VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Isporuke gasa iz Rusije u avgustu na istorijskom minimumu

    Isporuke gasa iz Rusije u avgustu na istorijskom minimumu

    Isporuke ruskog gasa u Evropu u avgustu bi mogle da padnu na istorijski minimum, navodi se u današnjem izvještaju ruskog Centra za razvoj energetike.
    “Ruske isporuke gasa Evropi u avgustu će pasti na istorijski minimum. Isporuke iz Gasproma mogu da padnu prvi put na manje od 400 milijardi metara kubnih do kraja godine”, navodi se u izvještaju, prenosi TASS.

    “Gasprom” je u julu isporučio Evropskoj uniji oko 3,5 milijardi metara kubnih gasa, što je za 25 odsto manje nego u junu, ali je povećao prihode, navodi se u analizi.

    Cijena gasa u Evropi je skočila za 60 odsto u istom mjesecu u poređenju sa junom.

    U izvještaju se dodaje da bi cijena trebala da poraste za oko 25 odsto u avgustu da bi se kompenzovao novi pad isporuka preko gasovoda “Sjeverni tok”.

    Centar ne očekuje toliki skok cijene gasa, pošto je ona već na kritično visokom nivou za evropsku industriju.

  • NATO upozorio Rusiju: Hitno povucite

    NATO upozorio Rusiju: Hitno povucite

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg pozvao je Rusiju da povuče svoje trupe iz nuklearne elektrane Zaporožje u Ukrajini.

    On je izjavio da je od ključnog značaja da se obezbede uslovi da predstavnici Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) posete to postrojenje.

    “Hitno je potrebno dopustiti da se obavi inspekcija Međunarodne agencije za atomsku energiju i garantuje povlačenje svih ruskih snaga”, rekao je Stoltenberg novinarima u Briselu.

    On je istakao da činjenica da su ruske vojne snage zauzele nuklearnu elektranu Zaporižje predstavlja ozbiljnu pretnju za bezbednost i zaštitu tog postrojenja.

    “To povećava rizik od moguće nuklearne nesreće ili incidenta i ugrožava stanovništvo Ukrajine, susednih zemalja i međunarodne zajednice”, dodao je Stoltenberg.

    Ujedinjene nacije imaju logističke i bezbednosne kapacitete da podrže posetu inspektora IAEA ukrajinskoj nuklearnoj elektrani Zaporozje, a uslov je da se i Rusija i Ukrajina slože s tim, rekao je ranije portparol UN Stefan Dižarik.

    On je tako odgovorio na optužbu Rusije da su UN blokirale posetu inspektora IAEA najvećoj nuklearnoj elektrani u Evropi, koju je Rusija zuzela u martu.

    Blinken osudio ruske akcije u zoni nuklearke
    Državni sekretar SAD Entoni Blinken osudio je, u razgovoru sa šefom ukrajinske diplomatije Dmitrom Kulebom, ”ruske akcije u i oko ukrajinske nuklearne elektrane Zaporožje”, ponovivši, takođe, nastavak američke pomoći ukrajinskim odbrambenim potrebama, saopštio je danas Stejt department.

    Blinken je, kako je naveo portparol Stejt departmenta Ned Prajs, potvrdio da će SAD nastaviti da pozivaju na “okončanje svih vojnih operacija u ili u blizini ukrajinskih nuklearnih objekata, vraćanje pod punu kontrolu Ukrajine tih objekata, kao i poziv Moskvi da okonča rat koji je izabrala protiv svog suverenog suseda”.

    Američki državni sekretar je pohvalio ukrajinske vlasti i operatore (nuklearnih postrojenja) zbog zalaganja za nuklearnu sigurnost i bezbednost u sadašnjim uslovima.

    Nuklearka Zaporožje, najveća u Evropi, pod kontrolom je ruske vojske i u poslednjih nekoliko dana, kako navodi ruska strana, režim u Kijevu je izveo više napada na područje nuklearke koristeći dronove, tešku artiljeriju i višecevne raketne bacače.

