Kategorija: Svijet

  • Bajden oštro upozorio: Odgovaraće

    Bajden oštro upozorio: Odgovaraće

    Predsednik SAD Džozef Bajden saopštio je da će oni koji su doveli do propasti Banke Silicijumske doline (SVB) odgovarati.

    Takođe je najavio stroži nadzor i regulisanje rada većih banaka.

    Bajden će danas saopštiti na koji način će se američka administracija uhvatiti u koštac s bankarskom krizom, najvećom u SAD od 2008. godine, koja je primorala regulatorna tela da uvedu niz vanrednih mera pošto je slom SVB-a i Signačer (Signature) banke stvorio rizik od šire, sistemske krize, prenosi Rojters.

    Američki predsednik je u nedelju saopštio da su Ministarstvo finansija i direktor Nacionalnog ekonomskog saveta vredno radili s regulatorima bankarskog sektora kako bi rešili problem SVB-a i Signačer banke, dodavši da rešenje “ne dovodi u opasnost dolare finansijskih obveznika”.

    “Američki narod i američke firme mogu da imaju poverenja da će njihovi depoziti biti na svom mestu kada im budu bili potrebni”, saopštio je Bajden.

    On je takođe naveo da je “čvrsto posvećen tome da oni koji su doveli do ovog nereda u potpunosti odgovaraju” i da se nastavi s naporima da se “ojača nadzor i regulisanje većih banaka kako ne bismo ponovo bili dovedeni u ovu situaciju”.

    Kalifornijska Uprava za finansijsku zaštitu zatvorila je u petak SVB, 16. po veličini američku banku. SVB je najveća banka koja je propala posle sloma onih u finansijskoj krizi 2008. godine.

    Američke vlasti su juče donele odluku da omoguće deponentima da imaju pristup svim svojim depozitima od 13. marta.

  • Rusija je gađana

    Rusija je gađana

    Ruska vazdušna odbrana oborila je četiri rakete iznad Belgoroda, na granici s Ukrajinom.

    Tom prilikom povređena je jedna žena, saopštio je danas gubernator Belgorodske oblasti Vjačeslav Gladkov.

    “Naša vazdušna odbrana oborila je četiri rakete iznad Belgoroda i Belgorodske oblasti. Posledice na tlu se razjašnjavaju. Već je prijavljena jedna povređena osoba”, napisao je on na Telegram kanalu.

    Dodao je i da je na lice mesta poslata hitna pomoć.

    Kako je naveo, pričinjena je i šteta na dva stambena objekta.

    Gladkov nije naveo ko je ispalio rakete, ali je u prethodnim slučajevima optuživao ukrajinske snage sa druge strane granice, podseća Rojters.

  • Jasna odluka: Nećemo slati oružje u Ukrajinu

    Jasna odluka: Nećemo slati oružje u Ukrajinu

    Švajcarski predsednik Alen Berset osudio je ludilo rata, navodi se u intervjuu za nedeljno izdanje lista Neue Zurcher Zeitung (NZZ).

    “Osećam to ratno ludilo u nekim krugovima. I veoma sam zabrinut zbog toga, jer taj osećaj počiva na kratkoročnoj viziji”, rekao je Berset i dodao da švajcarsko oružje ne bi trebalo da se koristi u ratovima.

    Socijaldemokratski predsednik iz kantona Friburg je istakao da je stav Federalnog veća po ovom pitanju vrlo jasan.

    “Razumem i poštujem činjenicu da druge zemlje imaju drugačije gledište, ali treba uvažavati i švajcarsku tačku gledišta. Da jednostavno kažem da je situacija sada drugačija i da Švajcarska mora da promeni sve bez obzira na svoje pravne osnove, to nije moguće“, odlučno je naglasio Berset.

    Naime, debata o neutralnosti Švajcarske traje još od ruske vojne operacije u Ukrajini 24. februara prošle godine.

    Švajcarska, koja nije članica Evropske unije, uvela je sve sankcije evropskog bloka Rusiji, ocenivši da su kompatibilne sa neutralnošću te zemlje, ali Švajcarci odbijaju zahteve Nemačke, Španije i Danske da im se dozvoli preusmeravanje uvezenog švajcarskog oružja i municije u Ukrajinu.

    Nekoliko inicijativa je izneseno pred parlament za ublažavanje tih pravila, ali će proći meseci do donošenja odluke. Berset je tokom posete UN rekao da nije vreme za promene i da se ne mogu praviti izuzeci, braneći tradicionalnu poziciju svoje zemlje.

  • Napali su: Moćno oružje topi ljudsko meso i proždire beton

    Napali su: Moćno oružje topi ljudsko meso i proždire beton

    Na Tviteru su objavljeni snimci iz Ukrajine na kojima se vidi kako oružje topi ljudsko meso i proždire metal i beton, takozvanu kišu termita.

    Rusija je u više navrata koristila pomenuto oružje.Termit, koji je mešavina metalnog praha i metalnog oksida, koristi se za pravljenje zapaljivih bombi i opekotina na temperaturama većim od 2400°C, a ako dođe u kontakt sa ljudskim mesom, može da ga istopi do kosti.

