VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • SAD pozvala Kinu da ne povlači poteze zbog kojih situacija može eskalirati

    SAD pozvala Kinu da ne povlači poteze zbog kojih situacija može eskalirati

    Administracija američkog predsjednika Joea Bidena je upozorila Kinu da ne povlači poteze kojima situacija između Sjedinjenih Američkih Država i Kine može eskalirati.

    Ovo je poručeno nakon što su pojedini tajvanski mediji objavili da će predsjedavajuća Zastupničkog doma Kongresa SAD-a, demokratkinja Nancy Pelosi ipak posjetiti Tajvan, što je za Kinu neprihvatljivo. Ranije su Kinezi poručili Amerikancima da njihova vojska neće mirno sjediti ako Pelosi posjeti Tajvan koji smatraju sastavnim dijelom Kine.
    “Nema razloga da Peking potencijalnu posjetu, u skladu s dugogodišnjom politikom SAD-a, pretvori u neku vrstu krize ili sukoba ili da je iskoristi kao izgovor za povećanje agresivnih vojnih aktivnosti oko Tajvanskog moreuza”, izjavio je koordinator za komunikacije Vijeća za nacionalnu sigurnost SAD-a John Kirby.

    CNN, pozivajući se na izvore iz tajvanske i američke vlade, je objavio da se očekuje da Pelosi posjeti Tajvan, uprkos upozorenju Bidenove administracije da ne bi bilo dobro da to uradi. Ovo bi bila prva posjeta predsjedavajućeg Kongresa SAD-a Tajvanu nakon 25 godina. Republikanac Newt Gingrich je to učinio 1997., a Peking je i tada negodovao.

    Novinarka vanjskopolitičke redakcije tajvanske televizijske stanice TVBS Tingting Liu je objavila, pozivajući se na svoje izvore, da će Pelosi sutra, 2. augusta, navečer doći u Tajpej. Posjeta Pelosi desila bi se u trenutku kada su odnosi između SAD-a i Kine veoma napeti. Ove sedmica obilježava se i 95 godina postojanja kineske vojske koja je najveća vojska na svijetu.

    Kina smatra da bi posjeta imala znatne političke implikacije, s obzirom na to da je predsjedavajuća Kongresa treća najznačajnija osoba u američkom političkom sistemu, nakon predsjednika Bidena i potpredsjednice Kamale Harris. Zvanično je najavljeno da će Pelosi posjetiti Singapur, Maleziju, Južnu Koreju i Japan.

  • Zašto je Pelosina posjeta Tajvanu opasna i šta bi se moglo desiti ukoliko Kina vojno reaguje

    Zašto je Pelosina posjeta Tajvanu opasna i šta bi se moglo desiti ukoliko Kina vojno reaguje

    Očekivana posjeta predsjedavajuće američkog Predstavničkog doma Nancy Pelosi Tajvanu rezultirala je strogim upozorenjima Pekinga i rastućom zabrinutošću u Washingtonu.

    Kalifornijska demokratkinja je tokom svoje turneje po Aziji, uz pratnju kongresne delegacije do sada svratila u Singapur i Maleziju.

    Njena putna agenda uključuje zaustavljanje i u Južnoj Koreji i Japanu, ali se službeno ne pominje posjeta Tajvanu. Međutim, visoki zvaničnik tajvanske vlade i američki zvaničnik rekli su za CNN u ponedjeljak da se očekuje da će posjetiti Tajvan i prenoćiti u sklopu svoje turneje po Aziji.

    Kina je zbog potencijalne posjete poslala upozorenje, obećavajući da će poduzeti “odlučne i snažne mjere” ako do nje dođe. Prošle sedmice, kinesko ministarstvo odbrane ponovilo je prijetnju, upozoravajući: “Ako SAD insistiraju da zauzmu svoj kurs, kineska vojska nikada neće sjediti skrštenih ruku.”

