Kategorija: Svijet

  • Iran započeo veliku vojnu vježbu

    Iran započeo veliku vojnu vježbu

    Vojska Irana započela je velike vojne vježbe testiranja bespilotnih letjelica čime se nastoji poslati poruka o moći ove azijske države.

    Kako su naveli iz Teherana, u vježbama učestvuje 150 bespilotnih letjelica različitih namjena, a tokom održavanja vježbi testiraće se presretanja i uništavanja napadačkih dronova.
    “U ovom dijelu vježbe, bespilotne letjelice Islamske Republike Iran prelazit će značajnu udaljenost do ciljnih tačaka s unaprijed određenim ciljevima koji utvrđuju zamišljene komande i kontrolne centre neprijatelja, raketne sisteme i deponije municije.

    “Ovo je samo dio snage bespilotnih letjelica koje posjedujemo. Izvodiće se operacije u raznim izviđačkim, osmatračkim i borbenim misijama”, rekao je zamjenik koordinatora oružanih snaga admiral Habibollah Sayyari.

    Za sada, iranski vojni zvaničnici nisu saopštili koliko bi vježbe trebale trajati.

    “Vježbe će se odvijati od toplih voda Zaljeva i Omanskog mora na jugu, do istočnih, zapadnih, sjevernih i centralnih dijelova zemlje”, rekao je admira.

    Iranska vojska predstavila je svoju prvu diviziju dronova i podmornica sposobnihh za nošenje naoružanih bespilotnih letjelica u julu kada je američki predsjednik Joe Biden boravio na Bliskom istoku.


    Iranski dronovi su se spominjali i u kontekstu rata u Ukrajini, a zvaničnici Sjedinjenih Američkih Država su naglasili kako će Iran isporučiti stotine dronova ruskoj vojsci, koja bi ih trebala koristiti na ukrajinskom ratištu.

    “Iranska vlada se sprema da dostavi Rusiji do nekoliko stotina bespilotnih letjelica uključujući i one koje mogu nositi oružje”, rekao je savjetnik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Jake Sullivan.

    Takođe, naglasio je kako bi se uskoro u Iranu trebala održati i obuka ruskih snaga.

    “Naše informacije pokazuju da se Iran priprema za obuku ruskih snaga za korištenje ovih bespilotnih letjelica, a početna obuka trebala bi krenuti već u julu”, naglasili su iz Bijele kuće.

    Još krajem maja, državna televija Irana objavila je prvi put snimke posjete iranskih zvaničnika podzemnoj bazi u kojoj su smještene bespilotne letjelice ove države.


    Novinske agencije u Iranu otkrile su i informacije da je tada po prvi put predstavljena i krstareća raketa Heidar-1 koja bi se, prema tvrdnjama iranskih vojnih dužnosnika, mogla ispaljivati i iz drona.

    “Krstareća raketa Heidar-1 ima domet od 200 kilometara, a brzina koju dostiže u trenutku pogađanja cilja je 1.000 km/h. To je prva krstareća raketa sposobna za ispaljivanje iz drona”, navodi IRNA.

    Povodom obilaska vojnog kompleksa, komandant Musavi je naglasio kako Iran iz godine u godinu napreduje kada je riječ o bespilotnim letjelicama.

    “Nema sumnje da su dronovi oružanih snaga Islamske Republike Iran najmoćniji u regiji. Naša sposobnost da nadogradimo dronove je nezaustavljiva”, poručio je načelnik iranske vojske Abdolrahim Musavi.

  • Afera u Francuskoj – Snabdjevali Ruse avio-gorivom?

    Afera u Francuskoj – Snabdjevali Ruse avio-gorivom?

    Francuski ministar saobraćaja Kleman Bon komentarisao je najnovija dešavanja oko naftne kompanije TotalEnerži.

    Bon je rekao da je medijski izveštaj o tome da je ta francuska naftna kompanija bila uključena u snabdevanje ruske vojske avio-gorivom, preko zajedničkog preduzeća s ruskim Novatekom, “izuzetno ozbiljno” pitanje koje zahteva da bude rasvetljeno.Bon, koji je rekao da nema dovoljno informacija da se izjasni po tom pitanju, prvi je zvaničnik francuske vlade koji je prokomentarisao navode lista Mond, koji bi mogli da potkopaju zalaganje predsednika Emanuela Makrona za postizanje mira u Ukrajini, izveštava Rojters.

