kako kažu, Ministarstvo je odbijalo da ih vrati.

    “Imajući u vidu da Ministarstvo finansija nije prihvatilo zahtjeve Grada Bijeljina za sporazumno rješavanje nastale sporne situacije, Grad Bijeljina je bio prinuđen da zaštitu svojih prava zatraži putem Osnovnog suda u Banjaluci. U tom cilju, Grad Bijeljina je dana 19. novembra 2025. godine podnio tužbu Osnovnom sudu u Banjaluci zbog sticanja bez osnova i naknade pričinjene štete Gradu Bijeljina u iznosu od 6.911.145,05 KM”, ističu oni za “Nezavisne novine”, dodajući da su u navedenom iznosu ubrojani oduzeti iznosi PDV-a, kao i iznosi za raspodjelu po koeficijentu.

    Iako je od podnošenja tužbe do danas prošlo sedam mjeseci, iz Gradske uprave Bijeljina kažu da do sada nije održano nijedno ročište, niti je naloženo izvođenje dokaza i pripremanje glavne rasprave.

    “Nadamo se da će u što skorije vrijeme Osnovni sud u Banjaluci uzeti predmet u razmatranje i odlučivanje, te da će pravda biti zadovoljena”, kažu oni.

    Šta kažu Vlada RS i Ministarstvo finansija?

    “Nezavisne novine” zatražile su i informaciju iz Vlade Republike Srpske, pa smo tako isto pitanje poslali na adresu predsjednika Vlade i u Ministarstvo finansija Srpske, ali odgovor nismo dobili.

    Zašto je Ustavni sud RS osporio raspodjelu PDV-a?

    Podsjećamo, Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske, a kojim je donesena odluka o smanjivanju prihoda od raspodjele PDV-a za sedam odsto Banjaluci i Bijeljini, usvojen je u decembru 2024. godine, a kako smo ranije naveli, pao je na Ustavnom sudu Republike Srpske u junu 2025. godine.

    “Neustavnom normom je, naime, regulisano da se pojedinačno učešće u raspodjeli prihoda od indirektnih poreza opština i gradova koje imaju više od 100.000 stanovnika izračunava tako što se nakon primjene koeficijenata raspodjele prihod umanjuje za sedam odsto i dobijeni iznos sredstava se raspodjeljuje opštinama i gradovima koji imaju manje od 50.000 stanovnika, te da se isti iznos sredstava raspodjeljuje srednje razvijenim, nerazvijenim i izrazito nerazvijenim jedinicama lokalne samouprave, a da konačnu raspodjelu sredstava pojedinačnim opštinama i gradovima utvrđuje Vlada svojom odlukom u 2025, 2026. i 2027. godini”, naveli su tada iz Ustavnog suda RS.

    Kako su dodali, suština razloga za odluku o neustavnosti osporene odredbe svodi se na činjenicu da su izdvajanjem određenih jedinica lokalne samouprave po osnovu broja stanovnika u učešću u raspodjeli prihoda od indirektnih poreza stavljene u neravnopravan položaj u odnosu na ostale jedinice lokalne samouprave iz iste kategorije razvijenosti.

  • Stevandić: Nismo ispunili najvažniju Šmitovu želju, a ona je bila da ostane

    Stevandić: Nismo ispunili najvažniju Šmitovu želju, a ona je bila da ostane

    Dijelimo se na one koji se bore i na one koji, nakon što izgube izbore, potraže pomoć u Šmitu, da bi počistili nas i zauzeli naša mjesta – naveo je na Iksu predsjednik NSRS Nenad Stevandić.

    Ni to im nije uspjelo, kaže Stevandić, jer je Narodna skupština pobijedila svojim odlukama.

    – Nismo ispunili najvažniju Šmitovu želju, a ona je bila da ostane – poručio je Stevandić.

  • Narodna skupština usvojila rebalans budžeta Republike Srpske

    Narodna skupština usvojila rebalans budžeta Republike Srpske

    Poslanici NSRS usvojili su danas rebalans budžeta, čiji okvir iznosi osam milijadi i 525 miliona maraka. U odnosu na ovogodišnji budžet to predstavlja uvećanje od 15 odsto, a više sredstava planirano je za plate, penzije, boračka primanja i socijalna davanja.

    Razlozi za donošenje rebalansa budžeta su promjena u strukturi i visini budžetskih sredstava i budžetskih izdataka, kao i promjene prioriteta koji se finansiraju iz budžetskih sredstava.

    Usvojene su, po hitnom postupku, izmjene i dopune Zakona o izvršenju budžeta Srpske za ovu godinu.

    Narodna skupština usvojila je po hitnom postupku odluku o iznosu garancija koje može izdati Republika Srpska u ovoj godini i izmjenu odluke o dugoročnom zaduživanju Republike Srpske za ovu godinu.

    Poslanici su po hitnom postupku usvojili set zakona kojima je propisano smanjenje trajanja pripravničkog staža.

