Kategorija: Svijet

  • UN o isporuci tenkova Ukrajini

    UN o isporuci tenkova Ukrajini

    Ujedinjene nacije se zalažu za uspostavljanje pravednog mira u Ukrajini u skladu sa međunarodnim pravom – ovo što se sada dešava nije kretanje u tom pravcu.

    Ovo je izjavio portparol generalnog sekretara UN Stefan Dižarik komentarišući masovne isporuke tenkova Kijevu.

    Novinari su pitali Dižarika da li bi hteo da se obrati stranama sukoba, kako bi se izbežao najgori scenario u svetlu sve većih isporuka tenkova Ukrajini.

    Portparol generalnog sekretara UN primetio je da se za narod Ukrajine već odigrava veoma loš scenario i dodao da neće davati komentare svaki put kada Kijev dobije novo oružje.

    “Ono što bismo želeli da vidimo je pravedan mir u skladu sa Poveljom UN i međunarodnim pravom. Ali ono što vidimo ne kreće se u tom pravcu”, naglasio je on.

    “Međutim, to nas neće zaustaviti da pružamo humanitarnu pomoć”, dodao je Dižarik. Nemačka vlada je u sredu saopštila da je donela odluku da Ukrajini preda nemačke tenkove “leopard 2”.

    Tome je prethodio jako pojačan pritisak predstavnika vladinih partija na kabinet Olafa Šolca da što pre donese pozitivnu odluku o ovom pitanju.

    Takođe u sredu je Bela kuća potvrdila svoju nameru da pošalje 31 tenk M1 “abrams” u Ukrajinu.

    Prema rečima američkih vlasti, za isporuku ovih vozila biće potrebno nekoliko meseci.

    Osim toga, Vašington namerava da pošalje osam oklopnih vozila za evakuaciju M88. U Beloj kući su naveli da se SAD nadaju da će isporuka oružja Ukrajini ne samo pomoći Kijevu u odbrani, već će mu omogućiti i da povrati izgubljene teritorije, uključujući Krim.

  • Nehamer poručio Briselu: Treba podići zid na granici EU zbog migranata

    Nehamer poručio Briselu: Treba podići zid na granici EU zbog migranata

    Od Poljske do Mađarske i Bugarske, Litvanije, Grčke i Španije. Sve više država članica EU-a gradi posebne barijere i žičane zidove kako bi spriječile ulazak ilegalnih imigranata. Naime, Brisel bi mogao finansirati gradnju zida između Bugarske i Turske, a finansiranje bi uključilo i sve ostale, povezane troškove nadzora. To je javno zatražio austrijski kancelar Karl Nehamer.

    Evropska komisija je, sa svoje strane, oduvijek bila kritična prema ovoj praksi – koja se smatra kršenjem temeljnih načela Unije – ali stvari bi se možda mogle promijeniti.

    Beč nije usamljen u tom zahtjevu, a o tome se u četvrtak i raspravljalo na neformalnom sastanku ministara unutrašnjih poslova EU u Stokholmu.

    “Ograde imaju učinka. Mogu se koristiti za kanalizovanje ilegalne imigracije, za strožiju kontrolu i sprječavanje ilegalnih prelazaka. Ali, ograda takođe mora imati i nadzor, službenike i tehničku opremu.”

    Nehamer od Komisije pritom traži finansiranje zajedničkog projekta u vrijednosti od dvije milijarde evra. “Zaštita vanjskih granica EU-a je evropska dužnost, a zemlje na našim vanjskim granicama ne smiju biti prepuštene same sebi”, ističe Nehamer.

    Austrija je u januaru, podsjećamo, stavila veto na pristupanje Bugarske i Rumunije Šengenu zbog neregularnih migracija, a Nehamer je naglasio da će austrijski šengenski veto ostati na snazi “sve dok se situacija radikalno ne promijeni”. Austrijanci tvrde da su samo u 2022. godini uhapsili više od 100.000 ilegalnih imigranata od kojih je 40 odsto stiglo iz Turske preko Bugarske. Radi se većinom o ljudima iz Avganistana, Sirije, Maroka, Egipta i Somalije. Prema Nehameru, zid bi mogao promijeniti ovu situaciju. Naglasio je i da su ograde potrebne za “podršku zemljama poput Bugarske, Rumunije, Srbije i Mađarske.”

    Nadalje, ove su sedmice izaslanici 26 članica zemalja Evropske unije te izaslanici Švajcarske i Ujedinjenog Kraljevstva posjetili Grčku – gdje im je tamošnji ministar Takis Teodorikakos pokazivao granični zid, još uvijek u infrastrukturnom razvoju.

    Teodorikakos je pozvao na podršku EU-a u kontekstu povećanja i održavanja te granične sigurnosne mjere.

    “Mora postojati solidarnost među državama članicama i pravedna podjela dužnosti, bliska koordinacija je neophodna”, istakeo je.

    Trumpov dizajn

    Grčka trenutno ima 27 kilometara barijera duž svoje granice, a grčki ministar nedavno je najavio planove za dodatnih 140 kilometara u 2023. godini. Inače, grčki granični zid sastoji se od nizova ravnih čeličnih greda visokih gotovo 5 metara na čijem se vrhu nalazi metalna barijera i žilet žica. Sličan dizajn zidova na meksičkoj granici koristio je i bivši američki predsjednik Donald Tramp. Teodorikakos je istakeo da su tokom 2022. godine grčke vlasti spriječile prelazak 256.000 imigranata i pritom uhapsili oko hiljadu i 300 trgovaca ljudima, prenose “Novinite”.

