VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Čečenski vođa Kadirov poslao poruku Putinu

    Čečenski vođa Kadirov poslao poruku Putinu

    Vođa Čečenije Ramzan Kadirov zatražio je od ruskog predsjednika Vladimira Putina da mu pruži priliku da što prije završi posebnu operaciju u Ukrajini.

    “Molim vrhovnog zapovjednika da nam pruži priliku da završimo posebnu operaciju bez odgađanja. Ako je 15 posto svjetske zajednice protiv nas, to ne znači da je cijeli svijet protiv nas. Možemo brzo smiriti tih 15 posto, apsolutno nema problema”, rekao je Kadirov u audio poruci, komentirajući optužbe Kijeva protiv njega.

    Ranije danas, ukrajinska sigurnosna služba priopćila je kako je “prikupila nedvosmislene dokaze o ratnim zločinima” od strane Kadirova, kao i Daniila Martynova i Huseina Mezhidova. Kako je navedeno, u veljači i ožujku ove godine šef Čečenije “nadzirao je razvoj i planiranje pojedinih vojnih operacija postrojbi, te davao zapovijedi”.

    Martynov danas radi kao savjetnik šefa Ministarstva za izvanredne situacije, prije toga je bio pomoćnik čelnika Čečenije i služio je u republičkom odjelu Ruske garde. U ožujku je Kadirov nazvao Mezhidova zapovjednikom čečenskog bataljuna “Jug”, piše RIA Novosti.

  • Pogođena nuklearka u Zaporožju

    Pogođena nuklearka u Zaporožju

    Četiri ukrajinske granate pogodile su skladište goriva, kažu zvaničnici Energodara.

    Ukrajinci gađaju stovarište koje se nalazi u Zaporožju, prenose ruski medjii.

    Svakodnevno mediji pišu o tome koliko je nuklerna elektrana u Zaporožju u opasnosti od napada.

    Četiri projektila su pala u blizini skladišta radioaktivnih izotopa, saopštile su vlasti Energodara, u čijoj se blizini nalazi atomska centrala, prenose RIA novosti.

  • Moderna tuži Fajzer zbog mRNA vakcine

    Moderna tuži Fajzer zbog mRNA vakcine

    Farmaceutska kompanija Moderna tužila je Fajzer i njegovog nemačkog partnera Biontek zbog kršenja patenata u razvoju prve vakcine protiv kovida 19 u SAD, tvrdeći da su iskopirali tehnologiju koju je Moderna razvila godinama pre pandemije.

    Tužba, kojom se traži neutvrđena novčana odšteta, podneta je američkom Okružnom sudu u Masačusetsu i Regionalnom sudu u Diseldorfu u Nemačkoj, saopštila je Moderna danas.

    “Podnosimo ove tužbe da zaštitimo inovativnu mRNA tehnološku platformu koju smo prvi razvili, uložili milijarde dolara u kreiranje i patentirali tokom decenije koja je prethodila pandemiji COVID-19“, rekao je izvršni direktor Moderne Stiver Bansels u izjavi, prenosi Rojters.

  • Lukašenko surov: ” Za Putina su sitna boranija”

    Lukašenko surov: ” Za Putina su sitna boranija”

    Lider Bjelorusije Aleksandar Lukašenko optužio je Olafa Šolca i Emanuela Makrona da pokušavaju da povećaju svoj značaj na račun Vladimira Putina.

    Lukašenko je o tome govorio u razgovoru sa predstavnicima medija. Prema rečima beloruskog lidera, aktuelni nemački kancelar ne zna ništa o političkim pitanjima.

    “To je detinjasto, razumete li? Sitna boranija. To je nemoguće, to se tako ne dešava”, rekao je šef beloruske države. Govoreći o prebacivanju američke vojne opreme na istok, Lukašenko je rekao da je upozorio Zapad i da je Minsk, u slučaju ozbiljne provokacije protiv Belorusije, definisao ciljeve.

    “Centri odlučivanja – znamo koji su. Ja nikome ne pretim”, dodao je predsednik Belorusije.

  • Amerika ne želi mir, a Tajvan?

    Amerika ne želi mir, a Tajvan?

