Kategorija: Vijesti

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Dr. Nenad Stevandić, izrazio je iskreno saučešće žrtvama pucnjave tokom proslave Hanuke u Sidneju, u Australiji. “Iskreno saučešće stradalim Jevrjema u Sidneju čiji su praznik svjetlosti teroristi pretvorili u krvavu Hanuku”, naveo je Stevandić, podsjećajući i na bolna sjećanja Srba na krvave Božiće kada su civili bili mete terorističkih napada.

U napadu je poginulo najmanje 12 osoba, a policija je ubrzo intervenisala i uhapsila jednog osumnjičenog. Pucnjava je izazvala šok među lokalnom jevrejskom zajednicom, koja je praznik svjetlosti obilježavala u trenutku tragedije.

Preduzeće RiTE Ugljevik od subote ujutru ponovo proizvodi struju potvrđeno je u Elektroprivredi Republike Srpske za ATV

U ovom preduzeću još kažu da se tamošnja termoelektrana na mrežu vratila u subotu ujutru u 6:40 časova.

Rite Ugljevik struju nije proizvodio zbog nedostatka uglja.

Oko 64 odsto građana zapadnog Balkana podržava evropske integracije njihovih zemalja, što je deset odsto više nego protekle godine, pokazao je barometar koji je objavio Regionalni savjet za saradnju, uz podršku EU i njemačke agencije za razvoj GIZ.

Prema podacima koji su navedeni, u prošlogodišnjem barometru podrška evropskim integracijama bila je na istorijski najvišem nivou, a od 2021. godine, kada je iznosila 62 odsto, konstantno je padala.

Prema ovim podacima, moglo bi se zaključiti da je poruka iz EU da je zapadnom Balkanu mjesto u EU doprla do građana regiona, za razliku od perioda prije rata u Ukrajini, kada je podrška pala nakon što je odgođena odluka o napretku Sjeverne Makedonije ka članstvu, uprkos tome što je zemlja promijenila ime da bi pokrenula evropske integracije.

Međutim, loša vijest je da manje građana regiona vjeruje da je regionalna saradnja dobra za njihove ekonomije. Prošle godine u ovo je vjerovalo 82 odsto građana, dok je ove godine taj broj pao na samo 64 odsto. Ovaj podatak mogao bi se objasniti činjenicom da u svijetu ponovo počinje da prevladava protekcionizam, odnosno zatvaranje ekonomija, što je proces koji je pokrenuo Donald Tramp, predsjednik Amerike, koji je mandat počeo uvođenjem tarifa. Čini se da građani regiona počinju da vjeruju da je za njihovu ekonomiju najbolje da zaštiti svoju privredu.

Najveća podrška evropskim integracijama je u Albaniji, i iznosi 86 odsto, dok je podrška na Kosovu 78 odsto. Sljedeća je Sjeverna Makedonija, gdje podrška iznosi 62 odsto, a u BiH podrška je 59 odsto. Nisu navedeni podaci po entitetima, ali prema drugim istraživanjima, podrška u Srpskoj je nešto iznad 50 odsto, dok je u FBiH podrška bliža dvotrećinskoj. Zanimljivo je da je podrška evropskim integracijama u Crnoj Gori, zemlji koja će izvjesno ubrzo postati članica EU, podrška na 59 odsto, odnosno otprilike na nivou BiH. Očekivano, najniža podrška EU je u Srbiji i iznosi samo 42 odsto, što je posebno zabrinjavajući podatak ako se uzmu ogromna infrastrukturna ulaganja koja su finansirana dijelom i sredstvima EU u toj zemlji.

Zanimljivo je i da je tolerancija građana regiona prema nacionalizmu u porastu, pa je, na primjer, prošle godine 47 odsto ispitanih reklo da nacionalizam najviše sprečava regionalnu saradnju, dok to ove godine smatra njih 37 odsto.

Dobra vijest je da je porastao optimizam građana regiona o nadi kada bi se mogli pridružiti EU. Prošle godine je njih petina vjerovala da će se njihova zemlja priključiti EU do 2030, a 23 odsto da će se to desiti do 2035, dok ove godine 26 odsto građana smatra da će se njihova zemlja pridružiti EU do 2030, a 25 odsto do 2035.