    Neke od raketa pogodile su infrastrukturu nuklearke, uključujući objekte za skladištenje nuklearnog otpada, navodi Tas s.

    S druge strane, ukrajinske vlasti tvrde da je područje nuklearke na udaru ruskih snaga.

  • Putinova naredna meta je Kijev?

    Putinova naredna meta je Kijev?

    Ukrajina se priprema za ruski raketni napad na prestonicu Kijev na Dan nezavisnosti, 24. avgusta, izjavio je danas savetnik predsednika Aleksij Arestovič.

    Međutim, to neće promeniti vojnu situaciju, rekao je on, već će to biti akcija koja ima za cilj da “ubije što više civila i pokvari nam praznik”.

    On je rekao da i Ukrajina tog dana može da uzvrati Rusima i podsetio na seriju nedavnih eksplozija na Krimu, koji je Rusija anektirala 2014. “U slučaju napada tamo će im biti mnogo gore”, naglasio je on.

    Ukrajina nije ni potvrdila ni demantovala svoju umešanost u seriju nedavnih eksplozija na Krimu, dok Rusija tvrdi da su one bile rezultat sabotaže.

  • Eskobar i Lajčak otkrili šta očekuju od dijaloga Beograda i Prištine

    Eskobar i Lajčak otkrili šta očekuju od dijaloga Beograda i Prištine

    Specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar je, uoči sastanka kosovskog premijera Aljbina Kurtija i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, izjavio da se nada sporazumu koji će sačuvati suverenitet i nezavisnost Kosova i spriječiti nasilje, prenosi Reporteri.
    Takođe je naglasio da bi Sporazum o Zajednici srpskih opština trebalo da bude sproveden u skladu sa Ustavom Kosova.

    Eskobar je istakao i da Evropska unija ima podršku Vašingtona u posredovanju u dijaloga Beograda i Prištine.
    “Ne želim da prejudiciram, mi tražimo rješenje i regionalnu stabilnost. Što se tiče Zajednice srpskih opština, potpisani sporazum mora biti sproveden u skladu sa Ustavom Kosova”, rekao je Eskobar novinarima u Briselu.

    On je dodao da se nada da će sutra obje strane postići dogovor.

    “Želimo da sutra imamo produktivne razgovore i nadamo se da će obje strane postići dogovor, koji će sačuvati suverenitet i nezavisnost Kosova i spriječiti nasilje. Tako da se nadamo dobrim razgovorima”, rekao je Eskobar za Kanal 10 po dolasku u Brisel.

    Lajčak o sastanku Kurtija i Vučića: Očekujem dogovor, ali ne konačni, to bi bilo naivno

    Specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak izjavio je da od sutrašnjeg sastanka sa premijerom Kosova Aljbinom Kurtijem i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem očekuje dogovor, ali ne i konačni, prenosi Reporteri.

    “Sastao sam se sa Kurtijem i Vučićem odvojeno, da razgovaramo o agendi i da ih pripremimo za sutrašnji sastanak. Očekujemo dogovor sutra, ne konačan naravno, bilo bi jako naivno tome se nadati”, rekao je Lajčak novinarima u Briselu.

    Lajčak je naveo da će se razgovarati o tome kako postići budući sporazum i kako postići normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije.

    Na pitanje da li će od Kurtija biti zatraženo da odloži odluku o registarskim tablicama, Lajčka se nasmijao i odgovorio novinaru da “postavlja mnogo pitanja”.

    Kurti i Vučić će se sastati sutra u Briselu u 10.30 časova, a na sastanku će biti i šef diplomatije EU Đuzep Borelj i izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak.

    Stejt department je potvrdio da je specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar otputovao u Brisel “da podrži sastanak na visokom nivou 18. avgusta uz posredovanje EU”.

