Kategorija: Vijesti

Svaki pristup ličnim podacima građana Bosne i Hercegovine se evidentira i pohranjuje, a pristup je omogućen samo ovlaštenim administratorima Agencije koji su prošli potrebne sigurnosne procedure, navodi se u promotivnom videu IDDEEA-e o elektronskom identitetu.

Međutim, pitanje obrade podataka u okviru sistema elektronskog identiteta postalo je predmet spora između IDDEEA-e i Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH. Početkom februara ove godine IDDEEA je obavijestila Agenciju za zaštitu ličnih podataka da je obrisala podatke prikupljene u okviru aktivnosti koje nisu bile povezane sa izdavanjem identifikacionih dokumenata. Istovremeno je navedeno da je obustavljena testna faza sistema elektronskog identiteta.

Ipak, četiri mjeseca kasnije Agencija za zaštitu ličnih podataka konstatovala je da su na internet stranici IDDEEA-e i dalje dostupni promotivni i informativni materijali koji se odnose na elektronski identitet i elektronsko potpisivanje. U rješenju od 12. juna 2026. godine navedeno je da „IDDEEA izdaje kvalifikovane elektronske potvrde za elektronsko potpisivanje“.

Nakon što je Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo ranije rješenje Agencije za zaštitu ličnih podataka da IDDEEA nema zakonski osnov za obradu podataka građana radi izdavanja kvalifikovanih elektronskih potpisa, direktor Agencije Almir Badnjević ukazao je na činjenicu da Savjet ministara BiH još nije usvojio potrebne podzakonske akte za punu primjenu sistema elektronskog potpisa.

„Zato smo mi razvili apsolutno novo rješenje, gdje smo ponudili građanima alternativu i rekli – okej, ukoliko vam se ne dozvoljava zakonom propisane stvari, evo, imate na drugi način praktično kroz udaljeno potpisivanje“, rekao je Badnjević u decembru 2025. godine.

U saopštenju od 19. juna 2026. godine IDDEEA je navela da dodatnu važnost cijelom pitanju daje odluka Ustavnog suda BiH u predmetu U-1/25, za koju smatra da potvrđuje državnu nadležnost u oblasti elektronske identifikacije i kvalifikovanih elektronskih certifikata.

S druge strane, u obrazloženju presude Ustavnog suda navodi se da je nadležnost IDDEEA-e u oblasti elektronskih certifikata vezana za poslove definisane Zakonom o Agenciji, dok su ministarstva unutrašnjih poslova označena kao izvorni organi za obradu i dostavljanje podataka u centralne registre.

Generalni sekretar Vlade Republike Srpske Dalibor Panić ocijenio je da pojedina tumačenja odluke Ustavnog suda prevazilaze njen sadržaj i da se na taj način otvaraju pitanja nadležnosti između institucija na različitim nivoima vlasti.

IDDEEA u svojim istupima ističe i status ovjerioca elektronskih potpisa koji joj je dodijelilo Ministarstvo komunikacija i transporta BiH. Istovremeno, dio stručne i političke javnosti ukazuje na različita tumačenja zakonskog okvira koji reguliše status Agencije i obavljanje poslova elektronskog certificiranja.

Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske više puta je ukazivao na, kako navodi, proširenje nadležnosti IDDEEA-e izvan zakonom definisanog okvira. S druge strane, iz Ministarstva komunikacija i transporta BiH naglašavaju značaj digitalne transformacije i ulogu koju IDDEEA može imati u tom procesu.

„Neposredno nakon imenovanja u Vijeće ministara objavio sam i tražio da agencija IDDEEA može postati glavni integrator naše digitalne transformacije u BiH upravo zato što posjeduje sve ono što je potrebno, a to je baza podataka“, izjavio je ministar Edin Forto u julu 2025. godine.

Prema važećim propisima, IDDEEA upravlja informacionim sistemima, održava infrastrukturu za razmjenu podataka i vrši personalizaciju identifikacionih dokumenata, dok su ministarstva unutrašnjih poslova definisana kao izvorni organi koji prikupljaju i obrađuju podatke građana.

Rasprava o elektronskom identitetu, elektronskom potpisu i upravljanju ličnim podacima tako ostaje otvoreno pitanje koje uključuje pravne, tehničke i institucionalne aspekte, kao i pitanje povjerenja građana u digitalne servise javne uprave.

