VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Kijev ima novi plan? Nema više američkih raketa

    Kijev ima novi plan? Nema više američkih raketa

    Vrsta naoružanja koje je Pentagon odlučio da pošalje Ukrajini otkriva američku nameru da pripremi Ukrajince za borbu sa ruskim trupama na manjim udaljenostima.

    To ukazuje da Kijev i njegovi saveznici, posle nedelja teških artiljerijskih duela, vide priliku da zauzmu okupirane teritorije, piše Vašington post.

    Ukrajinski zvaničnici otvoreno govore o ofanzivi na strateški lučki grad Herson, ali je pitanje da li je njihova vojska spremna za takvu operaciju.

    Skoro 800 miliona dolara nove vojne pomoći koju su SAD najavile u petak uključuje slanje 40 oklopnih vozila MRAP otpornih na bombe opremljenih valjcima koji mogu da detoniraju mine, kao i lakih haubica koje su lakše pokretane od topova koje su Sjedinjene Države ranije poslale.

    MRAP je kultno vozilo američkih snaga u ratovima u Iraku i Avganistanu, podseća Vašington post.

    Amerikanci šalju i bestrzajne puške dometa od nekoliko stotina metara i lansiraju rakete dometa do tri kilometra, što je na mnogim mestima mnogo bliže od trenutnog rastojanja između ukrajinskih i ruskih jedinica.

    Iz ovoga analitičari zaključuju da se Ukrajinci spremaju da napadnu utvrđene ruske položaje, često zaštićene minskim poljima.

    Poslednjih meseci Vašington je u Ukrajinu slao uglavnom rakete dugog dometa i višecevne raketne bacače HIMARS, ali to nije promenilo liniju fronta.

    Ukrajinske trupe su u junu oslobodile oblast oko Hersona i od tada nisu mnogo napredovale.

    Našli su se na ravnici, izloženi ruskoj artiljeriji i izviđačkim snagama koje su vršile racije da ispitaju ukrajinsku odbranu.

    Drugi analitičari smatraju da izbor naoružanja koje SAD šalje Ukrajini nije motivisan planovima za ofanzivu, već nevoljnošću SAD da pošalju skupo i napredno oružje.

    Umesto toga, oni bi radije poslali borbena vozila spremna za klanicu kao što su Humvees i MRAP i oružje poput TOV-ova.

  • Erdogan: Krim je ukrajinski,

    Erdogan: Krim je ukrajinski,

    Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan obratio se juče videopozivom u sklopu samita platforme za Krim i tom prilikom poručio kako smatra da Krim u potpunosti pripada Ukrajini.

    Ova izjava je izuzetno zanimljiva kada se zna da je Erdogan u jako dpbrim odnosima s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i kada se zna da je Rusija 2014. godine izvršila vojnu invaziju i preuzela Krim Ukrajini.

    “Ankara podržava teritorijalni integritet Ukrajine i odbacuje nezakonitu aneksiju Krima”, izjavio je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.

    “Povratak Krima Ukrajini, čiji je neodvojivi dio, u suštini je zahtjev međunarodnog prava”, rekao je Erdogan.

    Krimska platforma je međunarodni koordinacioni mehanizam Ukrajine za privlačenje veće globalne pažnje na rusku ilegalnu aneksiju Krima 2014. godine.

    Erdogan je rekao da će Ankara nastaviti da podržava Krimsku platformu koja je uspostavljena za rješavanje pitanja Krima mirnim putem.

    “Turska ne priznaje aneksiju Krima i od prvog dana otvoreno govori da je ovaj korak nelegitiman i nelegalan. Ovo je principijelan stav koji ima ne samo pravne nego i moralne temelje”, rekao je on.

    Predsjednik je dodao da je zaštita teritorijalnog integriteta, suvereniteta i političkog jedinstva Ukrajine “kritična” ne samo za regionalnu već i za globalnu sigurnost i stabilnost.

    “Osiguravanje sigurnosti i dobrobiti naših sunarodnika krimskih Tatara također je među prioritetima Turske,” rekao je on.

    Erdogan je takođe ponovio svoje očekivanje da će biti oslobođen Nariman Dzhelyal, zamjenik predsjednika Medžlisa krimskih Tatara, i najmanje 45 drugih krimskih Tatara koje je Rusija uhapsila tokom 2021.

    “Krimski Tatari, koji su trpili velike bolove kroz istoriju, bore se za miran život u svojoj domovini. Turska će nastaviti da stoji uz ukrajinsku vladu i krimske Tatare u ovom procesu”, dodao je on.