  • Grenel: Vučić bio detaljan, Kurti da pokaže istu posvećenost

    Grenel: Vučić bio detaljan, Kurti da pokaže istu posvećenost

    Bivši specijalni izaslanik predsjednika SAD za pregovore Beograda i Prištine Ričard Grenel izjavio je danas da ljudi u sjedištu NATO vjeruju da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić danas u Briselu bio detaljan i od pomoći,

    Dodao je da bi, s druge strane, premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti trebalo sada da pokaže istu takvu posvećenost sporazumnom rješenju u dijalogu.

    “Veruju da je (Vučić) bio promišljen u svom pristupu”, objavio je Grenel na Twitteru.

    Kako je rekao Grenel, Aljbin Kurti sada mora da pokaže ”istu posvećenost sporazumnom rešenju, a ne jednostranim zahtjevima”.

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg imao je danas odvojene sastanke sa Vučićem i Kurtijem.

  • SAD i Tajvan postigli važan dogovor o saradnji, čeka se odgovor Kine

    SAD i Tajvan postigli važan dogovor o saradnji, čeka se odgovor Kine

    Sjedinjene Države i Tajvan u srijedu su se složili da započnu trgovinske pregovore u okviru nove inicijative, rekavši da žele postići sporazume s “ekonomski značajnim ishodima”, što je još jedan znak pojačane potpore SAD-a otoku koji Kina smatra svojim teritorijem.

    Washington i Taipei predstavili su američko-tajvansku inicijativu o trgovini 21. stoljeća u junu, samo nekoliko dana nakon što je Bidenova administracija isključila otok, koji Kina smatra svojim teritorijem, iz svog gospodarskog plana usmjerenog na Aziju i osmišljenog da se suprotstavi rastućem utjecaju Kine.

    Ured američkog trgovinskog predstavnika saopćio je da su dvije strane “postigle konsenzus o pregovaračkom mandatu” i da se očekuje da će se prvi krug pregovora održati početkom ove jeseni.

    “Planiramo slijediti ambiciozan raspored za postizanje obveza po visokim standardima i smislenih ishoda koji pokrivaju jedanaest trgovinskih područja u pregovaračkom mandatu koji će pomoći u izgradnji pravednijeg, prosperitetnijeg i otpornijeg gospodarstva 21. stoljeća”, rekla je zamjenica trgovinskog predstavnika Sjedinjenih Država Sarah Bianchi.

    U pregovaračkom mandatu navodi se da su Sjedinjene Države i Tajvan postavili opsežan dnevni red za razgovore o pitanjima poput olakšavanja trgovine, dobre regulatorne prakse i uklanjanja diskriminirajućih prepreka trgovini.

    Rečeno je da će početak službenih razgovora biti u svrhu postizanja sporazuma s “obvezama visokog standarda i ekonomski značajnim ishodima”.

    Nije spomenuta mogućnost širokog sporazuma o slobodnoj trgovini, za što je Tajvan lobirao.

    Washington je, usprkos nedostatku službenih diplomatskih veza, želio ojačati potporu Tajvanu, posebno jer se suočava s pojačanim političkim pritiskom Kine.

  • Domaći političari na meti novog talasa sankcija

    Domaći političari na meti novog talasa sankcija

    Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, čiji je prijedlog nedavno upućen na usvajanje u američki Kongres, predstavlja uvod u mnogo ozbiljnije i opsežnije kažnjavanje ovdašnjih političara.

    Izvori Srpskainfo iz diplomatskih krugova tvrde da će navedeni zakon, koji su u proceduru usvajanja zajednički “gurnuli” pojedini demokratski i republikanski senatori, u Kongresu SAD biti usvojen najvjerovatnije već sljedećeg mjeseca.

    To bi, prema riječima naših sagovornika, praktično značilo da će Vašington mnogo robusnije, nego što je to do sada bio slučaj, uvoditi sankcije ne samo prema pojedinim političarima iz regiona, već i prema državnim institucijama, preduzećima, pa čak i privatnim firmama koje se dovode u vezu s korumpiranim političarima ili onim liderima koje američka administracija ocijeni kao ruske “igrače” na Zapadnom Balkanu.