    Pelosi, koja je iskrena kritičarka Pekinga, i ranije je govorila da je važno da SAD pokažu podršku Tajvanu. No, američki zvaničnici su zabrinuti da bi prijavljena posjeta mogla biti dočekana vojnom reakcijom Kine što bi potencijalno moglo pokrenuti najgoru krizu preko moreuza u posljednjih nekoliko decenija.

    Zašto je Peking ljut?

    Kineska vladajuća Komunistička partija tvrdi da je tajvanska samoupravna demokratija zapravo njihova teritorija uprkos tome što njome nikada nije upravljala. Oni nikada nisu isključili upotrebu sile kako bi ujedinili tajvanska ostrva s kineskim kopnom.

    Peking je decenijama na razne načine pokušavao da izoluje Tajpej na svjetskoj sceni, između ostalog blokiranjem procesa pridruživanja raznim međunarodnim organizacijama. Oni se oštro protive svakom potezu Tajvana koji bi im dao osjećaj međunarodnog legitimiteta, a posjete međunarodnih zvaničnika vide upravo tako.

    Godine 1995., posjeta tadašnjeg tajvanskog predsjednika Lee Teng-huija Sjedinjenim Državama izazvala je veliku krizu u Tajvanskom moreuzu. Kina je tada, bijesna zbog njegovog putovanja, ispalila projektile u vode oko Tajvana, a kriza je okončana tek nakon što su SAD poslale dvije borbene grupe nosača aviona u to područje i tako pokazale snažnu podršku Tajpeju.

    Posljednjih godina, u Tajvanu su bile brojne američke delegacije što je ponovo izazvalo ljutite odgovore Kine, uključujući i slanje ratnih aviona u samoproglašenu zonu za identifikaciju protivvazdušne odbrane Tajvana.

    Ono što ovaj put posebno provocira Peking je Pelosin politički status. Pelosi je treći javni zvaničnik u hijerarhiji SAD nakon predsjednika i potpredsjednice. Kinezi to shvataju veoma ozbiljno.

    Potencijalne tenzije između Kine i SAD-a

    Peking je upozorio da će Pelosino putovanje, ako se ostvari, imati “ozbiljan negativan utjecaj na političke temelje kinesko-američkih odnosa”.

    Washington priznaje Narodnu Republiku Kinu kao jedinu legitimnu vladu Kine, ali održava bliske neslužbene veze s Tajvanom. SAD snabdijeva Tajvan odbrambenim oružjem, međutim namjerno je nejasno da li će braniti Tajvan u slučaju kineske invazije.

    Kineski autoritarni zaokret pod Xijevim vodstvom i nagli pad odnosa s Washingtonom povukli su Tajvan bliže orbiti SAD-a. To je razbjesnilo Peking, koji je optužio Washington da “igra na tajvansku kartu” kako bi obuzdao uspon Kine.

    SAD su u međuvremenu pojačale svoj angažman s Tajvanom, odobravajući prodaju oružja i šaljući delegacije na ostrvo.

    Pelosi nije prva predsjedavajuća Predstavničkog doma SAD-a u posjeti Tajvanu. Prije nje je, 1997. godine Tajpej posjetio Newt Gingrich, međutim Kina je 25 godina kasnije jača, moćnija i samouvjerenija, a njen novi lider Xi je jasno stavio do znanja da više neće tolerisati omalovažavanje ili osporavanje njihovih stavova.

    Šta je sa tajmingom?

    Pelosina posjeta također će doći u osjetljivom trenutku za Kinu. Unutrašnja politika Kine je u veoma napetom momentu i posjeta Pelosi Tajpeju bi mogla biti ocijenjena kao poniženje Xi Jinpinga i njegovog rukovodstva što znači i da će on biti prisiljen da reaguje.

    Kineska vojska slavi godišnjicu osnivanja 1. augusta, dok se Xi, najmoćniji lider u zemlji u posljednjih nekoliko decenija, sprema da prekrši konvencije i traži treći mandat na 20. kongresu Komunističke partije ove jeseni.