  • Tači ostaje u pritvoru, odbijena žalba

    Tači ostaje u pritvoru, odbijena žalba

    Apelacioni sud odbio je žalbu nekadašnjeg predsjednika privremenih prištinskih institucija i vođe takozvane Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Hašima Tačija na odluku kojom je naloženo produženje njegovog pritvora, objavljeno je na sajtu Specijalizovanih vijeća.

    Vijeće suda za zločine OVK u Hagu navelo je u obrazloženju da i dalje postoje razlozi zbog kojih je Tačiju određen pritvor, a to su opasnost od bjekstva, sumnja da može ometati sudski postupak i rizik da počini zločine.

    Kancelarija specijalizovanog tužioca u Hagu podnijela je krajem aprila izmijenjenu optužnicu protiv Tačija i komandanata terorističke OVK Kadrija Veseljija, Redžepa Seljimija i Jakupa Krasnićija u kojoj tvrdi da su počinili ratne zločine u Gnjilanu, Budakovu i Semetišu.

    Njih četvorica su u haškom pritvoru od novembra 2020. godine.

  • “Bez obzira ko pobijedi u ukrajinskom ratu, SAD je najveći gubitnik”

    “Bez obzira ko pobijedi u ukrajinskom ratu, SAD je najveći gubitnik”

    Američki advokat Ramon Marks piše za ‘National Interest’ kako Amerika više nije jedina hegemonistička sila u svijetu te će morati pribjeći podjeli tereta sa saveznicima.

    Američki časopis National Interest objavio je članak o utjecaju rata u Ukrajini na položaj Sjedinjenih Američkih Država i njihove strateške saveze.

    U članku napisanom za NI američki advokat Ramon Marks kaže da, bez obzira na to ko će izaći kao pobjednik u aktuelnom ratu u Ukrajini, SAD je strateški gubitnik u ovom sukobu.

    Mišljenje temelji na tome da će, između ostalog, rat potaknuti Rusiju da izgradi bliže odnose s Kinom i drugim zemljama u Euroaziji, uključujući Indiju, Iran, Saudijsku Arabiju i ostale arapske zaljevske države.

    Moskva će se trajno udaljiti od evropskih zemalja i od Amerike.

    Rusija najveći izvoznik nafte u Kinu
    Vjeruje da će ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski predsjednik Xi Jinping nastojati potkopati ulogu SAD-a u vođenju svijeta, koristeći sve karte koje su im dostupne, kao što su to učinili bivši američki predsjednik Richard Nixon i američki državni sekretar Henry Kissinger kada su igrali na “kartu Kine” da izoliraju Sovjetski savez tokom Hladnog rata.

    Autor članka ističe da se Moskva, koja je, nakon sankcija koje su joj nametnute, shvatila da se više ne može osloniti na Evropu kao najvećeg potrošača ruske energije, okrenula prema Aziji, posebno Kini i Indiji, kako bi povećala prodaju nafte i plina tim zemljama.

    Od početka rata u Ukrajini Rusija je postala najveći izvoznik nafte u Kinu, zamijenivši Saudijsku Arabiju.

    Marks kaže da bi jačanje energetskih odnosa između Kine i Rusije pomoglo u zbližavanja dviju zemalja kao strateških saveznika “bez ograničenja” na geografskom prostoru Euroazije.

    Kina će, zahvaljujući tome što ima pouzdanog ruskog dobavljača energije, koji je i geografski blizu, također dobiti veću stratešku fleksibilnost u odnosima sa SAD-om i njihovim indo-pacifičkim regionalnim saveznicima, a sve na štetu zapadnih demokratija.

    Ističe da su ruske energetske trgovinske aktivnosti s Indijom doživjele značajan skok od početka rusko-ukrajinskog rata.

    Prema podacima koje je objavio Centar za istraživanje energije i čistog zraka (CREA), “Indija je glavni kupac prekoatlantskih roba koje Evropa više ne želi”.

    Nova realnost u multipolarnom svijetu
    U članku se navodi da Indija nije bila među zemljama uvoznicama ruske nafte prije rata u Ukrajini, ali sada uvozi više od 760.000 barela ruske nafte dnevno.

    U članku se predviđa da će ovisnost Indije o ruskoj nafti naštetiti naporima SAD-a, Australije i Japana da približe New Delhi zemljama koje idu putem demokratije u Indo-pacifičkoj regiji.

    Autor članka kaže da su navedene tačke strateške činjenice koje je SAD-u teško usvojiti.