    Mond je izvestio u sredu da je TotalEnerži, preko udela koji držai u zajedničkom preduzeću s ruskim Novatekom, bio uključen u isporuke gasnog kondenzata za proizvodnju mlaznog goriva koje su možda koristili ruski ratni avioni u Ukrajini.

    “Ovo je izuzetno ozbiljna tema, tako da treba proveriti da li je dobrovoljno ili nevoljno, došslo do zaobilaženja sankcija ili isporuka energenata koju je proizvela francuska ili neka druga kompanija”, rekao je Bon za televiziju Frans 2.

    On nije naveo da li je potrebno pokretanje zvanične istrage.

    Manon Obri, poslanica u Evropskom parlamentu Nepokorene Francuske, jedne od glavnih francuskih opozicionih partija, pozvala je danas vladu da zauzme stav po tom pitanju, rekavši da “Francuska više ne može da zatvara oči”.

    “Imamo francusku kompaniju koja je postala indirektni saučesnik u ubilačkom ratu”, rekla je ona za radio Fransinfo.

    TotalEnerži, koji je za razliku od drugih velikih zapadnih konkurenata zadržao svoju imovinu u Rusiji uprkos kritikama, saopštio je da ne koristi infrastrukturu koja bi snabdevala rusku vojsku i da nema saznanja o bilo kakvoj potencijalnoj proizvodnji avionskog goriva njegovih poslovnih partnera.

    Mond je u izveštaju napisao da je gorivo za avione dostavljeno dvema ruskim vazduhoplovnim bazama, koje su verovatno bile uključene u izvođenje vazdušnih napada u Ukrajini, i da je proizvedeno iz gasnog kondenzata koji je isporučio Ternjeftegaz, u kojem TotalEnerži drži 49 posto vlasničkog udela.

  • Zbog čega se Moskva i dalje solidno drži?

    Zbog čega se Moskva i dalje solidno drži?

    Dan nakon početka rata u Ukrajini, Centralna banka Rusije (CBR) stopirala je objavljivanje ekonomskih podataka.

    Stopirani su podaci o svemu – od spoljne trgovine do inostranih i unutrašnjih ulaganja.

    Isto je učinio i Rosstat, tamošnja agencija za statistiku.

    Kako piše Jutarnji list, mnogi s razlogom dovode u pitanje pouzdanost ekonomskih brojki koje se tek sada pojavljuju. Čak su i investicione banke, koje više ne savetuju svoje klijenete o ruskim kompanijama, smanjile istraživačke napore.

    U jeku takve statističke magle, vodi se žestoka rasprava o tome kako stoji ruska ekonomija, piše Ekonomist. U nedavnom istraživanju koje je došlo sa Univerziteta Jejl, i izazvalo široku pažnju, ističe se da je ruska ekonomska snaga tek privid za naivne. Navodi se i da je povlačenje zapadnih kompanija i te kako povredilo ekonomsku moć Rusije.

    “Putinove odabrane statistike nemarno se rastrubljuju po medijima, a pritom ih koristi gomila nemarnih stručnjaka. Šta se na kraju dobije? Ekonomske prognoze koje su nerealno povoljne za Kremlj”, tvrde istraživači.

    Drugi pak uveravaju javnost da se ruska ekonomija nipošto ne urušava. Isto, između brojnih ostalih, tvrdi i Kris Vifer, cenjeni makroekonomista, dugogodišnji posmatrač ruskih ekonomskih dešavanja.

    Nakon što je Rusija napala Ukrajinu, njena ekonomija otišla je u slobodni pad. Rublja je izgubila četvrtinu svoje vrednosti u odnosu na dolar. Berza se urušila, a regulatori obustavili trgovinu. Sledio je egzodus zapadnjačkih firmi iz Rusije, a vlade sa Zapada počele su kolektivno da udaraju sankcijama. Podsećanja radi, unutar prvih mesec dana analitičari su smanjili prognoze ruskog BDP-a, sa rasta od 2,5 odsto na pad od gotovo 10 odsto. Neke su prognoze bile i tmurnije.

    “Stručnjaci predviđaju da će se ruski BDP ove godine smanjiti do 15 odsto, brišući ekonomski dobitak u poslednjih 15 godina”, likovala je svojevremeno Bajdenova administracija.