    Upravo zbog kongresa i drugih dešavanja, mnogi analitičari smatraju da ovo nije dobro vrijeme za Jinpinga da izazove vojni sukob. No ima i onih koji ističu da je upravo zbog unutrašnjopolitičkih napetosti, opasnost od snažnog odgovora još veća.

    Kako će Kina reagovati?

    Kina nije precizirala koje “silne mjere” planira poduzeti, ali neki kineski analitičari kažu da bi reakcija Pekinga mogla uključivati vojnu komponentu.

    “Kina će odgovoriti protumjerama bez presedana — najjačim što je ikada poduzela od krize u Tajvanskom moreuzu”, rekao je Shi Yinhong, profesor međunarodnih odnosa na kineskom univerzitetu Renmin.

    Privatno, zvaničnici Bidenove administracije izrazili su zabrinutost da bi Kina mogla tražiti da proglasi zonu zabrane letova iznad Tajvana kako bi poništila moguće putovanje, rekao je američki zvaničnik za CNN.

    Zvaničnici nacionalne sigurnosti tiho rade na uvjeravanju Pelosi u rizike koje bi moglo predstavljati njeno potencijalno putovanje na Tajvan, dok Pentagon razvija sigurnosni plan za korištenje brodova i aviona kako bi je zaštitio ako odluči da nastavi.

    SAD ne očekuju direktnu neprijateljsku akciju Pekinga tokom potencijalne posjete Pelosi. Najmanje pet zvaničnika odbrane opisali su ovo kao vrlo udaljenu mogućnost i rekli da Pentagon želi da se smanji takva javna retorika.

    Međutim, postoji stalna zabrinutost američkih zvaničnika da su to pogređne pretpostavke i da bi moglo doći do incidenata ukoliko Kina i SAD značajno povećaju svoje zračne i pomorske operacije u regiji.

  • Biden o Zawahirijevom ubistvu: Pravda je zadovoljena, svijet može da odahne

    Biden o Zawahirijevom ubistvu: Pravda je zadovoljena, svijet može da odahne

    Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden potvrdio je u svom govoru da je CIA u napadu dronom ubila lidera Al-Kaide Aymana al-Zawahirija navodeći kako je “pravda isporučena”.

    “Odobrio sam precizni napad koji ga je uklonio s bojnog polja jednom za svagda”, rekao je Biden u obraćanju iz Bijele kuće.
    Zawahiri, koji je upravo napunio 71 godinu, bio je 11 godina međunarodni simbol organizacije, a nakon što su SAD ubile prethodnog lidera Osamu bin Ladena.

    Biden ističe da se Zawahiri skrivao u centru Kabula i da je ubijen dvjema raketama Hellfire, u 21:48 sati po istočnom vremenom. Navodi kako su prethodno osigurani njegova žena i kćerka tako da ne stradaju u napadu.

    “Sada je pravda zadovoljena i ovog terorističkog vođe više nema. Ljudi širom svijeta se više ne moraju plašiti opakog i odlučnog ubice”, rekao je Biden.

    On navodi kako je Zawahiri bio duboko uključen u planiranje 11. septembra i da je jedan od najodgovorniji za te napade u kojima je ubijeno 2.977 ljudi na američkom tlu navodeći da je “decenijama bio mozak napada na Amerikance”.

    “Sjedinjene Države nastavljaju demonstrirati našu odlučnost i našu sposobnost da branimo američki narod od onih koji nam žele nanijeti štetu. Večeras ponovo jasno stavljamo do znanja da bez obzira koliko dugo traje, bez obzira gdje se kriješ, ako si prijetnja našem narodu, Sjedinjene Države će vas pronaći”, rekao je on.

    Predsjednik Biden je zaključio govor izrazivši zahvalnost američkim obavještajnim službama i antiterorističkim zajednicama, rekavši da se nada da će Zawahirijeva smrt donijeti određenu mjeru spokoja prijateljima i porodicama žrtava 11. septembra.