Otvaranje novog objekta Policijske uprave Istočno Sarajevo u Palama predstavljeno je kao važan institucionalni i bezbjednosni iskorak Republike Srpske, uz poruke o nastavku ulaganja u policiju, jačanju bezbjednosti i razvoju Istočnog Sarajeva.

Lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da je ponosan što je bio dio tima koji je donosio ključne odluke za unapređenje položaja pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske i izgradnju novog sjedišta Policijske uprave Istočno Sarajevo. Istakao je da je policija dobila status i značaj koji joj pripadaju, te da uživa veliko povjerenje građana.

Govoreći o razvoju policije Republike Srpske nakon Dejtonskog sporazuma, Dodik je naveo da je ova institucija bila izložena brojnim pritiscima i pokušajima umanjivanja njenog značaja. Naglasio je da je Republika Srpska uspjela da očuva svoje institucije i da će novi objekat Policijske uprave ostati svjedočanstvo opredijeljenosti za stabilnost i bezbjednost.

„Policija će u budućnosti biti još značajniji faktor ukupne bezbjednosti i ne smije biti tolerancije prema bilo kojem obliku kriminala“, rekao je Dodik. On je najavio i dodatno povećanje plata policijskim službenicima za pet odsto, nakon ranije donesenih mjera kojima su primanja povećana za 40 odsto.

Dodik je najavio i nastavak ulaganja u Pale, navodeći da bi u narednim mjesecima trebalo da bude nastavljen projekat izgradnje Muzeja stvaralaca Republike Srpske.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić poručio je da je opredjeljenje Vlade da Ministarstvo unutrašnjih poslova ima što bolje uslove za rad, od obrazovanja kadrova do izgradnje i opremanja objekata. Prema njegovim riječima, jačanje institucija predstavlja osnov za dalji razvoj i samoodrživost Republike Srpske.

Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić ocijenio je da se grad kontinuirano razvija u infrastrukturnom, kulturnom i sportskom smislu, te da je podrška institucija Republike Srpske ključna za realizaciju brojnih projekata. Istakao je da je otvaranje nove Policijske uprave značajan doprinos bezbjednosti građana.

Načelnik Policijske uprave Istočno Sarajevo Branimir Šehovac rekao je da je riječ o istorijskom danu za ovu upravu. Podsjetio je da je ideja o izgradnji objekta pokrenuta prije šest godina i izrazio uvjerenje da će nova zgrada postati simbol sigurnosti za građane regije.

Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Željko Budimir ocijenio je da je otvaranje novog objekta institucionalni uspjeh Republike Srpske i jedan od najznačajnijih projekata modernizacije policije. Naglasio je da Ministarstvo unutrašnjih poslova nastavlja ulaganja u nove tehnologije, opremu i uslove rada, te da otvaranje savremenog objekta u Palama predstavlja važan korak u jačanju bezbjednosnog sistema.

Stavljanje BiH na sivu listu Manivala otežaćei poslovanje, ali da je dobro što je izbjegnuta pozicija crne liste na kojoj su Sjeverna Koreja i Iran, poručio je danas ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić.

– Siva lista otežava poslovanje u BiH, ali ne ograničava ga na način kako to pojedinci žele da predstave. Na ovoj listi nalaze se i Rumunija i Monako – rekao je Amidžić.

Naveo je da su jasno definisani uslovi da BiH ne bude na sivoj listi, ali da “neko pod te uslove želi da provuče određene stvari koje bi podrazumijevale prenos nadležnosti”.

– U BiH smo se, kroz priču o evropskom putu nerijetko odricati dijela svojih prava. BiH ne mora biti na sivoj listi ukoliko kolege iz FBiH budu prihvatile realnosti, koje su više tehničke prirode, umjesto da od toga prave političko pitanje – rekao je on i dodao da je ovo problem sa političkim Sarajevom koje nije dobilo državu po završetku rata i sada u miru na svaki način nastoje da imaju jednu državu, koja bi se zvala BiH i koja ne bi imala entitete.

Poručio je da kolege iz FBiH daju politički kontekst ovom pitanju.

