VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • “Amerika zaradila bogatstvo na konfliktu u Ukrajini”

    “Amerika zaradila bogatstvo na konfliktu u Ukrajini”

    Portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Džao Lidžijan rekao je danas da su SAD “zaradile bogatstvo” od konflikta u Ukrajini.

    Evropa plaća cenu tog konflikta, naročito u pogledu inflacije i cene energije, kazao je Džao.

    Obraćajući se novinarima na pres konferenciji, portparol je izjavio kako “nije čudo što evropski mediji kažu da Evropa mora da se zapita: zašto bi naš mir i napredak zavisio od interesa Sjedinjenih Država?”

    Takođe je optužio Vašington za ifnorisanje efekta uvođenja američjih subvencija (Akt o redukciji inflacije –IRA) na druge zemlje, “uključujući takozvane saveznike i pratnere”, što je “još jedan primer američke hegemonije”, prenosi Teletrejder.

    Kina je prethodno upozorila da će IRA naškoditi globalnoj industriji poluprovodnika i insistirala na tome da ne isporučuje Rusiji oružje neophodno za nastavak vojne operacije u Ukrajini.

  • Peskov: Nemogući uslovi Bajdena za pregovore sa Rusijom

    Peskov: Nemogući uslovi Bajdena za pregovore sa Rusijom

    Američki predsjednik Džo Bajden je zapravo rekao da su pregovori sa Ruskom Federacijom mogući tek nakon odlaska Rusije iz Ukrajine, ali to je nemoguće, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    On je, nakon što je Bajden prethodno izjavio da ne planira kontakte sa Putinom u bliskoj budućnosti, ali da dozvoljava takvu mogućnost ako ruski predsjednik “pokaže interesovanje” za okončanje sukoba u Ukrajini, ocijenio da je Bajden zapravo rekao da da su pregovori mogući tek nakon što Putin napusti Ukrajinu, prenosi RIA Novosti.

    Peskov je istakao da Kremlj nije spreman na to i dodao da se “specijalna vojna operacija nastavlja”.

    Peskov je, istovremeno, naglasio je da je Putin “bio, jeste i ostaje otvoren za pregovore sa svima” kako bi Rusija postigla svoje ciljeve.

    Ukazao je da SAD ne priznaju ukrajinske teritorije u sastavu Rusije, koje je Moskva pripojila i ocijenio da to znaccajno otezzava potragu za nekom vrstom zajedniccke osnove koja bi omogućila medjusobnu diskusiju.

    Peskov je dodao je da su pokussaji pregovora sa NATO-om, OEBS-om i Sjedinjenim Državama bili neuspješni.

    Američki predsjednik Džozef Bajden izjavio je juče da ne planira da uskoro razgovara sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom, ali da je spreman na razgovor s njim ukoliko pokaže interesovanje za okončanje rata u Ukrajini i to samo u konsultaciji sa NATO saveznicima.

    “Nemam neposredne planove da pričam sa Putinom”, rekao je Bajden tokom zajedničke konferencije u Bijeloj kući sa francuskim kolegom Emanuelom Makronom, prenio je Rojters.

    Bajden je, medjutim, dodao da je “spreman da priča sa Putinom ukoliko kod njega postoji interesovanje da pronađe način da okonča rat”.

    “Ali, on to još nije učinio”, istakao je Bajden.

  • Kasne isporuke američkog oružja – a Kina prijeti

    Kasne isporuke američkog oružja – a Kina prijeti

    Vlada Tajvana suočava se sa kašnjenjem 19 milijardi dolara vrednih isporuka oružja, usred nedavno povišenih tenzija sa Kinom.

    Vašingtonski zvaničnici plaše se da će nastavak vojne podrške Ukrajini dodatno oslabiti posvećenost SAD poboljšanju odbrambene sposobnosti Tajvana, objavio je “Vol Strit žurnal”.

    Među borbenim sredstvima koja kasne su protitenkovski sistem džavelin, rakete zemlja-vazduh stinger i samohodne haubice M109A6 paladin.