    “Onima koji i dalje pokušavaju da naškode Sjedinjenim Državama, čujte me sada: uvijek ćemo ostati na oprezu i djelovat ćemo – i uvijek ćemo činiti ono što je potrebno da osiguramo sigurnost i sigurnost Amerikanaca kod kuće i širom svijeta”, zaključio je.

    Također je govorio i o povlačenju američkih trupa iz Afganistana te je podsjetio na tadašnje obećanje da bez obzira na odsustvo iz te države, planiraju nastaviti štititi američki narod od terorizma.

  • Ko je ubijeni Al-Kaidin vođa i “arhitekta” terorističkog napada 11. septembra

    Ko je ubijeni Al-Kaidin vođa i “arhitekta” terorističkog napada 11. septembra

    Ubistvo vođe Al-Kaide Aymana al Zawahirija dovelo je do, kako je istaknuo američki predsjednik Joe Biden, veće sigurnosti američkih građana, ali i cijelog svijeta. Evo ko je bio on.

    U svom obraćanju naciji, Biden je Zawahirija ocijenio “mozgom” terorističke operacije koja se 11. septembra desila na američkom tlu i u kojem je ubijeno 2.977 osoba.
    Zawahiri je bio ključni arhitekta koji stoji iza višestrukih napada na SAD i bio je “duboko uključen” u planiranje terorističkih napada 11. septembra 2001. godine”, rekao je Biden.


    CNN piše osnovne informacije koje ima o njegovom vodstvu.

    Ko je Zawahiri i kako se politički aktivirao

    Rođen 1951. godine, Zawahiri je odrastao u kvartu više klase u Kairu (Egipat). Sin je istaknutog ljekara i unuk renomiranih učenjaka.

    Njegov djed Rabia'a ​​al-Zawahiri bio je imam na Univerzitetu al-Azhar u Kairu. Njegov pra-ujak, Abdel Rahman Azzam, bio je prvi sekretar Arapske lige.

    Zawahiri je bio u zatvoru zbog svoje umiješanosti u atentat na egipatskog predsjednika Anwara Sadata 1981. godine. Tada je u zatvorskom intervjuu rekao: “Želimo razgovarati s cijelim svijetom. Ko smo mi? Ko smo mi?”.

    U to vrijeme Zawahiri, mladi doktor, već je bio posvećeni terorista koji je godinama kovao zavjeru da zbaci egipatsku vladu i nastojao je zamijeniti fundamentalističkom islamskom vladavinom. Ponosno je podržao Sadatovo ubistvo nakon što je egipatski vođa sklopio mir s Izraelom.

    Kakav je bio njegov odnos sa Osamom bin Ladenom

    Zawahiri je napustio Egipat 1985. i otišao u Peshawar u Pakistanu, gdje je radio kao hirurg liječeći borce koji su bili angažovani sa sovjetskim trupama u Afganistanu.

    Tamo je Zawahiri upoznao bin Ladena, istaknutog vođu mudžahedina i koji je također iza sebe ostavio privilegirano odrastanje da se pridruži borbi u Afganistanu. Njih dvojica su se zbližili, povezani zajedničkom vezom kao “afganistanski Arapi”.

    Nakon ponovnog ujedinjenja u Afganistanu, bin Laden i Zawahiri su se zajedno pojavili početkom 1998. najavljujući formiranje Svjetskog islamskog fronta za džihad protiv Jevreja i krstaša, formalno spajajući Egipatski islamski džihad i Al-Kaidu.

    “Radimo sa bratom bin Ladenom. Poznajemo ga više od 10 godina. Borili smo se s njim ovdje u Afganistanu”, rekao je najavljujući spajanje svoje terorističke grupe u maju 1998.