– Želim da to što prije rješimo. Republika Srpska neće odustati od svojih principa, kao što nismo odustali ni kada je u pitanju otvaranje novog graničnog prelaza u Gradišci. Ostali smo čvrsto pri svojim stavovima, ali smo otvorili granični prelaz – naglasio je Amidžić i poljučio da Srpska čvrsto na svojim pozicijama i neće dozvoliti da bilo ko iz Sarajeva odlučuje o tome šta će se raditi u Banjaluci.

Prošlo je već šest godina otkad se u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Republici Srpskoj – Univerzitetskom kliničkom centru RS – ne vrši transplantacija bubrega, ali postoje naznake da bi se do kraja ove godine mogao uspostaviti program transplantacije bubrega u saradnji sa Zavodom za dijalizu i transplantaciju RS.

Inače, svim pacijentima koji su osigurani Fond zdravstvenog osiguranja RS od 2021. godine finansira kadaverične transplantacije u Bjelorusiji, tačnije u Minsku.

Od tada pa do danas ukupno je transplantirano 50 pacijenata, s tim da je nedavno uspostavljena saradnja sa još jednom zdravstvenom ustanovom u Bjelorusiji.

“Procjenjuje se da transplantaciju bubrega očekuje između 100 i 150 pacijenata koji se nalaze u različitim fazama obrade, pripreme i evaluacije za transplantacioni program”, potvrdio je za “Nezavisne novine” Goran Topić, v.d. direktora Zavoda za dijalizu i transplantaciju Republike Srpske, navodeći da trenutno ne postoji zvanična lista čekanja za pacijente kojima je transplantacija bubrega modalitet liječenja.

Najmlađi i najstariji pacijenti
Kako kaže, najmlađi pacijenti su u ranim dvadesetim godinama života, dok najstariji pacijenti imaju više od 70 godina.

U UKC Republike Srpske je od 2010. pa do 2020. godine urađeno 35 živodonorskih transplantacija bubrega.

“Program transplantacije je bio uspostavljen sve do pandemije kovida, kada su zbog novonastalih okolnosti obustavljene sve aktivnosti. Posljednja transplantacija bubrega je urađena u martu 2020. godine”, potvrđuju iz UKC RS za “Nezavisne”.

Pojašnjavaju da se u UKC RS redovno rade pretransplantacione obrade za transplantaciju bubrega, kao i posttransplantaciono praćenje pacijenata.

“Na Odjelu nefrologije Klinike za unutrašnje bolesti dugi niz godina radi transplantaciona ambulanta. Kada je riječ o kadrovima, transplantacija bubrega nije operacija koju može izvoditi pojedinac, već zahtijeva kompletan transplantacioni sistem: transplant hirurge, nefrologe, anesteziologe, imunologe, intenziviste, edukovane medicinske sestre/tehničare…”, navode.

Postoji mogućnost angažovanja stručnjaka iz drugih ustanova iz region
Prema njihovim riječima, postoji mogućnost angažovanja stručnjaka iz drugih ustanova iz regiona, što je praksa koju su koristili i drugi centri u početnim fazama razvoja transplantacionih programa.

“UKC Republike Srpske je dosad imao uspješnu saradnju na polju transplantacije sa KC Srbije, KC Vojvodine, VMA, a nema nikakvih prepreka da se ta saradnja i dalje nastavi. Postoje planovi da se do kraja 2026. godine uspostavi program transplantacije bubrega zajedno sa Zavodom za dijalizu i transplantaciju RS”, dodaju.

Topić potvrđuje da predstavnici Zavoda kontinuirano razgovaraju sa rukovodstvom UKC RS o ponovnom uspostavljanju i unapređenju transplantacionog programa.

“Važno je naglasiti da postoji zajednički interes i jasna opredijeljenost da se program transplantacije bubrega ponovo uspostavi, dodatno unaprijedi i vrati na nivo koji naši pacijenti zaslužuju. U prethodnom periodu preduzimane su aktivnosti na organizacionom, kadrovskom i tehničkom jačanju sistema, a očekujemo da će se ubuduće stvoriti uslovi za intenziviranje transplantacionog programa”, kaže Topić.

FZO RS
A FZO RS je u četvrtak objavio informaciju za osiguranike o načinu ostvarivanja prava na finansiranje transplantacije organa u inostranstvu, tj. u Bjelorusiji.