Razlog za ovaj podatak bi mogao biti napredak Crne Gore i Albanije, koje su napravile značajan iskorak, a vjeruje se da bi Crna Gora mogla postati članica EU do 2028, ili godinu dana kasnije.

Procenat onih koji vjeruju da se njihova zemlja nikad neće priključiti EU prošle godine je iznosio 18, a sada iznosi 17 odsto, što je razlika na nivou statističke greške.

Kada je riječ o mladima, podrška EU je u porastu, što ima i dobre i malo manje dobre strane. Dobra strana je da mladi shvataju koje prednosti EU pruža mladim ljudima, ali istovremeno to znači da ih više želi da napusti svoju zemlju i odu živjeti u EU, što će posebno doći do izražaja ako bi se desio zastoj u evropskim integracijama. Čak 68 odsto mladih razmišlja da ode da živi i radi u EU, dok je prošle godine o tome razmišljalo njih 61 odsto.

Prošle godine samo 46 odsto građana regiona nije bilo zadovoljno prilikama koje imaju u svojoj zemlji, a ove godine šest od deset građana zagađeni vazduh vide kao najveći ekološki problem s kojim se suočavaju.

Kada je riječ o institucijama s najvećim povjerenjem građana, to su i dalje vjerske organizacije, kojima vjeruje 69 odsto građana regiona, a zatim dolaze oružane snage, kojima vjeruje 62 odsto građana.

Pravosudnim institucijama vjeruje samo 42 odsto građana, a policiji 56 odsto građana regiona. Tradicionalnim medijima vjeruje 45 odsto građana, dok ih 60 odsto smatra da ne treba uvijek vjerovati informacijama sa društvenih mreža.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najoštrije su osudili teroristički napad na jevrejsku zajednicu u Sidneju, izražavajući solidarnost sa žrtvama i jevrejskim narodom širom svijeta.

Cvijanović je poručila da je riječ o gnusnom činu izvršenom tokom proslave Hanuke, koji dodatno obavezuje na snažniju zajedničku borbu protiv terorizma i antisemitizma. Kako je navela, Republika Srpska stoji čvrsto uz prijateljski jevrejski narod u Republici Srpskoj, BiH i širom svijeta.

Sličnu poruku uputio je i Milorad Dodik, koji je izrazio najdublje saučešće porodicama žrtava i cijelom jevrejskom narodu. Istakao je da Republika Srpska stoji u solidarnosti sa Jevrejima kao narodom koji je, prema njegovim riječima, kroz istoriju platio ogromnu cijenu mržnje i nasilja.

Dodik je naveo da ovaj zločin pokazuje da terorizam nema granice i da pogađa ljude okupljene u miru, vjeri i zajedništvu. U tom kontekstu, istakao je da Izrael zaslužuje punu podršku u borbi protiv terorista iz Gaze, naglašavajući da se protiv terora ne pregovara, već da se on mora zaustaviti.

Prema njegovim riječima, istovremeno jačaju glasovi širom svijeta koji upozoravaju da se bezbjednost, kultura i način života ne mogu sačuvati bez jasnih granica i odgovorne migracione politike. Dodik je ocijenio da zaštita judeo-hrišćanskih vrijednosti i zaustavljanje nekontrolisanih migracija postaju pitanje opstanka slobodnih društava.

Navršavaju se 33 godine od brutalnog zločina nad Srbima u Bjelovcu, koji je bio samo jedna od stanica zvjerstava sa potpisom Nasera Orića, ali u pravosuđu BiH ne postoji tužilac da podigne optužnicu za 109 ubijenih, rekao je Branimir Kojić, predsjednik srebreničke organizacije porodica stradalih.

Kojić, koji je predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila opštine Srebrenica, istakao je da se navršavaju 33 godine sramote pravosuđa kako haškog, tako i BiH koje je ništa drugo do bolesno čedo međunarodnog formirano da bi osudilo Srbe, a zločine poput onog u Bjelovcu opravdalo.