    – Cilj je da bude podržan ekonomski razvoj i borba protiv korupcije, ali su predviđene i sankcije onima koji ugrožavaju stabilnost regiona ili su umiješani u korupciju. Odnos SAD sa Zapadnim Balkanom je od prelomnog značaja u vrijeme ruske invazije na Ukrajinu – rekla je senatorka Demokratske stranke Džin Šejhin, koja je zajedno sa republikancem Rodžerom Vikerom bila na čelu američkih senatora koji su Kongresu prije tri dana podnijeli prijedlog za usvajanje navedenog zakona.

    Bivši karijerni diplomata i član Foruma za međunarodne odnose Evropskog pokreta u Srbiji, Srećko Đukić, za Srpskainfo ocjenjuje da će Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, nakon što bude usvojen u Kongresu, na “potpuno novi nivo” podići američki angažman u ovom dijelu svijeta.

    – Amerikanci su i do sada uvodili sankcije pojedinim političarima iz naše regije, ali ovo je sada mnogo ozbiljnije. Nakon što ga usvoje, taj zakon će postati obavezujući za sve izvršne organe vlasti u SAD. To, praktično, znači da će pored sankcija kojima se zamrzava imovina na teritoriji SAD ili zabrana putovanja u tu zemlju, sankcije sada biti proširene i na razne vrste finansijskog kažnjavanja, zabranu dizanja kredita, ograničavanja trgovine… Radi se o mnogo ekstremnijim mjerama nego što su postojale do sada – ističe Đukić.

    Što se Republike Srpske tiče, Đukić smatra da je navedeni zakon, između ostalog, ozbiljna prijetnja njenom aktuelnom političkom rukovodstvu, ali i cijeloj Srpskoj, odnosno njenom ekonomskom opstanku.

    – Jedna je stvar da zabranite Miloradu Dodiku, Nikoli Špiriću ili nekom trećem da uđe u SAD, a potpuno drugo ako ograničite kreditiranje, poslovanje ili pristup svjetskom finansijskom tržištu Republici Srpskoj zbog njenih vođa koji se prozivaju za korupciju ili ugrožavanje mira. Zbog toga je taj zakon izuzetno ozbiljan – upozorava Đukić.

    Direktor Instituta za nacionalnu i međunarodnu bezbjednost iz Beograda, Darko Trifunović, za Srpskainfo tvrdi da je u Vašingtonu u pripremi još jedan zakon, pored navedenog Zakona o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, a koji bi, prema njegovim riječima, trebalo da ubrza procedure sankcionisanja pojedinaca koji, prema ocjeni Amerikanaca, narušavaju mir i rade na destabilizaciji regije.

    – Za pretpostaviti je da će i EU slijediti američki primjer. Inače, Republika Srpska se praktično već nalazi pod sankcijama. Kod vas već godinama nema nijedne značajnije zapadne investicije. Pritisak će vremenom još više jačati ako se ne počnu krivično goniti korumpirani i kriminalizovani političari – tvrdi Trifunović.

  • Kina šalje trupe u Rusiju na zajedničku vojnu vježbu

    Kina šalje trupe u Rusiju na zajedničku vojnu vježbu

    Kineske trupe otputovaće u Rusiju da bi učestvovale u zajedničkim vojnim vježbama, u kojima će učešće uzeti i Indija, Bjelorusija, Mongolija, Tadžikistan i druge zemlje, saopštilo je danas kinesko Ministarstvo odbrane.

    Učešće Kine u zajedničkim vježbama nije vezano za aktuelnu međunarodnu i regionalnu situaciju, navodi se u saopštenju Ministarstva, prenio je Rojters.

    Prošlog mjeseca Rusija je objavila planove da će održati vježbe “Vostok” (Istok) od 30. avgusta do 5. septembra, iako vodi rat u Ukrajini.

    Ona je tada saopštila da će u vježbama učestvovati i neke strane snage, ne navodeći koje.

    Posljednje takve vježbe održane su 2018. godine, kada je prvi put učestvovala Kina.

    Kinesko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je njeno učešće u vježbama dio tekućeg bilateralnog godišnjeg sporazuma o saradnji sa Rusijom.