    Za radnike koji imaju srednju stručnu spremu propisano je da pripravnički staž bude tri umjesto sadašnjih šest mjeseci, a za visokoobrazovane šest mjeseci umjesto godinu.

    Riječ je o Zakonu o izmjeni i dopunama Zakona o radu, Zakonu o izmjeni i dopunama Zakona o državnim službenicima i Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o službenicima i namještenicima u organima jedinice lokalne samouprave.

    U setu zakona su Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju, te Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju.

    Smanjenje pripravničkog staža propisano je i Zakonom o izmjeni i dopunama Zakona o muzejskoj djelatnosti, Zakonom o izmjeni i dopunama Zakona o učeničkom standardu, Zakonom o izmjeni i dopunama Zakona o bibliotečko–informacionoj djelatnosti i Zakonom o izmjeni i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

    U danu za glasanje usvojene su dopune Zakona o socijalnoj zaštiti čiji je cilj unapređenje prava lica sa invaliditetom, lica sa smetnjama u razvoju i njihovih porodica.

    K znanju je primljeno obavještenje o nekim pojavama od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti.

    Poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske razmotrili su danas obavještenje Ustavnog suda Republike Srpske o nekim pojavama od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti.

    U obavještenju se ističe da je neophodno da se sa praksom visokog predstavnika što prije prestane, jer su do sada nastupile mnogobrojne štetne posljedice u BiH.

    Selman: Prekinuti praksu visokog predstavnika

    Predsjednik Ustavnog suda Republike Srpske DŽerard Selman istakao je danas da je neophodno da se sa praksom visokog predstavnika što prije prestane, jer su do sada nastupile mnogobrojne štetne posljedice u BiH.

    – Davanje prevelikih ovlašćenja bilo kojoj instituciji nedemokratskog karaktera, koja nije konstituisana u skladu sa Ustavom bilo koje zemlje, u ovom slučaju instituciji visokog predstavnika, ugrožava demokratiju, vladavinu prava, ustavnost i zakonitost, odnosno legalitet i legitimitet pravnog poretka – rekao je Selman.

    On kaže da Ustavni sud BiH svojim odlukama potvrđuje status visokog predstavnika, dajući ustavnost njegovoj zakonodavnoj djelatnosti, odbijajući da je preispituje.

    – Ustavni sud BiH redovno potvrđuje ustavnost odluka visokih predstavnika bez obzira na sadržaj zakonskih normi, koji je u većini slučajeva, sa aspekta ustavnosti, bio sporan, odnosno suprotan Ustavu – dodao je Selman.

    On je naglasio da se na ovakav način narušava načelo ustavnosti i zakonitosti i na nivou BiH, ali i entiteta i onemogućava ostvarivanje vladavine prava.

    – Pri ovome se istovremeno sprečava, odnosno ograničava, realizacija i zaštita osnovnih ljudskih prava i sloboda. O jedinstvu, funkcionalnosti i harmonizaciji pravnog poretka da se i ne govori – rekao je Selman.

    Šeranić: Cilj unapređenje prava lica sa invaliditetom

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić istakao je da je cilj Prijedloga zakona o dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti unapređenje prava lica sa invaliditetom, lica sa smetnjama u razvoju i njihovih porodica.

    Šeranić je naglasio da su zakonskim odredbama propisana dva nova prava iz socijalne zaštite.

    – To su pravo posebnog dodatka na ličnu invalidninu i dodatak, te pravo na poseban dodatak za brigu o djetetu sa smetnjama u razvoju – rekao je Šeranić.

    On kaže da su ovo zahtjevi roditelja-njegovatelja.

    – Prvo pravo podrazumijeva da se za sva lica koja primaju ličnu invalidninu uvodi dodatak na način da će kategorija lica sa 100 odsto invaliditeta imati ukupnu sumu 800 KM po pitanju statusa lične invalidnine, a onda se srazmjerno procentu invaliditeta ova naknada umanjuje – pojasnio je Šeranić.

    On je naveo i da se ovim dopunama predviđa da će roditelji-njegovatelji imati pravo na dodatak i nakon napunjene 30. godine djeteta.

    Poslanici su sinoć razmotrili set zakona kojim se skraćuje trajanje pripravničkog staža.

    Predviđeno je da staž za radnike sa srednjom stručnom spremom traje tri umjesto šest mjeseci, a za visokoobrazovane šest umjesto dosadašnjih 12 mjeseci.

  • Stevandić: Nije tačno da “zadužujemo naše unuke” (VIDEO)

    Stevandić: Nije tačno da “zadužujemo naše unuke” (VIDEO)

    Nije tačno da “zadužujemo naše unuke”. Tako su pričali i za zgradu Vlade Republike Srpske, koja je otplaćena prije četiri godine, rekao je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.

    – Izbori se ne dobijaju galamom na rebalans budžeta, niti je ijedna vlast dobila izbore zaduživanjem, nego zato što ljudi u nju vjeruju – naveo je Stevandić na današnjoj posebnoj sjednici NSRS.