“Da li je moguće da ne postoji tužilac koji će uspjeti da podigne kvalitetnu optužnicu za smrt 109 Srba Bjelovca od kojih je na današnji dan ubijeno njih 68?
Kakvi onda tužioci rade u ovom nakaradnom pravosudnom sistemu”, upitao je Kojić.

Kojić je u izjavi Srni podsjetio da je prije 33 godine nastavljeno sistemsko etničko čišćenje srpskog stanovništva sa svim mogućim elementima genocida.

“Nakon Glođanskog brda i svirepih ubistava, Orićeve horde i monstrumi nastavili su sa zločinima, pa je na red došlo i selo Bjelovac u kojem su pobili sve što su stigli, a taj dan su zarobili i troje djece koje su odveli u Srebrenicu, istu onu koja će kasnije postati demilitarizovana zona”, naveo je Kojić.

Sa ove distance, kaže, jasno je što su zapadni hohštapleri proglasili Srebrenicu demilitarizovanom zonom, upravo zbog ovog i ovakvih zločina.

Kojić je rekao da je u roku od mjesec dana u tri velika napada na srpska sela ubijeno 186 Srba, a Bjelovac je prvi od ta tri sela.

Prema njegovim riječima, Naserove horde su u napadu na Bjelovac, kao i na Skelane pucale i po teritoriji Srbije, ali o tome se ćuti, dok sa druge strane muslimani postavljaju razne ploče na kojima optužuju Srbiju za agresiju.

Istakao je da su u ovom selu nestajale cijele porodice za treptaj oka, da cijeli svijet zna za sudbinu Slavke Matić koja je ostala sama i koja još nije dočekala pravdu samo zato što je srpska majka.

Kojić je podsjetio da je o stradanju porodice Vučetić svjedočio i Brano Vučetić koji je na današnji dan ostao sam, te naveo da je bio ranjen i odveden je u logor iako je imao samo devet godina.

On je istakao da ni Brano Vučetić nije dočekao pravdu da ubice njegove porodice odgovaraju, kao što nije dočekao da odgovaraju zlikovci koji su ga mučili u srebreničkom logoru.

Naglasio je da je Bjelovac bio samo jedna stanica zvjerstava sa potpisom Nasera Orića i njegovih monstruma koji u Podrinju nisu ostavljali živima ni životinje, kao i da poslije njihovih napada nije ostao kamen na kamenu.

“Oni su danas slobodni ljudi, a od nas žele napraviti genocidaše uz pomoć zapada koji se na taj način pere od svoje uloge u stradanju srpskog naroda”, zaključio je Kojić.

Dejtonski mirovni sporazum potpisan je na današnji dan 1995. godine u Parizu i tim dokumentom je formulisano da je BiH sastavljena od dva konstitutivna entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH i tri naroda Srba, Bošnjaka i Hrvata.

U svojstvu svjedoka dokument su potpisali predsjednik SAD Bil Klinton, predsjednik Francuske Žak Širak, premijer Rusije Viktor Černomirdin, premijer Velike Britanije DŽon Mejdžor, kancelar NJemačke Helmut Kol…Sporazum je prethodno 21. novembra iste godine parafiran u vojnoj bazi “Rajt-Peterson” u Dejtonu, a njime je okončan troipogodišnji rat u BiH započet aprila 1992. godine.

Sporazumom je precizirano ustavno uređenje BiH kao složene zajednice.

Dejtonski sporazum, potpisan u Parizu, gdje su učestvovale sve svjetske sile, kao i predstavnici tri strane u BiH, te zemalja regiona, dao je najveća ovlaštenja entitetima, Republici Srpskoj i Federaciji BiH, i naznačio precizno nekoliko osnovnih ovlaštenja za nivo zajedničkih organa.

Ovaj sporazum ozvaničio je Republiku Srpsku i na međunarodnom planu, kao konstitutivni dio BiH, potvrđujući njena široka ovlaštenja u zakonodavnoj, sudskoj i izvršnoj vlasti.