    Prva serija haubica trebalo je da bude isporučena između 2023. i 2025, a pošiljke stingera su bile očekivane u 2026, međutim, odložene su zbog “tesnih rokova za proizvodnju u SAD i promena u situaciji na međunarodnom planu”, prenosi Difens post.

    Ministarstvo odbrane Tajvana objavilo je da će doći do odlaganja isporuka ključne vojne opreme ove godine zbog pomoći Vašingtona zvaničnom Kijevu.

    Aranžman s Tajvanom

    Bajdenova administracija nedavno je odobrila paket vojne pomoći Tajvanu vredan 1-1,1 milijardu dolara.

    Ugovorom iz septembra vrednim 665 miliona dolara predviđeno za održavanje i nadogradnju Rejtionovog radarskog sistema za rano otkrivanje i upozoravanje. Još 335 miliona dolara određeno je za 60 projektila Harpoon Block II namenjenih potapanju kineskih plovila, kao i 85,6 miliona za više od 100 sajdvinder raketa vazduh-vazduh.

  • Ukrajina naredila istragu pravoslavne crkve povezane sa Rusijom

    Ukrajina naredila istragu pravoslavne crkve povezane sa Rusijom

    Najviši ukrajinski bezbjednosni zvaničnici naredili su istragu aktivnosti ogranka pravoslavne crkve koji je istorijski povezan s Moskvom, rekao je juče ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
    Dodao je da će istraga ispitati ima li moskovski ogranak crkve pravo da djeluje na jednom od najsvetijih mjesta u Ukrajini – kompleksu Kijevsko-pečerske lavre, prenosi Index.

    Formalno prekinuli veze s Ruskom pravoslavnom crkvom
    Pravoslavna crkva u Rusiji izdašno je podržala devetomjesečnu invaziju Rusije na Ukrajinu.

    “Moramo stvoriti uslove da nikakvi akteri zavisni od države agresora (Rusiji) ne mogu manipulisati Ukrajincima i slabiti Ukrajinu iznutra”, rekao je Zelenski u video-obraćanju.

    U Ukrajini je crkva povezana s Moskvom prošlog maja formalno prekinula veze s Ruskom pravoslavnom crkvom, ali joj mnogi Ukrajinci još uvijek ne vjeruju i optužuju je za tajnu saradnju s Rusijom.

    Rasprava najviših bezbjednosnih zvaničnika naglasila je važnost s kojom Zelenski i drugi čelnici još uvijek gledaju na uticaj crkve povezane s Moskvom među običnim Ukrajincima.

    Pravoslavni hršćani čine većinu od 43 miliona ljudi u Ukrajini, a od pada sovjetske vlasti konkurencija je žestoka između crkve povezane s Moskvom i nezavisne ukrajinske crkve proglašene ubrzo nakon nezavisnosti.

    Ispitaće imovinu crkve
    Zelenski je rekao da će Vlada parlamentu podnijeti prijedlog zakona kojim se zabranjuju vjerske grupe “povezane s centrima uticaja u Rusiji”.

    Preduzeće se radnje protiv “subverzivne aktivnosti ruskih specijalnih službi u ukrajinskom vjerskom okruženju”. Osim toga, ispitaće se imovina crkve, uključujući njeno korištenje Kijevsko-pečerske lavre.

    Bezbjednosna služba SBU saopštila je prošle sedmice da je pretražila 350 zgrada koje pripadaju crkvi povezanoj s Rusijom i sprovela provjere nad 850 osoba.

    SBU je rekao da je pronašao “sumnjive” ruske državljane, velike svote gotovine i prorusku literaturu, što je Moskva osudila.

  • Indija postaje treća ekonomija svijeta

    Indija postaje treća ekonomija svijeta

    Indija bi trebala da prestigne Japan i Njemačku i da postane treća najveća svjetska ekonomija, prema S&P Globalu i Morgan Stenliju.