“Budući da BiH nije dio ‘Eurotransplant’ mreže, pa naši osiguranici kadaveričnu transplantaciju teže mogu da ostvare u zemljama Evropske unije, Fond je uspostavio saradnju sa zdravstvenim ustanovama u Bjelorusiji. Fond je na početku sarađivao samo sa jednom zdravstvenom ustanovom, a nedavno je potpisan ugovor sa još jednom ustanovom u ovoj zemlji, odnosno u Brestu”, kažu iz FZO RS.

Objašnjavaju da je u informaciji sadržan put ostvarivanja ovog prava, odnosno koja je dokumentacija potrebna za finansiranje transplantacije, koji uslovi su potrebni da se ispune za slanje osiguranika u Bjelorusiju i dr.

Podsjećamo, Fond u potpunosti finansira transplantaciju organa za osiguranika ukoliko se ova usluga radi u ustanovama sa kojima FZO RS ima potpisane ugovore kako kod nas, tako i u Srbiji. U slučaju da liječenje nije moguće obaviti ni u ustanovama izvan RS sa kojima Fond ima ugovor (u Srbiji), tada je moguće ostvariti pravo na liječenje i u drugim ustanovama.

“Eurotransplant” u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar
Delegacija “Eurotransplanta”, predvođena predsjednikom Nadzornog odbora Dirkom van Raemdonckom i glavnim direktorom Andreom Materom, posjetila je Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar.

Ova posjeta stiže u bitnom trenutku za bolnicu, koja je u maju obavila prvu transplantaciju bubrega ikad, što je iskorak koji predstavnici “Eurotransplanta” ocjenjuju važnim signalom napretka transplantacijske medicine u BiH.

Inače, BiH već dvije godine vodi intenzivne razgovore s “Eurotransplantom” o mogućnostima uključivanja u sistem koji povezuje osam evropskih država i koordinira međunarodnu raspodjelu organa za transplantaciju.

Kašnjenje u usvajanju budžeta institucija Bosne i Hercegovine ponovo je otvorilo pitanje stanja u javnoj upravi. Zbog neusvojenog budžeta izostaju povećanja plata zaposlenih, što dodatno pojačava nezadovoljstvo među službenicima i upozorenja da državne institucije postaju sve manje konkurentne na tržištu rada.

Istovremeno, stručnjaci upozoravaju da dugogodišnji problemi javne uprave nisu ograničeni samo na plate. Nerijetko se postavlja pitanje načina zapošljavanja, efikasnosti rada institucija i sporog sprovođenja reformi koje bi trebalo da unaprijede funkcionisanje administracije.

Bosna i Hercegovina ima složen sistem javne uprave koji obuhvata više od 140 ministarstava, kao i stotine različitih upravnih organizacija na nekoliko nivoa vlasti. U taj sistem uključene su agencije, direkcije, zavodi, instituti, gradske i opštinske administracije, kao i brojne institucije sa javnim ovlašćenjima.

Ministar pravde BiH Davor Bunoza smatra da trenutna situacija šalje negativnu poruku zaposlenima.

„Javna uprava više nije najpoželjniji poslodavac u Bosni i Hercegovini. Ne mogu se povećati plate. Osnovica je u zadnje tri godine povećana za 29%, skoro trećinu je povećana, no vidite da Predsjedništvo, nažalost, opet nije usvojilo prijedlog budžeta. Mogu reći i da su zaposleni nezadovoljni s tim, i tu se šalje jedna vrlo loša poruka“, poručio je Bunoza.

Prema riječima stručnjaka za reformu javne uprave Harisa Ćutahije, poslovi u entitetskim institucijama trenutno su privlačniji jer nude nešto bolje uslove i veća primanja. Međutim, problem predstavlja percepcija da stručnost i kvalifikacije nisu uvijek ključni kriterijumi prilikom zapošljavanja.

„Kod nas je nekako javna tajna da se ta radna mjesta dobijaju preko štele, nažalost, to je tako, to je javna tajna“, ističe Ćutahija.

Kako navodi Euronews, posljedice takvog sistema osjećaju i građani i privreda. Duge administrativne procedure, čekanja na šalterima, prikupljanje brojnih dokumenata i sporo rješavanje zahtjeva samo su neki od problema koji prate svakodnevni rad javne uprave.

Iz Transparensi internešenela BiH upozoravaju da je reforma javne uprave posljednjih godina praktično zaustavljena, što dodatno otežava modernizaciju institucija.