    Ruska ekonomija se drži bolje nego što su predviđale i najoptimalnije prognoze

    Obe strane u ovoj raspravi slažu se da Rusija još i te kako pati. Masovna povećanja kamatnih stopa u proleće, osmišljena da stabilizuju rublju u kolapsu, zajedno s povlačenjem stranih kompanija, gurnula su zemlju u recesiju. Prema zvaničnim podacima BDP je u drugom kvartalu pao za 4 odsto na godišnjem nivou. Mnogo je obrazovanih ljudi pobeglo, a oni drugi iselili su imovinu iz zemlje. U prvom tromesečju 2022, prema poslednjim dostupnim podacima, stranci su povukli direktna ulaganja u vrednosti od čak 15 milijardi dolara, što je verovatno najgora zabeležena brojka. Nadalje, u maju 2022. ruske doznake u Gruziji bile su neverovatnih deset puta veće u dolarima nego godinu pre.

    Ali poslednja Ekonomistova analiza podataka iz raznih izvora sugeriše da se ruska ekonomija drži bolje nego što su predviđale i najoptimalnije prognoze. Uzimaju za primer tzv. “indikator trenutne aktivnosti”, koji objavljuje Goldman Saks, a meri privredni rast u stvarnom vremenu. Isti se drastično smanjio u martu i aprilu, a u narednim mesecima i te kako oporavio.

    Drugi parametri pričaju sličnu priču. Indeks rasta uslužnog sektora manje je pogođen nego za prethodnih kriza. Potrošnja električne energije, nakon početnog pada, ponovno raste. U međuvremenu, inflacija jenjava. Od početka 2022. pa do kraja maja cene su porasle za oko 10 odsto. Pad rublje poskupeo je uvoz, a povlačenje zapadnih kompanija rezultiralo je smanjenjem ponude. Rosstat navodi da cene sada ipak padaju. Nezavisni izvori poput konsultantske kompanije Stejt strit global markets pokazuju slične trendove.

    Jača rublja automatski podrazumeva i smanjenje troškova uvoza. I inflacijska očekivanja su pala – sa 17,6 odsto u martu na 11 odsto u julu. Uz obilje gasa, Rusija verovatno neće doživeti ni talas inflacije evropskog tipa, uzrokovan višim cenama energije.

    Pad cena nije jedina okolnost koja pomaže ruskim domaćinstvima. Podaci Sberbanke, najvećeg ruskog zajmodavca, pokazuju da su srednje realne plate naglo porasle od proleća. Delimično zato što se tržište rada drži, ljudi mogu nastaviti da troše. Podaci Sberbanka upućuju na to da je realna potrošnja u julu bila gotovo nepromenjena u odnosu na početak godine.

    “Rusi mogu patiti kao niko drugi”

    Uvoz je u proleće naglo pao, delimično zato što su mnoge zapadne kompanije prekinule kanale snabdevanja. Ipak, pad nije bio ozbiljan prema standardima nedavnih recesija i uvoz se sada brzo oporavlja. Tri faktora objašnjavaju zašto Rusija nastavlja da nadmašuje ​​predviđanja.

    Kako prenosi Jutarnji list, Putin se slabo razume u ekonomiju, ali rado delegira ekonomsko upravljanje ljudima koji to razumeju. Ruska centralna banka prepuna je visokokvalifikovanih stručnjaka koji su brzim akcijama sprečili ekonomski kolaps. Udvostručenje kamatnih stopa u februaru poduprlo je rublju, pomažući smanjenju inflacije. To je faktor broj jedan.

    Drugi se odnosi na noviju ekonomsku istoriju. Sergej Šojgu, ruski ministar obrane, još je u februaru poručio da Rusi “mogu patiti kao niko drugi”. Ovo je peta ekonomska kriza s kojom se zemlja suočila u 25 godina, nakon 1998, 2008, 2014. i 2020. godine. Svako stariji od 40 godina seća se ekonomskog kolapsa uzrokovanog raspadom Sovjetskog Saveza. Ljudi su naučili da se prilagode, a ne da paniče.

    Isto tako, delovi ruske ekonomije već dugo uživaju popriličnu autonomiju od Zapada. To je izolaciju nastalu nakon napada na Ukrajinu učinilo znatno manje bolnom. Pre napada samo je oko 0,3 odsto Rusa radilo za neku američku kompaniju. Na zapadu Evrope taj se broj kreće oko dva, gotovo tri odsto. Rusiji je takođe potrebno relativno malo inostranih zaliha sirovina.

    Treći faktor odnosi se na ugljovodonike. Prema nedavnom izveštaju Međunarodne agencije za energiju, sankcije su imale tek ograničen uticaj na rusku proizvodnju nafte. Od početka rata Rusija je prodala fosilnih goriva u vrednosti od oko 85 milijardi dolara.