    Zajedno su ova dvojica terorističkih vođa potpisala fetvu ili deklaraciju – Presuda ubijanja i borbe protiv Amerikanaca i njihovih saveznika, bilo civila ili vojske, obaveza je svakog muslimana.

    U jednom trenutku je djelovao i kao bin Ladenov lični ljekar.

    Kakvu je ulogu Zawahiri imao u napadima Al Kaide na SAD

    Napadi na SAD i njihove objekte počeli su ubrzo nakon Bin Ladenove i Zawahirijeve fetve, samoubilačkim napadima na američke ambasade u Keniji i Tanzaniji u kojima je ubijeno više od 200 ljudi i ranjeno više od 5.000 drugih.

    Zatim je došlo do napada na USS Cole u Jemenu u oktobru 2000. godine, kada su bombaši samoubice na gumenjaku detonirali njihov brod, ubivši 17 američkih mornara i ranivši 39 drugih.

    Kulminacija Zawahirijeve terorističke zavjere dogodila se 11. septembra 2001. godine, kada je skoro 3.000 ljudi ubijeno u napadima na tornjeve bliznakinje Svjetskog trgovinskog centra i Pentagona. Četvrti oteti avion, koji je krenuo ka Washingtonu, srušio se na polju u Pensilvaniji nakon što su putnici uzvratili.

    Prije i poslije napada 11. septembra, Zawahiri se pojavio na brojnim video i audio kasetama pozivajući na napade na zapadne mete i pozivajući muslimane da podrže njegovu stvar.

    Neki Egipćani su Zawahirijevu ljutnju prema Sjedinjenim Državama pratili do onoga što su mnogi afganistanski Arapi smatrali izdajom CIA-e kako bi podržala njihovu stvar nakon što su Sovjeti napustili Afganistan i zemlja pala u plemensku anarhiju.

    Drugi datiraju Zawahirijev gnjev do 1998. godine, kada su američki zvaničnici tražili izručenje određenog broja pripadnika egipatskog Islamskog džihada iz Albanije kako bi im se sudilo u Egiptu za terorizam.

    Zawahirijev brat, Mohammad, rekao je za CNN 2012. godine: “Prije nego što mene i mog brata nazovete teroristima, hajde da definišemo njegovo značenje. Ako to znači one koji su krvožedne nemilosrdne ubice, onda to nije ono o čemu se radi”, rekao je.

    “Mi samo pokušavamo da povratimo neka od naših prava koja su zapadne sile otimale kroz istoriju”, rekao je on tada.

    Kada je Zawahiri počeo voditi Al Kaidu

    Zawahiri je postao vođa Al Kaide nakon što su američke snage ubile Bin Ladena 2011.

    Stalno je bio u pokretu kada je nakon napada 11. septembra počela invazija na Afganistan pod vodstvom SAD-a. U jednom trenutku, za dlaku je izbjegao napad SAD-a na surovu, planinsku regiju Tora Bora u Afganistanu, napad u kojem su poginuli njegova žena i djeca.

    Zawahiri “nije bio harizmatični vođa u kalupu bin Ladena”, rekao je u ponedjeljak analitičar CNN-a za nacionalnu sigurnost Peter Bergen .

    “Nije se pokazao kao kompetentan vođa Al-Kaide. Ali razlog zbog kojeg mislim da je ubijen u Afganistanu tokom vikenda je to što je počeo da preuzima mnogo više rizika”, rečeno je.

    “Prema Ujedinjenim nacijama, on je objavio neviđeni broj videa. Svaki put kada snimite video, postoji lanac nadzora nad tim videom, kada ga objavite, neko ga možda snimi. Dakle, postajao je sve istaknutiji. I, mislim, čini mi se da je to možda bio razlog da je otkriven”, nastavio je Bergen.

    U brifingu panela stručnjaka Ujedinjenih naroda prošle sedmice napomenuto je da se Zawahirijeva očigledna povećana udobnost i sposobnost komunikacije poklopila s talibanskim preuzimanjem Afganistana i konsolidacijom moći ključnih saveznika Al-Qaide unutar njihove de-facto administracije.