„U Bosni i Hercegovini već neko vrijeme imamo situaciju da je javna uprava, odnosno reforma javne uprave, u stagnaciji. Ni akcioni planovi za reformu javne uprave nisu usvojeni na svim nivoima. Republika Srpska i državni nivo još nisu usvojili akcione planove. To je definitivno nešto što je prepreka za realizaciju onoga što je predviđeno akcionim planovima“, kaže Srđan Blagovčanin iz TI BiH.

Sličnu ocjenu iznijela je i ambasadorka Švedske u BiH Helena Lagerlof, koja smatra da Bosna i Hercegovina zaostaje za drugim državama regiona kada je riječ o reformisanju administracije.

„Bosna i Hercegovina je još uvijek u ranoj fazi razvoja reforme javne uprave i takođe zaostaje za drugim državama na Zapadnom Balkanu“, rekla je Lagerlof.

Iako se u javnosti posljednjih godina više govori o uslovima za zatvaranje OHR-a ili napretku ka pregovorima sa Evropskom unijom, reforma javne uprave ostaje jedan od ključnih zadataka na evropskom putu BiH. Ranije su iz Brisela više puta poručivali da bez depolitizovane, profesionalne i efikasne administracije zemlja neće moći ostvariti puni napredak ka članstvu u Evropskoj uniji.

Dok reforme čekaju politički konsenzus, građani i privrednici i dalje se suočavaju sa sporim procedurama i administrativnim preprekama koje godinama opterećuju funkcionisanje sistema.

Prije tačno mjesec dana, 19. maja 2026. godine, sat nakon ponoći, obrušio se dio starog mosta u Gradišci, nakon čega je zatvoren, a kada će preko njega ponovo profunkcionisati saobraćaj zasad nije poznato, ali se zna da neće uskoro, jer je analiza nadvožnjaka pokazala da su na granici nosivosti.

Sanacija jednog nadvožnjaka
Miroslav Janković, vršilac dužnosti direktora “Puteva Republike Srpske”, rekao je za “Nezavisne novine” da je analiza dva nadvožnjaka pokazala da su na granici nosivosti.

“Tako smo morali da idemo ka tome da uradimo projektnu dokumentaciju. Bez projekta ne možemo da raspišemo tender za radove. Projekat će nam reći šta je potrebno od radova. Kada je u pitanju prvi nadvožnjak, radi se sanacija, kako bi on mogao biti pušten za građane Gradiške, ali za put ispod”, rekao je Janković.

Prema njegovim riječima, zasad nije poznato kada će stari most u Gradišci biti pušten u saobraćaj.

“Po onome što preliminarno mislimo, moraće se kompletno rušiti drugi nadvožnjak i raditi potpuno novi. Ali to će nam pokazati projektna dokumentacija”, rekao je Janković za “Nezavisne novine”.

Možda vas zanima i:

Slučaj Gradiška: Ko je dužan da održava mostove između BiH i Hrvatske

Janković: Moguće da će stari most u Gradišci biti ograničen na laki saobraćaj

Odustali od plana
Plan je bio, dodao je vršilac dužnosti direktora “Puteva Republike Srpske”, da most bude pušten za saobraćaj do tri i po tone, ali su od toga odustali.

“To bi nam stvaralo problem prilikom izvođenja radova, pošto bi prolazila vozila. Predstavljalo bi opasnost za radnike”, istakao je Janković.

Podsjetimo, postojeći granični prelaz Gradiška je sa starog mosta, izgrađenog prije 70 godina, premješten na novu lokaciju, čime je, takođe 19. maja, ali u večernjim satima, počela i upotreba novoizgrađenog mosta, zbog čega su i putnici odahnuli.

Privremeno ili trajno rješenje
Iako je ovo predstavljeno kao privremeno rješenje, koje je donijelo Ministarstvo bezbjednosti BiH, te je na snazi do sanacije starog mosta, a najdalje do 19. avgusta do 19 časova, “Nezavisne novine” nezvanično saznaju da to, ipak, ne mora biti konačan rok, već se može produžavati unedogled.

“Naravno da se ova rješenja mogu produžavati. I produžavati, i produžavati… Ne bi bio prvi put”, jasan je odlično obaviješteni izvor “Nezavisnih novina”.