  • Katastrofa u Bahmutu

    Katastrofa u Bahmutu

    I Rusija i Ukrajina tvrde da je suprotna strana pretrpjela ogromne gubitke u ljudstvu u borbi za Bahmut.

    Ruske snage pokušavaju da zauzmu taj grad na istoku Ukrajine u Donjeckoj oblasti već mesecima, ali im ukrajinske snage odolevaju. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je, u naknovijem obraćanju, rekao da je ubijeno preko 1.100 ruskih vojnika.

    “Za manje od sedam dana, počev od 6. marta, uspeli smo da ubijemo preko 1.100 neprijateljskih vojnika u Bahmutu. To je veliki gubitak za Rusiju”, rekao je on, tvrdeći i da je veoma veliki broj teško povređenih, oko 1.500.

    S druge strane, zvanična Moskva takođe tvrdi da je nanela značajne gubitke neprijatelju, samo što pominju broj od 220 ubijenih Ukrajinaca za 24 sata.

    Svi analitičari pak navode da sam bahmut nema nekg velikog strateškog značaja, osim što bi ruskim vojnim komandantima ako pobede, značio da konačno u Kremlj mogu da donesu neku dobru vest, koje nije bilo već mesecima.

    Jevgenij Prigožin, vođa plaćenika “Vagner”, koja predvodi napade u Bahmutu, izjavio je u nedelju da je situacija veoma teška i da se Ukrajinci bore za svaki metar.

  • Otvara se drugi front?

    Otvara se drugi front?

    Gruzijski premijer Iraklije Garibašvili smatra da mnoge spoljne sile pokušavaju da uvuku njegovu zemlju u vojni sukob sa Rusijom.

    “U Ukrajini se očekuje još veća eskalacija sukoba i mnoge spoljne sile su zainteresovane za otvaranje ‘drugog fronta’ na teritoriji Gruzije. Kako drugačije objasniti da predsednik Ukrajine Zelenski, tokom sukoba u svojoj zemlji, nađe vremena da se obrati hiljadama učesnika destruktivne akcije u Gruziji. To je direktan dokaz da je taj čovek motivisan da i u našoj zemlji nešto promeni“, dodao je on.

    On je podsetio i na izjave drugih ukrajinskih političara koji su izjavljivali da treba smeniti vlast u Gruziji i otvariti„drugi front“.

    Prema njegovim rečima, uključivanje Gruzije u oružani sukob sa Rusijom planirale su određene spoljne sile odavno. Garibašvili ne sumnja da je nekoliko meseci pre početka sukoba u Ukrajini, bivši predsednik Gruzije Mihail Sakašvili poslat u Gruziju “sa sasvim konkretnim zadatkom – da izvrši državni udar i uvuče Gruziju u sukob u pravom trenutku“.

    “Ovo je realnost“, naglasio je on.

    “Znam da je nekoliko desetina ljudi došlo iz Ukrajine. Želim da im se obratim apelujem: ne gajite iluzije i očekivanja da će se ovde nešto desiti. Ništa se neće desiti, braćo. Želim svim borcima u Ukrajini da se zdravi vrate porodicama, ali ne nasedajte na prljave provokacije. Mi znamo mnogo više nego što oni mogu da zamisle. Država je jaka…dok je (partija) Gruzijski san na vlasti, nećemo dozvoliti otvaranje drugog fronta, to ne dolazi u obzir“, zaključio je Garibašvili

  • Ukrajinci uhapšeni u vezi s uništavanjem najvećeg aviona na svijetu

    Ukrajinci uhapšeni u vezi s uništavanjem najvećeg aviona na svijetu

    ​Ukrajinske vlasti izvijestile su u petak da je nekoliko najviših zvaničnika iz državne kompanije za proizvodnju aviona Antonov osumnjičeno da su ometali zakonite aktivnosti ukrajinskih oružanih snaga i time omogućili uništenje najvećeg aviona na svijetu, An-225 Mriya.

    Prema Ukrajinskoj “Pravdi”, istraga je pokrenuta protiv bivšeg generalnog direktora Antonova, Sergija Bičkova, njegovog zamjenika Mihajla Harčenka i vodioca odjela za sigurnost aviona u kompaniji, Aleksandra Netesova.

    Ukrajinske sigurnosne službe saopštile su da su dvojica osumnjičenih uhapšeni, a jedan je stavljen na saveznu potjernicu. “Pravda” je objavila da je Netesov napustio Ukrajinu. Sva trojica osumnjičenih navodno se suočavaju s kaznom do 15 godina zatvora.

    Zvaničnici ukrajinske sigurnosne službe vjeruju da su u periodu od januara do februara 2022. zvaničnici kompanije spriječili vojsku da uspostavi odbranu na aerodromu “Hostomel” gdje je bila uskladištena Mriya. Zbog toga su, prema inspektorima, ruske snage uspjele se preuzeti kontrolu nad aerodromom i okolnim područjima te uništiti letjelicu, prenosi “Meduza”.