    Posljednje poznato javno obraćanje Zawahirija bila je audio poruka koju je 13. jula objavila medijska grupa Al Kaide.

  • SAD u Afganistanu ubila vođu Al-Kaide Aymana al-Zawahirija

    SAD u Afganistanu ubila vođu Al-Kaide Aymana al-Zawahirija

    Američki zvaničnici kažu da vjeruju da je vođa Al-Kaide Ayman al-Zawahiri ubijen u napadu dronom CIA-e u Afganistanu tokom vikenda.

    Američki zvaničnici rekli su ovo Reutersu danas, nazvavši ovo najvećim udarcem za militantnu grupu otkako je njen osnivač Osama bin Laden ubijen 2011. godine.

    Američki predsjednik Joe Biden iznijet će danas primjedbe o onome što Bijela kuća opisuje kao “uspješnu protivterorističku operaciju”.

    Visoki američki zvaničnik rekao je Reutersu da su SAD tokom vikenda izvele uspješnu operaciju protiv “značajne mete Al Kaide” u Afganistanu. U operaciji nije bilo civilnih žrtava, dodao je zvaničnik.

    Zvaničnici su potvrdili da je Centralna obavještajna agencija (CIA) izvela napad dronom u Afganistanu.

    Zvaničnici, koji su željeli ostati anonimni, rekli su da je napad izveden u nedjelju u Kabulu. Nisu iznijeli detalje o meti niti da li ima žrtava.

    Al-Zawahri je vodio Al-Kaidu s Osamom bin Ladenom, ubijenim u američkoj operaciji u Pakistanu 2011. godine, a nakon bin Ladenovog ubistva preuzeo je vodstvo ove terorističke mreže, koja je, između ostalog, odgovorna za napad na tornjeve Svjetskog trgovačkog centra 11. septembra 2001. u New Yorku.

    Zawahiri, egipatski doktor i hirurg, pomogao je u koordinaciji napada 11. septembra 2001. u kojima su četiri civilna aviona oteta i udarena u tornjeve bliznakinje Svjetskog trgovačkog centra u New Yorku, Pentagon u blizini Washingtona i polje u Pensilvaniji, ubivši skoro 3.000 ljudi.

    Njegova smrt u napadu dronom CIA-e postavlja pitanje da li su mu talibani dali utočište nakon njihovog preuzimanja Kabula u augustu 2021., dok su posljednje trupe predvođene SAD-om napuštale Afganistan nakon 20 godina rata.

    U saopćenju, glasnogovornik talibana Zabihullah Mudžahid potvrdio je da je došlo do napada i oštro ga osudio, nazvavši ga kršenjem “međunarodnih principa”.

  • Guterres: Čovječanstvo je samo jedan nesporazum udaljeno od nuklearnog uništenja

    Guterres: Čovječanstvo je samo jedan nesporazum udaljeno od nuklearnog uništenja

    Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN-a) Antonio Guterres upozorio je da bi nesporazum mogao izazvati nuklearno uništenje, nakon što su SAD, Velika Britanija i Francuska pozvale Rusiju da zaustavi “svoju opasnu nuklearnu retoriku i ponašanje”.

    Na otvaranju ključne konferencije Sporazuma o neširenju nuklearnog naoružanja (NPT) u New Yorku, Guterres je upozorio da se svijet suočava s “nuklearnom opasnošću koja nije viđena od vrhunca Hladnog rata”.
    Pozivajući se na rat Rusije sa Ukrajinom te tenzije na Korejskom poluostrvu i na Bliskom istoku, Guterres je rekao da strahuje da bi krize “sa nuklearnim prizvukom” mogle eskalirati.