Dakle, tog 19. maja novi granični prelaz nije privremeno otvoren, ali je stari privremeno premješten. Naime, Ministarstvo bezbjednosti BiH pojasnilo je da su donijeli rješenje kojim se omogućava preusmjeravanje saobraćaja preko novog mosta u Gradišci.

Tužilaštvo formiralo predmet
“Lokacija preko novog mosta koristiće se za vrijeme obustave saobraćaja na postojećem graničnom prelazu Gradiška, do koje je došlo usljed obrušavanja dijela zaštitne ograde i pješačke staze na mostu preko rijeke Save”, rekli su iz Ministarstva.

Na dan obrušavanja dijela starog mosta u Gradišci, iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka su rekli da je njihov tužilac naložio policajcima Policijske uprave Gradiška da izvrše uviđaj, koji je obavljen i završen.

“Nakon pribavljanja i kompletiranja dokumentacije ovom tužilaštvu od strane PU Gradiška biće dostavljen izvještaj na dalje postupanje”, kazali su iz banjalučkog tužilaštva.

Kako nam je juče potvrđeno iz ovog tužilaštva, formirali su predmet.

“Okružno javno tužilaštvo Banjaluka je formiralo predmet u vezi sa obrušavanjem dijela mosta u Gradišci. Predmet je u radu i preduzimaju se sve potrebne mjere i radnje u cilju utvrđivanja činjenica u vezi sa konkretnim događajem”, rečeno je iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka za “Nezavisne novine”.

Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH trajno je zabranila Agenciji za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) da obrađuje lične podatke u svrhu izdavanja kvalifikovanih elektronskih potvrda za elektronsko potpisivanje, osim u postupku digitalnog potpisivanja u oblasti identifikacionih dokumenata. Istovremeno, ista zabrana izrečena je i Upravi za indirektno oporezivanje BiH.

Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka saopšteno je da je postupak vođen zbog obrade ličnih podataka građana radi dodjeljivanja elektronskog identiteta, kao i obrade podataka posjetilaca i zaposlenih putem sistema za biometrijsku kontrolu i pretragu. U okviru postupka zabranjeno je i dodjeljivanje elektronskog identiteta građanima bez zakonskog osnova, te je naloženo brisanje podataka prikupljenih tokom testne faze sistema elektronskog identiteta.

Kako navode iz Agencije, njihovo rješenje potvrđeno je i presudama Suda BiH, kao i Apelacionog upravnog vijeća tog suda.

Šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica ocijenio je da problem nije digitalizacija, već pokušaj pojedinih institucija da, pod izgovorom digitalne transformacije, preuzmu nadležnosti koje im zakonom nisu dodijeljene.

„Narodna skupština Republike Srpske usvojila je moderan zakon o elektronskoj identifikaciji i uslugama povjerenja, usklađen sa regulativom EU eIDAS 2.0, jer želimo digitalizaciju zasnovanu na evropskim standardima, vladavini prava i zaštiti prava građana“, rekao je Mazalica.

Sličan stav iznijela je i član Predsjedništva SNSD-a Snježana Novaković Bursać, koja tvrdi da je IDDEEA godinama djelovala izvan zakonom propisanih ovlašćenja.

„Institucije Republike Srpske upozoravale su da je još 2024. godine Agencija za zaštitu ličnih podataka zabranila ove aktivnosti, a da je takva odluka dva puta potvrđena pred Sudom BiH“, rekla je Novaković Bursać.

Ona smatra da je identifikacija građana isključivo u nadležnosti ministarstava unutrašnjih poslova, te da nije moguće uspostavljati digitalni identitet bez oslanjanja na postojeće evidencije i zakonski definisane procedure.

Novaković Bursać upozorava i na moguće posljedice korištenja kvalifikovanih digitalnih sertifikata koji, prema njenim riječima, nisu imali zakonsko uporište.

„Zamislite potencijalnu štetu ukoliko bi se neko upustio u kreditne, finansijske ili druge pravne transakcije na osnovu nečega što je nezakonito. O tome bi trebalo da razmišljaju oni koji su pokušali da u pravni promet uvedu takve sertifikate“, poručila je ona.

Odluke Agencije za zaštitu ličnih podataka ponovo su otvorile pitanje zakonskog okvira za digitalnu identifikaciju i elektronsko potpisivanje u BiH, kao i nadležnosti institucija koje učestvuju u procesu digitalne transformacije.