    Predviđanje S&P-a temelji se na projekciji da će godišnji nominalni rast bruto domaćeg proizvoda Indije u prosjeku da iznosi 6,3 posto do 2030, prenosi portal biznisinfo.ba.

    Slično tome, Morgan Stenli procenjuje da će se BDP Indije verovatno više nego udvostručiti u odnosu na sadašnji nivo do 2031.

    “Indija ima uslove za ekonomski procvat podstaknut offshoringom, ulaganjem u proizvodnju, energetskom tranzicijom i naprednom digitalnom infrastrukturom zemlje”, napisali su u izvještaju analitičari Morgan Stenlija predvođeni Ridhamom Desaijem i Girišom Akčipaliom.

    Ovi će pokretači učiniti Indiju trećom najvećom svjetskom ekonomijom i tržištem kapitala prije kraja decenije.

    Indija je zabeležila međugodišnji rast od 6,3 posto u tromesečju od jula do septembra, neznatno više od prognoze Rojtersove ankete od 6,2 posto.

    Pre toga, Indija je zabilježila rast od 13,5 posto od aprila do juna u poređenju s prošlom godinom, podstaknuta snažnom domaćom potražnjom u sektoru usluga u zemlji.

    Projekcija S&P-a zavisi od nastavka trgovinske i finansijske liberalizacije Indije, reformi tržišta rada, kao i o ulaganju u indijsku infrastrukturu i ljudski kapital.

    “Ovo je razumno očekivanje Indije, koja ima puno toga za ‘nadoknaditi’ u pogledu rasta i prihoda po glavi stanovnika”, rekao je Dhiraj Nim, ekonomista iz Australia and New Zealand Banking Group Research, za CNBC.

    Neke od navedenih reformi već su pokrenute, rekao je Nim, ističući predanost vlade da izdvoji više kapitalnih izdataka u godišnjim knjigama rashoda zemlje.

  • Macron: Ako želimo održivi mir, Ukrajinci moraju odabrati trenutak kada će pregovarati

    Macron: Ako želimo održivi mir, Ukrajinci moraju odabrati trenutak kada će pregovarati

    Francuski predsjednik Emmanuel Macron je nakon sastanka s američkim predsjednikom Joe Bidenom poručio kako zapadni saveznici ne bi trebali tjerati Ukrajince na kompromis s Rusijom koji bi za njih bio neprihvatljiv.

    “Nikad nećemo poticati Ukrajince na kompromis koji za njih neće biti prihvatljiv”, odgovorio je Macron na pitanje o potencijalnom završetku rata.

    Farncuski predsjednik dodaje kako je ukrajinski narod hrabar i odlučan u borbi da zaštiti svoju zemlju i svoje živote.

    “Oni su tako hrabri i brane upravo svoje živote, svoju naciju i naša načela… Ako želimo održivi mir, moramo ispoštovati Ukrajince da odluče trenutak i uslove u kojima će pregovarati o svojoj teritoriji i svojoj budućnosti”, istakao je Macron.

    Također, kaže i kako su saveznici povećali ekonomsku, vojnu i humanitarnu pomoć Ukrajini.

    “Dodatno, podrška SAD-a . kako finansijska tako i u snabdijevanju Ukrajine vojnim oružjem – nije važna samo za napadnutu zemlju nego i za širu Evropu. Za stabilnost našeg svijeta danas – jer ako smatramo da možemo napustiti zemlju i odustati od punog poštovanja ovih načela, to znači da ne postoji moguća stabilnost u svijetu”, zaključio je Macron nakon sastanka s Bidenom, prenosi CNN.

  • NATO: Ako Putin pobjedi, očekujemo eskalaciju

    NATO: Ako Putin pobjedi, očekujemo eskalaciju

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je danas da Severnoatlanska alijansa neće biti uvučena u Putinov rat.