    Sve dok Putin ostane na dužnosti, zapadni investitori neće ni taknuti Rusiju, zaključuje Ekonomist.

    Čak i Centralna banka Rusije priznaje da Rusiji očajnički nedostaje inostrana tehnologija. Analitičari sada tvrde da će vremenom sankcije uzeti danak te da će Rusija proizvoditi robu lošijeg kvaliteta po većoj ceni. Takva bi situacija vrlo skoro naprosto morala da sruši Putinov ekonomski mehur, piše Jutarnji list. Ali za sada – Moskva se drži sasvim solidno.

  • Sprema se vojni udar na Kijev?

    Sprema se vojni udar na Kijev?

    Dmitrij Medvedev zamenik rukovodioca Saveta bezbednosti Rusije, oglasio se na društvenoj mreži i objasnio dalji razvoj situacije u Ukrajini.

    Dmitrij Medvedev nije isključio mogućnost vojnog udara u Kijevu, nakon čega bi Ukrajina priznao rezultate ruske specijalne operacije za zaštitu Donbasa.

    Medvedev je na Telegramu objavio da se analitičari svih vrsta sada upuštaju u razne prognoze u vezi sa ukrajinskim sukobom.

    “Gardijan je smislio pet. U Kijevu i u zemljama Zapada naklonjenih Ukrajini, prave se pobedonosne prognoze, ali u stvarnosti sve su to laži i demagogija za ispiranje mozga biračkom telu”, rekao je Medvedev, Kako je ocenio, u stvarnosti postoji jedan i po scenario. “Jedan je postizanje svih ciljeva specijalne operacije i nedvosmisleno priznanje Kijeva njenih rezultata. Ili vojni udar u Ukrajini i priznanje rezultata specijalne operacije”, kazao je Medvedev.

    Na svom Telegram kanalu Medvedev je napisao da se “analitičari svih boja vežbaju u spremanju prognoza ukrajinskog sukoba”, te da se “prognoze o pobedi prave u Kijevu i u ukrajinofilskim zemljama Zapada”.

    “Sve su to, zapravo, čiste laži i demagogija za obradu biračkog tela. Svi sve razumeju, ali igraju svoje uloge. Postoji samo jedan i po scenario. Prvi je postizanje svih ciljeva specijalne vojne operacije i nedvosmisleno priznavanje njenih rezultata u Kijevu. Drugi je vojni prevrat u Ukrajini, a odmah zatim priznavanje rezultata specijalne operacije”, smatra Medvedev.

    “To su sve varijante. Tertium non datur (treće nema)”, zaključio je on.

  • Zelenskom se bliži kraj?

    Zelenskom se bliži kraj?

    Volodimir Zelenski nije baš ushićen zbog glasina da bi glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Valerij Zalužni mogao da se useli u predsedničku palatu.

    To piše nemački list “Bild”, pozivajući se na svoje izvore.

    “Aktuelnog šefa države Zelenskog baš i ne raduju glasine o tome da bi Zalužni u nekom trenutku mogao da se useli u predsednički dvorac”, navodi se u tekstu pod nazivom “Valerij Moćni”, uz napomenu da bi general mogao da nasledi Zelenskog nakon okončanja borbenih dejstava u Ukrajini, jer bi mogao da podari tračak nade svojim sugrađanima.

    Zalužni je, kako ocenjuje list, dokazao da poseduje “liderske kvalitete i vojnu domišljatost”, te da generala u Ukrajini smatraju patriotom i iskusnim borbenim oficirom.

    Sredinom avgusta poljski list “Viborča” je objavio materijal o aktuelnom glavnokomandujućem Oružanih snaga Ukrajine, nadahnuto opisujući njegova dostignuća: “Kada bi Mikelađelo bio dužan da izlije figuru generala Zalužnog na osnovu postova na internetu, dobio bi mešavinu Davida i Mojsija”.

    A ukrajinski mediji su pisali o tome da Zelenski namerava da povuče Zalužnog s mesta glavnokomandujućeg ukrajinskom vojskom i da mu ponudi mesto ministra odbrane. Ipak, predsednik Ukrajine je kasnije negirao takva saopštenja.