    Nedavne posete visokih zvaničnika SAD jačaju odlučnost Tajvana da se brani, saopštila je predsednica Caj Ing-ven danas.

    Ona je to kazala nakon sastanka sa američkom senatorkom Maršom Blekburn koja je stigla na ostrvo uprkos protivljenju Pekinga, prenosi Rojters.

    Kineska ambasada u SAD saopštila je juče da poseta američke senatorke Tajvanu pokazuje da Vašington ne želi stabilnost u regionu, prenela je agencija RIA Novosti.

    Kina, koja smatra Tajvan svojom teritorijom, čemu se protivi vlada u Tajpeju, pokrenula je vojne vežbe u blizini ostrva nakon posete predsedavajuće Predstavničkog doma SAD Nensi Pelosi početkom avgusta, podseća britanska agencija.

    Otprilike nedelju dana kasnije Tajvan je posetilo pet američkih kongresmena, a tokom jučerašnjeg dana senatorka Marša Blekburn sletela je u Tajpej.

    Blekburn, koja predstavlja u Senatu američku državu Tenesi, i član je odbora za oružje i trgovinu, stigla je u trodnevnu posetu ostrvu.

    Na sastanku u predsedničkoj palati, Caj je pohvalila sve ove posete.

    “U poslednje vreme mnoge javne ličnosti iz širokog spektra američkog društva posetile su Tajvan. Ovi srdačni iskazi ljubaznosti i snažne demonstracije podrške učvršćuju odlučnost Tajvana da se brani”, saopštila je predsednica Caj Ing-ven.

    SAD, kao i većina zemalja, nemaju formalne diplomatske odnose sa Tajvanom, ali imaju zakon koji ih obavezuje da obezbede sredstva za odbranu ostrvu.

    Američki zvaničnici nisu jedini koji posećuju Tajpej, u poseti predsednici Tajvana bila su dva japanska poslanika, a britanski i kanadski parlamentarci se očekuju kasnije ove godine, navodi Rojters.

  • Njemačka traži objašnjenje: Dodik glasao protiv davanja agremana ambasadoru te zemlje

    Njemačka traži objašnjenje: Dodik glasao protiv davanja agremana ambasadoru te zemlje

    Njemačka traži hitno (rok 48 h) objašnjenje o uskraćivanja agremana njihovom ambasadoru u BiH.

    Ovo su danas službenici Vlade Njemačke saopštili bh. diplomatama u Berlinu, piše Istraga.

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik danas je glasao protiv davanja agremana novom ambasadoru Njemačke u BiH.

    Po Poslovniku, u vezi sa davanjem agremana njemačkom ambasadoru biće još jedan krug glasanja, ali je Dodik danas izričito odbio da mu se da agreman.

    Mediji su ranije objavili da će umjesto dosadašnje njemačke ambasadorke Margret Uber u BiH stići Tomas Fitšen, karijerni diplomata.

    Prije imenovanja za ambasadora u Bosni i Hercegovini, Fitšen je bio ambasador Njemačke u Austriji, a ranije je službovao pri Misiji Ujedinjenih nacija, u Ambasadi u Manili, Misiji UN-a u Ženevi…

    Radio je i pri multilateralnim organizacijama, a specijalnosti su mu borba protiv organiziranog kriminala i korupcije, te vladavina zakona.

  • Mask bi mogao dobiti pristup podacima Twittera

    Multimiljarder i osnivač Tesle Ilon Mask pristup podacima Twittera koji su korišteni u reviziji aktivnih korisnika prošle godine mogao bi dobiti.

    Twitter će morati predati podatke o 9.000 analiziranih računa u zadnjem kvartalu 2021. godine.

    Mask je tražio i druge informacije kako bi pokušao prekinuti ugovor o kupovini kompanije vrijedan 44 milijarde dolara.

    Sudija je odbio narediti da se te informacije daju.

    Inače, podaci koje je tražio su analizirani sa ciljem određivanja broja lažnih računa.

    Iz kompanije su tvrdili da ovi podaci ne postoje i da bi bilo teško prikupljati ih. Ipak, dobili su rok od dvije sedmica da kompanija izvede podatke.