  • Otkrivanje porijekla kovida 19 je moralni imperativ

    Otkrivanje porijekla kovida 19 je moralni imperativ

    Otkrivanje porijekla kovida 19 je moralni imperativ i sve hipoteze moraju biti istražene, izjavio je šef Svjetske zdravstvene organizacije /SZO/ Tedros Adanom Gebrejesus.
    On je u do sada najoštrijem komentaru o ovoj temi naglasio da ovo tijelo UN ostaje posvećeno cilju otkrivanja porijekla virusa.

    “Vol strit džurnal” je izvijestio da je jedna američka agencija procijenila da je pandemiju vjerovatno izazvalo nenamjerno curenje iz kineske laboratorije, što je povećalo pritisak na SZO da dođe do odgovora. Peking je demantovao ovu procjenu.

    “Razumijevanje porijekla kovida 19 i istraživanje svih hipoteza ostaju imeprativ – naučni imperativ, koji će nam pomoći da spriječimo buduće epidemije, i moralni imperativ, zarad miliona ljudi koji su umrli i onih koji žive sa dugim kovidom”, napisao je Tedros kasno sinoć na “Tviteru”.

    On se obratio javnosti povodom tri godine otkako je SZO prvi put upotrijebila reč “pandemija” da opiše globalnu epidemiju kovid 19.

    Aktivisti, političari i akademici rekli su u otvorenom pismu ovog vikenda da bi fokus godišnjice trebao da bude na sprečavanju ponavljanja nejednake raspodjele vakcina protiv kovida 19.

    Oni su napomenuli da je to dovelo do najmanje 1,3 miliona smrtnih slučajeva koji su mogli biti spriječeni.

    U 2021. godini, tim predvođen SZO proveo je više sedmica u kineskom Vuhanu i okolini, gdje su prijavljeni prvi slučajevi zaražavanja ljudi. U zajedničkom izveštaju kasnije je rečeno da je virus vjerovatno prenijet sa slijepih miševa na ljude preko druge životinje, ali da su potrebna dalja istraživanja.

    Kina je potom saopštila da dodatne posjete nisu potrebne.

  • Senat usvojio Makronovu penzionu reformu

    Senat usvojio Makronovu penzionu reformu

    Francuski senat usvojio je sinoć plan penzione reforme predsjednika Emanuela Makrona sa 195 glasova “za” i 112 “protiv”.
    Ključna odredba ovog prijedloga zakona je podizanje starosne granice za penzionisanje za dvije godine, na 64.

    Gornji dom francuskog parlamenta glasao je o tekstu nakon sedmog dana protesta širom zemlje protiv plana. Većina građana se protivi predloženoj reformi, pokazuju istraživanja javnog mnjenja.

    Nakon što je Senat usvojio prijedlog zakona, razmotriće ga zajednički odbor poslanika donjeg i gornjeg doma parlamenta, vjerovatno u srijedu, 15. marta.

    Ako se odbor usaglasi oko teksta, konačno glasanje u oba doma će vjerovatno biti održano u četvrtak, ali ishod glasanja i dalje je neizvjesan u donjem domu, Narodnoj skupštini, gdje su Makronovoj stranci potrebni glasovi saveznika za većinu.

    Ukoliko Vlada procijeni da neće imati dovoljno glasova u donjem domu, i dalje je moguće da “progura” tekst bez parlamentarnog glasanja, po takozvanoj proceduri 49:3.

    Za srijedu su planirani dodatni štrajkovi i protesti širom zemlje.

  • Prognostičari više ne predviđaju pad njemačke ekonomije

    Prognostičari više ne predviđaju pad njemačke ekonomije

    Njemačka se približava kraju prvog kvartala ove godine sa dozom optimizma da je kriza iz 2022. godine prevaziđena, a prognostičari više ne predviđaju pad najveće evropske ekonomije tokom ove godine, objavio je danas Blumberg.

    Kako se navodi, njemačka privreda će iz blage recesije vjerovatno izaći na proljeće.

    Industrijska proizvodnja i poslovna očekivanja u Njemačkoj dostigla su najviši nivo otkako je Rusija izvršila napad na Ukrajinu, kao i referentni berzanski indeks DAKS.

    Njemački proizvođač automobila “Folksvagen” prognozirao je mogući skok svojih prihoda od 15 odsto tokom ove godine.

    Istovremeno, ponovno otvaranje Kine poslije pandemije korone nudi sjajne mogućnosti za izvoznike, a njemačke fabrike su dobile povećan broj narudžbi iz inostranstva od početka ove godine.

    U Njemačkoj je, međutim, i dalje prisutan šok zbog povećanih troškova života, tržište stanova je nestabilno, a velika povećanja kamatnih stopa Evropske centralne banke takođe negativno utiču, ukazao je Blumberg.

    Njemačka ekonomija zabilježila je pad od 0,4 odsto u četvrtom kvartalu prošle godine, što je manje od polovine predviđanja Evropske komisije.

    Prema prognozi Blumberga, pad njemačkog bruto domaćeg proizvoda (BDP) iznosiće od januara do marta 0,3 odsto, ali projekcije za cijelu godinu su se poboljšale što ukazuje da će BDP ostati nepromijenjen.