    Zaključuje da Amerika više nije jedina hegemonistička sila u svijetu te će zbog toga prije ili kasnije morati pribjeći podjeli tereta sa saveznicima kako bi se mogla nositi s novom realnošću u multipolarnom svijetu.

  • Zelenski obećao ponovnu kontrolu Ukrajine nad Krimom

    Zelenski obećao ponovnu kontrolu Ukrajine nad Krimom

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je danas da će ponovo uspostaviti ukrajinsku vlast nad Krimom, što je, kako kaže, potez za koji će pomoći ponovnom uspostavljanju “svjetskog reda i zakona”.

    On je na međunarodnoj konferenciji o Krimu rekao da bi vraćanje ukrajinske kontrole nad poluostrvom, koje je Rusija anektirala 2014. godine, bio “najveći antiratni korak”, prenio je Rojters.

    “Sve je počelo na Krimu i završiće se na Krimu”, kazao je Zelenski u uvodnom obraćanju na međunarodnom samitu Krimske platforme.

    Za “prevazilaženje terora, vraćanje garancija i bezbjednosti našem regionu, Evropi, cijelom svijetu, neophodno je izvojevati pobjedu u borbi protiv ruske agresije”, rekao je Zelenski.

    On kaže da je “neophodno osloboditi Krim od okupacije” i da će to biti “oživljavanje svjetskog zakona i reda”.

    Zelenski je rekao da na samitu učestvuju predstavnici oko 60 država i međunarodnih organizacija, uključujući oko 40 predsednika i premijera, a skoro svi su učestvovali onlajn.

    “Uprkos ruskim prijetnjama, Ukrajina je dovoljno jaka da vidi izglede za Krim pod svojom kontrolom”, naveo je Zelenski.

  • Zaharova: Zapad priprema medijski napad

    Zaharova: Zapad priprema medijski napad

    Zapad planira širenje dezinformacija o tome da Rusija navodno priprema sabotažu na jednom od komercijalnih brodova koji prevoze žitarice iz Ukrajine, rekla je danas portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    Ministarstvo je ukazalo na novi porast antiruske retorike od šefa britanske diplomatije Liz Tras i njenog konkurenta za poziciju britanskog premijera Rišija Sunaka.

    Zaharova je rekla da zapadni zvaničnici planiraju “provokativne akcije da bi ocrnili Rusiju u očima svjetske zajednice”.

    “Konkretno, priprema se medijska priča o tome da je Moskva navodno nezadovoljna rezultatima sporazuma o hrani i isporukama ukrajinskog žita preko mora i da priprema sabotažu protiv jednog od komercijalnih brodova”, navodi Zaharova u saopštenju.

    Ona je dodala da Moskva upozorava Zapad da ne preduzima opasne provokativne akcije u vezi sa brodskim prevozom hrane i da će, ako do toga dođe, odgovornost snositi organizatori provokacija.

  • Putinova “čestitka” biće paklena?

    Putinova “čestitka” biće paklena?

    Među ukrajinskim, ali i američkim zvaničnicima raste strah da bi ruski predsednik mogao da pojača ruske napade na Ukrajinu tokom državnog praznika.

    “Definitivno moramo biti spremni za moguće raketne udare”, rekao je prošle nedelje Jurij Ihnat, portparol komande Vazduhoplovstva Oružanih snaga Ukrajine, upozoravajući da Rusija voli da iskoristi posebne datume za takozvane “čestitke”.

    Sličnog mišljenja je i vojni ekspert Oleg Ždanov, koji pretpostavlja da trenutni smanjeni intenzitet raketnih udara na Ukrajinu može ukazivati na to da Rusija čuva snagu za poseban dan, piše “Blic”.

    I SAD imaju obaveštajne podatke da Rusija uskoro planira nove napade na ukrajinsku civilnu infrastrukturu i vladine objekte, saopštio je Rojtersu jedan zvaničnik američke administracije.

    “Imamo informacije da Rusija pojačava pripreme i da će u narednim danima pokrenuti napade na ukrajinsku civilnu infrastrukturu i vladine objekte. S obzirom na ruske rezultate u Ukrajini, zabrinuti smo zbog kontinuirane pretnje koju ruski udari predstavljaju za civile i civilnu infrastrukturu”, rekao je u ponedeljak ovaj zvaničnik pod uslovom anonimnosti.

    Upozorio i Zelenski
    I ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski upozorio je na potencijalno ozbiljne napade uoči 31. godišnjice nezavisnosti Kijeva, 24. avgusta.