    “Danas je čovječanstvo samo jedan nesporazum, jedna pogrešna procjena, udaljeno od nuklearnog uništenja”, rekao je Guterres na 10. konferenciji NPT-a, međunarodnog ugovora koji je stupio na snagu 1970. godine s ciljem da spriječi širenje nuklearnog oružja.

    “Do sada smo imali izuzetnu sreću, ali sreća nije strategija. Niti je štit od geopolitičkih tenzija koje mogu da prerastu u nuklearni sukob”, dodao je, pozivajući nacije da “stave čovječanstvo na novi put prema svijetu bez nuklearnog oružja”.

    Sastanak koji je održan u sjedištu UN-a odgođen je nekoliko puta od 2020. godine zbog pandemije koronavirusa.

    Guterres je rekao da je konferencija bila “šansa da se ojača” sporazum i “prilagodi zabrinjavajućem svijetu oko nas”.

    “Uklanjanje nuklearnog oružja je jedina garancija da se ono nikada neće koristiti”, rekao je generalni sekretar.

    Dodao je i da će posjetiti Hirošimu na godišnjicu američkog atomskog bombardiranja tog japanskog grada 6. augusta.
    Guterres je istakao da je širom svijeta do sada skladišteno 13.000 komada nuklearnog oružja. U januaru ove godine, pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a, SAD, Kina, Rusija, Velika Britanija i Francuska, su obećale da će spriječiti dalje širenje nuklearnog oružja.


    Učesnicima konferencije se obratio i ruski predsjednik Vladimir Putin koji je rekao da ne treba započinjati nuklearni rat jer u njemu ne može biti pobjednika.

  • Blinken: Potencijalna posjeta Pelosi Tajvanu njena odluka

    Blinken: Potencijalna posjeta Pelosi Tajvanu njena odluka

    Američki državni sekretar Entoni Blinken izjavio je danas da će potencijalna posjeta predsjednice Predstavničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi Tajvanu biti u potpunosti njena odluka, ali je pozvao Kinu da ne eskalira tenzije u slučaju posjete.

    “Ukoliko predsjednica (Nensi Pelosi) ipak odluči da ode u posjetu, a Kina pokuša da stvori neku vrstu krize ili na drugi način eskalira tenzije, to će u potpunosti biti stvar Pekinga”, rekao je Blinken u Njujorku, prenio je Rojters.

    Blinken je od Kine zatražio da se odgovorno ponašaju i da se ne upuštaju u bilo kakvu eskalaciju.

  • Bajden spreman na razgovore sa Rusijom o kontroli naoruzanja

    Bajden spreman na razgovore sa Rusijom o kontroli naoruzanja

    Uoči globalne diskusije o neširenju nuklearnog naoružanja koja u ponedeljak počinje u Ujedinjenim nacijama (UN), predsednik SAD Džozef Bajden poručio je da su SAD spremne da razgovaraju sa Rusijom o novom dogovoru za kontrolu naoružanja koji bi zamenio Novi START, ali ukoliko Moskva pokaže da je spremna da nastavi timski rad.

    “Moja administracija je spremna da ekspeditivno pregovara o novom okviru za kontrolu naoružanja koji bi zamenio Novi START kada taj sporazum bude istekao 2026. godine. Ali za pregovore je potreban voljan partner koji deluje u dobroj veri, a brutalna i ničim izazvana ruska agresija u Ukrajini narušila je mir u Evropi i predstavlja napad na fundamentalna načela međunarodnog poretka”, navodi se u Bajdenovom saopštenju.

    Američki predsednik je ukazao da je zdrav sporazum o neširenju nuklearnog oružja (NPT) uvek počivao na smislenom, recipročnom ograničenju naoružanja između Sjedinjenih Američkih Država i Ruske Federacije.

    “Čak i na vrhuncu Hladnog rata, SAD i Sovjetski Savez su bili u stanju da rade zajedno na održavanju naše zajedničke odgovornosti da se osigura strateška stabilnost”, poručio je Bajden i ukazao da i Kina takođe ima odgovornost kao država sa nuklearnim oružjem da se uključi u pregovore koji će “smanjiti rizik od pogrešnih procena” i pozabaviti se destabilizujućom vojnom dinamikom.