    Mask se oslanjao na finansijski izvještaj prilikom pravljenja ponude za kupovinu. On je tvrdio da ga je kompanija prevarila tako što je lažno predstavila podatke o broju lažnih korisnika na ovoj društvenoj mreži upravo u finansijskom izvještaju.

  • Ukrajina isključila nuklearnu elektranu u Zaporožju

    Ukrajina isključila nuklearnu elektranu u Zaporožju

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u četvrtak da je Rusija dovela Ukrajinu i sve Evropljane u situaciju na korak od katastrofe nakon što je nuklearna elektrana Zaporožje privremeno isključena iz mreže navodno zbog ruskog granatiranja.

    Zelenski je pozvao da se izvrši međunarodni pritisak na Rusiju da povuče svoje snage iz elektrane.

    Nuklearna elektrana Zaporožje usred borbi u Ukrajini privremeno je isključena iz električne mreže u četvrtak zbog štete od požara, što je izazvalo nestanak struje u regiji i pojačalo strah od katastrofe u zemlji proganjanoj katastrofom u Černobilju.

    Tvornicu, najveću u Evropi, okupirale su ruske snage od prvih dana rata. Vlada u Kijevu tvrdi da Rusija u stvari drži elektranu kao taoca, tamo skladišti oružje i pokreće napade oko nje, dok Moskva optužuje Ukrajinu da je bezobzirno pucala na postrojenje.

    U četvrtak je postrojenje prvi put isključeno iz mreže nakon što su požari oštetili dalekovod, prema ukrajinskom operateru nuklearne energije.

    Oštećena linija je očigledno nosila električnu energiju i stoga je regija izgubila struju, prema Jevgeniju Balitskom, guverneru kojeg je postavila Rusija.

  • Zelenski razgovarao s Bidenom i zahvalio mu se na neiscrpnoj podršci

    Zelenski razgovarao s Bidenom i zahvalio mu se na neiscrpnoj podršci

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski danas je novinarima rekao da je imao odličan razgovor sa svojim američkim kolegom Joeom Bidenom i zahvalio mu na njegovoj “neiscrpnoj podršci”, prenosi Ukrinform.

    Dan ranije, Biden je najavio novu vojnu pomoć od gotovo tri milijarde dolara Ukrajini, uključujući protuzračne projektile, artiljeriju, odbranu od dronova i radarsku opremu.

    Novi paket najveća je tranša američke vojne pomoći do sada, čime ukupan iznos koji je SAD isporučio ili obećao Kijevu sada iznosi više od 13 milijardi dolara.

    “Razgovarali smo o daljnjim koracima Ukrajine na našem putu prema pobjedi nad agresorom i važnosti pozivanja Rusije na odgovornost za ratne zločine”, napisao je Zelenski na Twitteru.

  • U narednih šest mjeseci…

    U narednih šest mjeseci…

    Novinar britanskog lista “Gardijan” Den Sabag izneo je pet mogućih scenarija za razvoj sukoba u Ukrajini u narednih šest meseci.

    Prva prognoza je da će sukob potrajati još godinu dana, ali neće biti tako intenzivan kao proletos. Pri tome, u narednih šest meseci neće biti pregovora između Moskve i Kijeva.

    Prema drugom scenariju, Ukrajina neće sprovoditi kontraofanzive i počeće da primenjuje taktiku partizanskih napada, kao i da će izvoditi napade raketnim sistemima velikog dometa.

    Autor u trećoj prognozi smatra da će Rusija nastaviti ofanzivu, ali će njen cilj biti da zadrži teritorije Ukrajine.

    Četvrta varijanta je da će izbeglička kriza sa dolaskom zime pružiti dodatne mogućnosti onima koji za nju uspeju bolje da se pripreme. Osim toga, Moskva vidi početak zime kao priliku da zaključi mir sa Kijevom pod sopstvenim uslovima, navodi se u članku.

    U petoj prognozi Zapad će morati da odluči da li želi da Ukrajina pobedi ili da se samo drži, jer bez zapadne vojne pomoći Kijev bi pretrpeo poraz. Istovremeno, Ukrajina ima budžetski deficit od pet milijardi dolara mesečno, a dalja pomoć Evropljana koštaće mnogo više. Pitanje je, kako navodi autor, da li su zapadne zemlje spremne na ove žrtve.