    “Ne planiram nikuda da prebacujem glavnokomandujućeg Zalužnog. Radimo kao jedan tim. Veoma je važno šta rade komandanti u raznim pravcima, sva ta prezimena su vam poznata. To su i Zalužni, i Kovaljčuk, i Sirski. Neću sve imenovati, mislim da svi naši ljudi znaju te heroje. Taj tim postoji, on radi. Najvažnija ocena je da se držimo, znači, ocena je visoka. Kada pobedimo, to će biti najviša ocena”, rekao je Zelenski novinarima kada su ga pitali da li će promeniti poziciju Zalužnog.

    Prošle sedmice na kanalima na Telegramu se širila informacija da u kancelariji ukrajinskog predsednika pokušavaju da pronađu novog kandidata za mesto glavnokomandujućeg Oružanih snaga Ukrajine, a da je Služba bezbednosti Ukrajine pratila Zalužnog.

    Ambasadorka SAD u Ukrajini Bridžit Brink je, međutim, navodno zabranila bilo kakva dejstva protiv šefa oružanih snaga.

    Unutrašnje protivrečnosti
    Volodimir Zelenski i Valerij Zalužni su ranije imali nesuglasice, a pre svega zbog senzacionalne naredbe Zalužnog da se zabrani vojnim obveznicima da napuštaju boravište bez dozvole vojne komande. Predsednik Ukrajine je tvrdio da ta julska naredba nije bila usaglašena s njim.

    “Poručio sam ministru odbrane, načelniku Generalštaba, glavnokomandujućem oružanih snaga da me izveste o svim detaljima tokom sutrašnje sednice Štaba vrhovnog glavnog komandanta, to je jedna od tačaka dnevnog reda. Obećavam narodu da ću videti o čemu je reč. I molim nadalje Generalštab da ne donosi takve odluke bez mene”, izjavio je tada Zelenski.

    Prema informacijama ukrajinskih medija, zasedanje koje je najavio predsednik Ukrajine održano je 6. jula. Na njemu je Zelenski saslušao izveštaj Zalužnog koji se tiče naredbe i naložio da se ona ukine.

    Posle toga je Zalužni saopštio da je poništio dejstvo tog dokumenta i poslao ga na doradu, objasnivši da su uočene su brojne manipulacije, različita tumačenja i nezakonita dejstva prilikom ispunjavanja njegovih odredbi, što je bilo osnova za diskreditaciju Oružanih snaga Ukrajine i njenog vojno-političkog rukovodstva.

    Kasnije su u zapadnim medijima počeli da kritikuju Zelenskog.

    Autor “Njujork tajmsa” Tomas Fridman je naveo da u kuloarima američkog političkog establišmenta “ima mnogo više uznemirenosti u vezi s ukrajinskim rukovodstvom nego što se o tome govori”. Prema rečima novinara, Bela kuća i Zelenski “imaju duboko nepoverenje jedni prema drugima – mnogo dublje nego što se objavljuje”.

    Američki list “Nešenel rivju” objavio je članak pod nazivom “Zbog čega se Bela kuća sada tajno žali na Zelenskog?”

    U tekstu se izlaže jedan od mogućih scenarija razvoja događaja.

    List ne isključuje mogućnost da se Bajdenova administracija priprema za to da “Zelenskog prepusti sudbini” ili da ga iskoristi kao “žrtvenog jarca”, jer predviđa da će se sukob Ukrajine i Rusije “razvijati u negativnom ključu”.

    “Oni pripremaju teren da kasnije saopšte: ‘Učinili smo sve što je moguće da pomognemo Ukrajincima da se zaštite, ali su se oni na kraju pokazali kao suviše nekompetentni, korumpirani i suviše su utonuli u unutrašnje svađe”, piše list.


    Stvaranje vojne države
    Viši naučni saradnik Centra za evropska istraživanja Ruske akademije nauka Vladimir Olenčenko kaže da, sudeći po navodima medija i podacima izvora, Zapad nagoveštava Zelenskom da je njegov potencijal istrošen i da sada ozbiljno razmatra Zalužnog kao potencijalnu zamenu aktuelnom predsedniku.

    “Zapadnjacima je potreban vatreniji i praktičniji radikal koji Ukrajinu može da pretvori u veliku kasarnu. A Zelenskom praktično govore, posredno, da je svoju ulogu već odigrao i da može da ode. Na Zapadu sada, očigledno, stavljaju ulog na Zalužnog. Tamo se nadaju da će on nekako uspeti da podstakne partiju rata koju čini veliki deo radikalnog i antiruskog političkog establišmenta”, kaže ekspert u razgovoru za RT.

    Prema Olenčenkovim rečima, tekstovi u “Bildu” i poljskom listu usmereni su na to da podrže i pojačaju autoritet Zalužnog i da mu samim tim daju mogućnost da postisne grupaciju Zelenskog.