    “Ruski nelegalni rat u Ukrajini nastavlja da seje smrt i patnju svakoga dana. Kako se pojačava zima, Rusija bombarduje ukrajinsku energetsku strukturu. Pokušavaju da smrznu i izgladne Ukrajince. Putin koristi zimu kao oružje. Ne smemo mu dozvoliti da pobedi, a NATO neće biti deo konflikta. Nećemo biti uvučeni u Putinov rat”, rekao je Stoltenberg, prenosi sajt NATO.

    On je dodao da ukoliko Putin pobedi, to će samo ojačati autoritativne lidere da koriste silu kako bi postigli svoje ciljeve.

    “To bi načinilo svet opasnijim mestom i sve nas mnogo ranjivijim. Zato je zadatak NATO da podrži Ukrajinu i da spreči da se rat proširi dalje. To činimo tako što šaljemo jasnu poruku Moskvi da ćemo braniti svakog našeg saveznika. Zato smo i pojačali prisustvo na istočnom kraku Alijanse”, poručio je Stoltenberg.

  • Priprema se napad velikih razmjera

    Priprema se napad velikih razmjera

    Novi ruski napad velikih razmjera mogao uskoro da usljedi, piše Telegraph.

    Satelitske slike pokazuju neuobičajeno kretanje na ruskom vojnom aerodromu luci Engels-2, u okolini grada Saratova, s gotovo dvadesetak bombardera dugog dometa Tu-95 i Tu-160.

    “Neobično veliki broj bombardera na pisti pokazatelj je povećanja broja operacija, ako ne i neposrednog napada velikih razmjera”, rekao je vojni analitičar Arda Mevlutoglu za Špigl.

  • Savjetnik Zelenskog tvrdi da je poginulo 13.000 ukrajinskih vojnika

    Savjetnik Zelenskog tvrdi da je poginulo 13.000 ukrajinskih vojnika

    Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihail Podoljak rekao je da je od početka rata u Ukrajini do danas poginulo između 10.000 i 13.000 vojnika.

    Ovakva izjava smatra se jednim od rijetkih saopštenja nekog ukrajinskog zvaničnika o broju nastradalih, ocenjuje BBC.

    Govoreći za ukrajinski TV kanal Channel 24, Podoljak je rekao da Kijev “otvoreno govori o broju ubijenih“.

    “Imamo zvanične procene Generalštaba, zvanične procene glavnokomandujućeg (predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski) i one se kreću od 10.000 do 12.500-13.000 ubijenih“, rekao je Podoljak.

    S druge strane, on je procenio da je do 100.000 ruskih vojnika ubijeno od početka sukoba 24. februara i da je još 100.000 do 150.000 ranjeno, nestalo ili nisu mogli da se vrate u borbu.

    Podoljak je u junu rekao da između 100 i 200 ukrajinskih vojnika gine dnevno. Prošlog mjeseca, načelnik generalštaba vojske SAD general Mark Mili rekao je da je oko 100.000 ruskih i 100.000 ukrajinskih vojnika ubijeno ili povrijeđeno od početka rata.

    Slične procene je iznela i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, u svom video obraćanju u srijedu, kada je rekla da je u sukobima do sada ubijeno oko 100.000 ukrajinskih vojnika, ali je kasnije portparolka Komisije Dana Spinant rekla da je to bila greška i da se ukupna cifra odnosila na poginule i ranjene.

  • Bajden: Ne planiram uskoro da razgovaram sa Putinom

    Američki predsjednik Džozef Bajden izjavio je da ne planira da uskoro razgovara sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom, ali je spreman na razgovor s njim ukoliko pokaže interesovanje za okončanje rata u Ukrajini i to samo u konsultaciji sa NATO saveznicima.

    “Nemam neposredne planove da pričam sa Putinom”, rekao je Bajden tokom zajedničke konferencije u Bijeloj kući sa francuskim kolegom Emanuelom Makronom, prenio je Rojters.

    Bajden je, međutim, dodao da je “spreman da priča sa Putinom ukoliko kod njega postoji interesovanje da pronađe način da okonča rat”.

    “Ali, on to još nije učinio”, istakao je Bajden, prenosi Tanjug.