    Zelenski je pozvao na oprez, rekavši da bi Moskva mogla da pokuša nešto “izuzetno prljavo” uoči srede, kada Ukrajina obeležava Dan nezavisnosti.

    Ukrajinski predsednik je rekao da je razgovarao sa francuskim kolegom Emanuelom Makronom o svim pretnjama, a poruka je poslata i turskom predsedniku Redžepu Tajipu Erdoganu i generalnom sekretaru UN Antoniju Guterešu.

  • Čavušoglu: Jedan broj zemalja NATO ne želi kraj rata u Ukrajini

    Čavušoglu: Jedan broj zemalja NATO ne želi kraj rata u Ukrajini

    Ministar spoljnih poslova Turske Mevlut Čavušoglu izjavio je danas da među državama Zapada i NATO-a postoje one koje ne žele da se sukob u Ukrajini završi.

    Čavušoglu je rekao da ne želi da kaže koje su to zemlje, ali da to dobro zna generalni sekretar UN.

  • Američki zvaničnik: Iran odustao od ključnih zahtijeva za obnovu nuklearnog sporazuma

    Iran je povukao neke od svojih glavnih zahtijeva za obnovu sporazuma o suzbijanju pojedinih aspekata nuklearnog programa Tehreana.

    Među zahtjevima je i insistiranje da međunarodni inspektori zaključe istrage njegovog atomskog programa, približavajući mogućnost postizanja sporazuma, saopćio je visoki američki zvaničnik Reutersu.

    Sjedinjene Države namjeravaju uskoro odgovoriti na nacrt sporazuma koji je predložila Evropska unija i obnovio bi nuklearni sporazum iz 2015. godine s Iranom, koga je bivši američki predsjednik Donald Trump napustio i aktuelni čelnik Joe Biden ga nastoji oživjeti.

    Zvaničnik, koji je tražio da ostane anoniman zbog osjetljivosti teme, izjavio je da je, iako Teheran tvrdi da je Washington učinio ustupke, Iran odustao od nekih od svojih ključnih zahtijeva.

    “Oni su se vratili prošle sedmice i praktično su povukli neke od ključnih prepreka sporazumu” kazao je zvaničnik.

    “Smatramo da smo konačno prešli Rubikon i krenuli smo ka mogućnosti povratka sporazumu i odredbama sporazuma koje predsjednik Biden može prihvatiti. Ako smo bliži sporazumu danas, to je zbog toga što se Iran pokrenuo. Oni su popustili u pitanjima od kojih nisu odustajali od samog početka”, kazao je.

    Iransko ministarstvo vanjskih poslova nije imalo komentar na tvrdnje američke strane.

    Iran je dugo ustrajavao na svom zahtjevu da Sjedinjene Države ukinu svoju karakterizaciju iranske Revolucionarne garde kao strane terorističke organizacije (FTO), kazao je zvaničnik.

    “Rekli smo da to ne možemo učiniti ni pod kakvim okolnostima. Oni su prije mjesec dana počeli ublažavati svoj temeljni zahtjev i rekli su nam da možemo zadržati svoju karakterizaciju Revolucionarne garde, ali da bi voljeli ukidanje brojnih kompanija s te liste koje sarađuju s gardom. Rekli smo nećemo učiniti to”, kazao je zvaničnik.

  • Caj: Visoka cijena bila bi plaćena za invaziju na Tajvan

    Caj: Visoka cijena bila bi plaćena za invaziju na Tajvan

    Predsjednica Tajvana, Caj Ing-Ven izjavila je danas da bi neprijatelj platio visoku cijenu za invaziju ili pokušaj invazije na Tajvan i bio bio suočen sa osudom međunarodne zajednice.

    Odnosi između Tajvana i Kine koja tvrdi pravilo “jedinstvene Kine” po kojem je sporno ostrvo dio kineske države, i dalje su zategnuti.

    “Ono što moramo da uradimo je da omogućimo neprijatelju da shvati da Tajvan ima odlučnost i pripremljenost da odbrani zemlju, i sposobnost da se brani”, rekla je Caj vojnim oficirima, a prenio je Rojters.

    Tenzije u Tajvanskom moreuzu i cijelom azijsko-pacifičkom regionu porasle su nakon posjete predsjedavajuće Predsjedavajućeg doma Kongresa Amerike, Nensi Pelosi Tajvanu početkom avgusta, poslije čega je kineska vojska održala višednevne vježbe velikih razmjera.

    Potom je Tajvan posjetila i delegacija američkih kongresmena.