    “Prelazak Zalužnog na predsedničku dužnost značio bi potpunu militarizaciju Ukrajine. On je više vojnik nego političar i Zapad, verovatno, računa na to da će njime lakše upravljati. Oni smatraju da će on više pažnje poklanjati upravo vojnim dejstvima Ukrajine. Sve ostalo, uključujući ekonomiju i socijalnu sferu, zapadnjake očigledno ne interesuje. Zapad bi želeo da stvori vojnu državu pod vođstvom Zalužnog”, smatra analitičar.

    Ipak, ako bi se Zelenskom i njegovim saborcima o tome govorilo otvoreno, bilo bi posejano “seme razdora” koje u Ukrajini postoji i bez toga, smatra Olenčenko.
    “Zbog toga su odlučili da kao instrument koriste medije koji mogu da stvore pozitivan lik Zalužnog i da ga čak zašećereno uporede s Davidom i Mojsijem, za šta nema nikakvih objektivnih osnova”, rekao je ekspert.

    Politikolog Aleksandar Dudčak smatra da je Zalužni povezan s Pentagonom i da ima visoki nivo lojalnosti američkim vlastima, te da upravo zbog toga razmatraju njegovu kandidaturu za predsednika Ukrajine.

    “Prema njihovom mišljenju, Zalužni je u poređenju sa Zelenskim sličniji ratnom heroju. Zelenski je na osnovu priče o senzacionalnoj naredbi pokušao da pokaže da je on – genijalni strateg, ali cela ta priča izaziva još veće protivrečnosti. Razgovori o tome da bi rokada mogla da se dogodi posle završetka borbenih dejstava predstavlja samo odvlačenje pažnje”, naveo je analitičar u komentaru za RT.

    Prema mišljenju Dudčaka, Zapad bi mogao da naredi tu smenu mnogo ranije.

    “Tamo pritiskom na prekidač može da se reši pitanje da li će Zelenski biti sklonjen sada ili kroz neko vreme. Od Zalužnog vajaju heroja i čine to namerno, ulepšavaju njegov lik kako bi, u slučaju potrebe, izvukli njegovu izreklamiranu figuru i zamenili njome Zelenskog”, zaključio je ekspert.

  • Analena Berbok: Ne znamo da li je moguća pobjeda u ovom ratu

    Analena Berbok: Ne znamo da li je moguća pobjeda u ovom ratu

    Ministarka spoljnih poslova Njemačke, Analena Berbok nije sigurna da li je moguće da Ukrajina pobijedi u ovom ratu.

    “Takva je brutalna realnost“, kazala je Berbokova u intervjuu javnom servisu “ZDF”.

    Ona je istakla da je potrebno to razumjeti i tokom jeseni i zime dalje isporučivati oružje u cilju podrške Ukrajini.

    Berbokova je kazala da je to trenutno spoljna politike Njemačke, koju vodi već nedjeljama i mjesecima.

    „Na jednoj strani je važno da Ukrajinu vojno osnažimo, sa svim što imamo, a na drugoj, na žalost je situacija takva, da imamo deficite u sopstvenim zalihama.

  • Putin potpisao ukaz o povećanju broja vojnika

    Putin potpisao ukaz o povećanju broja vojnika

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je ukaz o povećanju broja vojnika za 137.000 na 1.150.628.

    Ukaz je objavljen na zvaničnom internet portalu za pravno informisanje.

    “Utvrditi broj Oružanih snaga Ruske Federacije u iznosu od 2.039.758, uključujući 1.150.628 vojnih lica”, navodi se u ukazu.

    U ranijem ukazu od 17. novembra 2017. godine navedeno je da bi broj vojnika trebao dostići 1.013.628.

  • Nuklearna drama u Zaporožju: Aktivirani sistemi

    Nuklearna drama u Zaporožju: Aktivirani sistemi

    Bezbednosni sistemi u nuklearnoj elektrani Zaporožje aktivirani su danas pošto je to postrojenje ostalo bez struje.

    Kako navodi “Raša tudej”, u regionu je nakratko prekinuto snadbevanje električnom energijom.

    Prema prvim informacijama, nuklearna elektrana “prikačena” je na alternativni izvor energije.Pretpostavlja se da su prekid struje izazvali veliki šumski požari u blizini nuklearke u Zaporožju, a postoje navodi da je vatrenu stihiju izazvala paljba ukrajinske vojske iz teškog naoružanja.