  • Turska predlaže reformu UN

    Turska predlaže reformu UN

    Turska predlaže reformu UN, pošto organizacija nije efikasna u suočavanju sa trenutnim humanitarnim krizama, što stvara zastoj umjesto rješenja za globalne probleme, izjavio je šef za komunikacije u kabinetu turskog predsjednika Fahretin Altun.

    Danas, u svjetlu svake situacije u kojoj UN stvaraju zastoj umjesto rješenja, legitimnost i neophodnost zahtjeva našeg predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana za reformu Ujedinjenih nacija postaju sve jasnije – naveo je Altun u komentarima koji su objavljeni u saopštenju turske Direkcije za komunikacije.

    Altun je dodao da je Turska predložila restrukturisanje Savjeta bezbjednosti UN, kako bi se prihvatila perspektiva da je “svijet veći od pet stalnih članica Savjeta, prenio je “Sputnjik”.

    Direkcija organizuje panel u 12 država kako bi naglasila potrebu za reformisanjem Savjeta bezbjednosti UN.

    Cilj panela je da se zalaže za pošteniju, više demokratsku i reprezentativniju strukturu u Savjetu.

  • MIP Rusije: Žito krenulo, globalne gladi neće biti

    MIP Rusije: Žito krenulo, globalne gladi neće biti

    U Moskvi se nadaju da globalne gladi neće biti, cijene žita su u padu, izjavio je direktor Departmana za ekonomsku saradnju pri Ministarstvu inostranih poslova Rusije Dmitrij Biričevski.

    • Hajde da ne budemo potpuni pesimisti. Nadam se da globalne gladi neće biti, štaviše, cijene žita su u nezadrživom padu u posljednjih nekoliko mjeseci. Umnogome je to zahvaljujući sporazumima koji su bili postignuti između Rusije, Ujedinjenih nacija, Turske i Ukrajine – izjavio je Biričevski za TV kanal “Rusija 24“.

    On je objasnio da su u toku isporuke ruskog žita u razne krajeve svijeta, počele su i prilično aktivno se odvijaju isporuke ukrajinskog žita iz crnomorskih luka. Druga stvar je, istakao je, što svo žito zapravo ne dolazi do zemalja kojima je potrebno, već završi negdje u Evropi ili u nekim prilično bogatim zemljama.

    Istovremeno, istakao je diplomata, postoji opasnost od visokog rasta cijena energenata i “zbog toga će se smanjiti konkurentnost evropske industrije“.

    Rusija otvorena za sve
    Biričevski je takođe naglasio da se Rusija ni za koga ne zatvara i da je spremna da pomaže biznismenima i investitorima čak i iz neprijateljskih zemalja, ukoliko žele da rade u Rusiji, plaćaju poreze i unapređuju svoj biznis, uprkos volji ili signalima njihovih Vlada.

    On je ocijenio i da robna razmjena Kine i Rusije raste ogromnim tempom i da je u prošloj godini iznosila oko 140 milijardi dolara.

    S druge strane, kako je istakao, konfrontacija između Sjedinjenih Američkih Država i Kine zbog Tajvana neizbježno ć dovesti do pogoršanja situacije u privredi i Vašingtonu neće biti lako.

    Diplomata je zaključio da Peking visoko cijeni izjave ruskog lidera Vladimira Putina da je posjeta predsjednice Predstavničkog doma Kongresa SAD Nensi Pelosi Tajvanu bila detaljno isplanirana provokacija.

    Izvoz ukrajinskog žita iz crnomorskih luka odvija se u okviru prehrambenog sporazuma koji su 22. jula potpisali predstavnici Rusije, Ukrajine, Turske i UN. Paket ovih dokumenata predviđa ukidanje ograničenja na izvoz ruskih poljoprivrednih proizvoda i đubriva na svjetska tržišta, a takođe određuje algoritam za bezbjedan izlazak komercijalnih brodova iz crnomorskih luka pod kontrolom Ukrajine duž posebno otvorenih humanitarnih pomorskih koridora.