    Zvaničnici iz celog sveta okupljaju se u ponedeljak u Njujorku na Desetoj konferenciji o neširenju nuklearnog oružja (NPT), dve godine nakon što je takav skup odložen zbog pandemije kovida-19, prenosi Rojters.

    Kontrola naoružanja je istorijski gledano bila oblast u kojoj je napredak bio moguć uprkos širim neslaganjima.

    Ova konferencija se održava pet meseci nakon što je Rusija napala Ukrajinu i u trenutku rasplamsavanja američko-kineskih tenzija oko Tajvana.

    Rusija i SAD potpisale su Novi ugovor START 2010. godine, a u februaru 2021. godine Moskva i Vašington su ga produžili na pet godina, do 2026. godine.

  • Udarna grupa mornarice SAD krenula prema Tajvanu

    Udarna grupa mornarice SAD krenula prema Tajvanu

    Udarna grupa nosača aviona Ronald Regan (RR) uputila se u vode jugoistočno od Tajvana, saopšteno je danas iz kineskog analitičkog centra SCSPI.

    U saopštenju se navodi da je 30. jula udarna grupa nosača aviona RR američke mornarice napustila Južno kinesko more i ušla u Filipinsko more kroz moreuz San Bernardino, prenosi Tas.

    Nakon toga, pored ostrva Luzon u filipinskom arhipelagu prošao je i nosač aviona Ronald Reagan i krenuo ka severu prema Tajvanu, a prema procenama analitičkog centra, trenutno se nalazi oko 800 kilometara jugoistočno od tog ostrva.

    SCSPI je takođe potvrdio da je iz vazdušne baze Kadena na Okinavi jutros poleteo teretni avion gruman C-2 grejhaund američke mornarice i uputio se ka vodama južno od Luzonskog moreuza.

    SCSPI ističe da s obzirom na situaciju nije moguće isključiti nenajavljenu posetu Tajvanu predsedavajuće Predstavničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi, iako ta poseta nije pomenuta na njenom zvaničnom sajtu.

    Međutim, američke i tajvanske medijske kuće insistiraju da bi Nensi Pelosi možda ipak mogla da poseti Tajvan 2. avgusta, a da bi 3. avgusta mogla da se sastane sa tajvanskom liderkom Cai Ing-venom, prenela je novinska agencija Kjodo.

  • Amerika razmatra upotrebu nuklearnog arsenala?

    Amerika razmatra upotrebu nuklearnog arsenala?

    SAD bi razmotrile mogućnost upotrebe svog nuklearnog arsenala samo u izuzetnim okolnostima, izjavio je danas američki državni sekretar Entoni Blinken.

    Dok god postoji nuklearno oružje, osnovna uloga američkog nuklearnog oružja biće odvraćanje nuklearnih napada na SAD ili na njihove saveznike i partnere, rekao je Blinken u sedištu UN u Njujorku na revizijskoj konferenciji potpisnica Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, preneo je TASS.

    “Sjedinjene Američke Države bi razmotrile upotrebu nuklearnog oružja samo u izuzetnim okolnostima kako bi zaštitile vitalne interese Sjedinjenih Američkih Država i njihovih saveznika i partnera”, istakao je Blinken.

    On je kazao da povratak nuklearnom sporazumu iz 2015. ostaje najbolji ishod za SAD, Iran i svet, preneo je Rojters. Blinken je ponovio američko upozorenje da se Severna Koreja sprema da izvede sedmi nuklearni test.

    Predsednik SAD Džozef Bajden rekao je ranije da je Vašington spreman da predstavi novi sporazum o nuklearnom oružju sa Rusijom i pozvao Moskvu da demonstrira svoju sposobnost da pregovara u dobroj veri.