    Lider vojno-civilne administracije mesta Enerhodara Jevgenji Balitski optužio je ukrajinsku vojsku za ovaj incident.

    “Prema preliminarnim informacijama, došlo je do prekida struje zbog požara koji je izazvan neprekidnim bombardovanjem ukrajinske vojske, koje se nastavilo još od prošle večeri. Požar je zahvatio polja i nisko rastinje, a to je zatim izazvalo kratak spoj u elektro-mreži”, naveo je Balitski.

    Podsećanja radi, nuklearna elektrana je početkom marta pod kontrolom ruske vojske.

    Obe strane međusobno se optužuju za to ko je odgovoran za borbena dejstva u blizini elektrane koje bi mogle da dovedu do nuklearne katastrofe.

    Čak je ministarstvo odbrane Rusije saopštilo ranije da su ukrajinske snage nedavno planirale napad na elektranu koji bi izazvao nesreću, a potom bi za to bila okrivljena Moskva.

  • Japan razmatra povratak nuklearnoj energiji 11 godina nakon katastrofe u Fukušimi

    Japan razmatra povratak nuklearnoj energiji 11 godina nakon katastrofe u Fukušimi

    Japan razmatra izgradnju nuklearnih reaktora sljedeće generacije i ponovno pokretanje neaktivnih elektrana u velikoj promjeni politike, 11 godina nakon katastrofe u nuklearnoj elektrani Fukušima Daiči koji je uzdrmao zavisnost zemlje od atomske energije.

    Premijer Fumio Kišida rekao je da je uputio vladinu komisiju da ispita kako bi “nuklearni reaktori sljedeće generacije opremljeni novim sigurnosnim mehanizmima” mogli da se koriste i pomognu Japanu da postigne cilj neutralnosti od ugljenika do 2050. godine.

    Očekuje se da će savjet za “zelenu transformaciju” podneti izveštaj do kraja godine, rekao je Kišida u srijedu.

    Promjena pravca, koja bi mogla da uključi produženje životnog vijeka postojećih reaktora, istakla je borbu Japana da obezbedi stabilno snabdijevanje energijom zbog rata u Ukrajini i rastućih troškova energije.

    Nekoliko vlada je bilo prinuđeno da smanji zavisnost Japana od nuklearne energije nakon katastrofe u martu 2011. godine, kada je snažan cunami uništio rezervno snabdijevanje električnom energijom Fukušime Daiči, i prouzrokovao kvar na tri od šest reaktora.

    Većina japanskih nuklearnih elektrana je od tada neaktivna, dok je vlada rekla da neće graditi nove reaktore ili zamijeniti stare, strahujući od reakcija javnosti.

    Ako se ostvare, Kišidini planovi bi označili dramatičan preokret tog stava.

    Zbog rata u Ukrajini, smatra Kišida, Japan bi trebalo da ima na umu potencijalne krizne scenarije.

    “Da bismo prevazišli neposrednu krizu uzrokovanu poremećajem u snabdijevanju električnom energijom, moramo preduzeti najveće korake da mobilišemo sve moguće politike u narednim godinama i pripremimo se za svaku vanrednu situaciju”, navodi japanski premijer.

    Ministar ekonomije i industrije Jasutoši Nišimura rekao je da je “izuzetno važno obezbijediti sve opcije za redizajniranje stabilnog snabdijevanja energijom” i da bi će te perspektive, razmotriti i sve opcije u vezi sa nuklearnom energijom.

    Neophodna podrška javnosti

    Kišida je priznao da će vlada morati da dobije podršku javnosti, koja se okrenula protiv nuklearne energije nakon Fukušime.

    Zvaničnici vjeruju da su birači postali prijemčiviji za nuklearnu energiju zbog rastućih troškova energenata i nakon krize u Tokiju tokom nedavnog toplotnog talasa. Zemlja je u velikoj mjeri zavisna od uvoznih fosilnih goriva, prenosi Gardijan.

    “To je prvi korak ka normalizaciji energetske politike Japana”, rekao je Jun Arima, profesor na fakultetu javnih politika Univerziteta u Tokiju.

    Sedam reaktora je trenutno u funkciji, a tri su van mreže zbog redovnih bezbjednosnih inspekcija.

    Desetine drugih još uvijek prolaze kroz proces ponovnog licenciranja prema strožim bezbjednosnim standardima uvedenim nakon katastrofe 2011. godine.

    Veća uloga nuklearne energije u japanskoj energetici mogla bi da dovede do ponovnog pokretanja sedam dodatnih reaktora nakon sljedećeg leta, uključujući dva u Kašivazaki-Karivi, najvećoj nuklearnoj elektrani na svijetu. Ponovno pokretanje te elektrane bilo bi posebno kontroverzno, pošto ga vodi Tokyo Electric Power, ista kompanija koja upravlja elektranom Fukušima Daiči.

    Produženje vijeka reaktora zakonskim ograničenjima

    Vlada će razmotriti produženje životnog vijeka postojećih reaktora preko zakonskog ograničenja tako što će prilikom izračunavanja njihovog radnog vijeka isključiti period u kome su bili zatvoreni – u nekim slučajevima i nekoliko godina.

    Postrojenja u principu mogu da rade do 40 godina, ali mogu da nastave da proizvode električnu energiju još 20 godina ako prođu bezbjednosne nadogradnje i prođu preglede koje sprovode regulatori.

    Japan je postavio cilj da udio nuklearne energije bude između 20 i 22 odsto u snabdijevanju električnom energijom u 2030. Prije katastrofe u Fukušimi, oko trećine proizvodnje električne energije dolazilo je iz nuklearnih elektrana, ali je 2020. taj broj bio manji od pet odsto, prenosi RTS.

  • Putin samo čeka…

    Putin samo čeka…

    Hrvatski vojni analitičar s Fakulteta političkih nauka Robert Barić ocenjuje da kraj rata u Ukrajini nije ni blizu.

    On kaže i da su pokušaji da se zauzme Donjeck poslednjih sedam dana zastali, nakon što je izgledalo da će Rusi ipak imati veći pomak prema Bahmutu. “Činjenica je da su Rusi počeli da povlače snage u julu kako bi ojačali odbranu oko Hersona, gde se sada gleda šta će se dogoditi i gde se procenjuje da bi mogla jednom uslediti ukrajinska protivofanziva”, objasnio je.

    Prema njegovim rečima, ono što sada rade Ukrajinci, potpomognuti američkim oružjem je “oblikujuća operacija”, odnosno napadaju se komandni centri. “Ali problem je sledeći – vi ne možete napraviti potpunu izolaciju ratišta. Možete otežati nabavke i snabdevanje, ali ne i potpuno prekinuti samo artiljerijskim udarima”, rekao je on.

    Barić smatra i da Ukrajinci skoro minimalno udaraju na Ruse protivtenkovskom artiljerijom zbog problema koje imaju, ali i zbog toga što nemaju snaga za takav prodor.

    “U međuvremenu oni nastoje da zauzmu Herson da pokažu Zapadu šta mogu da urade s modernim naoružanjem, jer se boje, a Putin na to računa, da će se Zapad umoriti, a posebno nakon ove zime, kada će ekonomske posledice u Evropi biti jako, jako teške, i da će se smanjiti podrška Ukrajini”, rekao je Barić.

    Dodao je da je EU duboko podeljena, a da Nemačka i Francuska nemaju dovoljno snage da pritisnu Ukrajinu, dok Putin na to računa.

    Kaže i da rat neće brzo završiti. “Ono što je važno, time se pokazuje i psihološki učinak, nema sigurnosti. Rusi se zajedno s partizanskim akcijama i gerilskim ratovima na jugu Ukrajine prisiljavaju da deo snaga daju za unutrašnja pitanja bezbednosti, što opet otežava i rusku nameru sprovođenja referenduma”, kaže Barić.

    “Ovaj rat u najpovoljnijem slučaju bi završio u drugoj polovini iduće godine, ali Putin se nada da će ove zime razbiti jedinstvo napada, ako ne, sprema se za dugotrajni rat iscrpljivanjem. Ukrajinci žele na svaki način da dođu do Hersona. Pazite, za dva meseca, tamo je zima, ali tada ova ukrajinska kampanja razdvajanja ruskih snaga može pomoći. Imamo malo informacija, obe strane ćute, ali ovaj rat neće brzo završiti i imaće, nažalost, teške posledice”, ocenjuje.

    Prema njegovim rečima Nemačka i Francuska dovele su Evropu u ovu situaciju. “Tu je ta energetska tranzicija koja se mora napraviti. I napokon, dobar deo Evrope je spreman da nastavi da podržava Ukrajinu, zajedno s SAD, prema tome nisam siguran koliko je Putinova kalkulacija tačna, to ćemo videti u idućim mesecima”, zaključio je Barić.