  • Kremlj: Bajden može okončati sukob u Ukrajini, ali ne želi

    Kremlj: Bajden može okončati sukob u Ukrajini, ali ne želi

    Kremlj je poručio da američki predsjednik Džo Bajden ima ključ za završetak sukoba u Ukrajini usmjeravanjem Kijeva, ali da ga Vašington do sada nije bio voljan upotrijebiti.

    “Ključ kijevskog režima uglavnom je u rukama Vašingtona”, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov na dnevnom brifingu.

    “Sada vidimo da trenutni čelnik Bijele kuće ne želi koristiti ovaj ključ. Naprotiv, on odabire put daljnjeg ‘upumpavanja’ oružja u Ukrajinu”, rekao je on, prenosi Hina.

    Moskva je često optuživala Vašington da naređuje Ukrajini i da produbljuje sukob naoružavanjem Kijeva.

    Sjedinjene Američke Države kažu da je Rusija svojom voljom pokrenula brutalan rat i da ga može završiti povlačenjem svojih snaga.

    Odnosi između dviju strana pali su na istorijsko najniži nivo tokom prošle godine, a SAD su ove sedmice saopštile da će isporučiti Ukrajini 31 napredni tenk M1 Abrams vrijednosti od 400 miliona dolara u nekoliko mjeseci.

    Rusija kaže da bi svaka isporuka Abramsa bila bacanje novca jer bi “gorjeli” baš kao i drugi tenkovi u Ukrajini.

  • Rogozin: Rusija ima oružje koje može automatski uništiti moderne zapadne tenkove

    Rogozin: Rusija ima oružje koje može automatski uništiti moderne zapadne tenkove

    Bivši šef Roskosmosa i savjetnik ruskog predsjednika, Dmitrij Rogozin, je izjavio da Rusija ima oružje koje može automatski pogoditi moderne zapadne tenkove Leopard 2 i Abrams koji će biti prebačeni u Ukrajinu.

    Prema njegovim riječima, radi se o bespilotnoj kopnenoj platformi “Marker”. Ovaj robot težak tri tone opremljen je modularnim oružjem, uključujući protutenkovske rakete, može automatski prepoznati mete i samostalno odlučiti koji će biti prioritet.

    Prema njegovim riječima, za borbu protiv Leoparda i Abramsa dovoljno je učitati odgovarajuće profile u memoriju mašine.

    Ali do sada, prema pisanju ruskih medija, govori se o slanju samo četiri takva robota na ukrajinsku teritoriju u februaru. Dok su zapadne zemlje već dogovorile isporuku nekoliko desetina “Leoparda” i “Abrama”, a ukupno se može očekivati čak i do 150 tenkova.

    Istovremeno zvaničnici su zabrinuti da isporuka tenkova i obuka vojske može potrajati nekoliko mjeseci.

  • Zelenski “udario” na Putina; Kremlj ekspresno odgovorio

    Zelenski “udario” na Putina; Kremlj ekspresno odgovorio

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je rekao da nije zainteresovan za pregovore sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom.

    “Meni to nije interesantno. Nisam zainteresovan da razgovaram sa njim. Zaista ne razumem ko donosi odluke u Rusiji”, rekao je Zelenski u intervjuu za britanski TV kanal Skaj njuz.

    On je dodao da je posle početka ruske specijalne vojne operacije Putin za njega postao “niko”.

  • Srpski navijači uhapšeni zbog Putina u Melburnu

    Dok je Novak Đoković izbacivao Rusa Andreja Rubljova sa Australijan opena i išao ka svom desetom polufinalu Gren slema u Melburnu, navijači na tribinama zabavljali su se navijajući, mada je bilo i onih koji su slali političke poruke.

    Jedna baka je upoznala Srđana Đokovića, a vatrenije pristalice su skandirale “Srbija – Rusija”.

    Bilo je i hapšenja nakon meča, a policija je četvoricu navijača saslušala zbog izražene podrške Rusiji i Vladimiru Putinu.

    Među njima se našao i jedan navijač poreklom iz Srbije, po imenu Zoran, koji je tokom meča primijećen u majici sa ogromnim slovom “Z”.

    Ovaj simbol koristi ruska vojska tokom rata na istoku Ukrajine, pa je Zoran morao obezbjeđenju i policajcima u Melburnu da objasni zašto se baš to slovo nalazi na njegovoj garderobi.

    “Odmah sam im rekao da je moje ime Zoran i da sam poznat po majicama sa slovom ‘Z’. Dao sam im i dokumenta, a policajci su mi se uljudno izvinili i pustili me”, poručio je za “Kurir” Zoran Pavlović.

    Inače, ovaj Novakov navijač je Srbin iz SAD i najboljeg srpskog sportistu prati na turnirima širom svijeta.

    Poznato je da su ruske zastave zabranjene na turniru u Melburnu i zbog toga je tamošnji savez reagovao poslije ovih snimaka i slika sa “Rod Lejvera”.

    “Četvoro ljudi iz publike napuštalo je stadion noseći neprikladne zastave i simbole, uz to su prijetili pripadnicima obezbjeđenja. Policija je intervenisala i nastaviće da ih ispituje. Komfor i bezbjednost svih naši su prioriteti i radimo na ovome blisko sa obezbjeđenjem i nadležnima”, navedeno je u saopštenju.

    Tokom meča koji je igran u srijedu ujutru po našem vremenu Novakov rival bio je Andrej Rubljov, Rus koji živi i trenira u Španiji, a prema pravilima Međunarodne teniske federacije na turnirima mora da nastupa kao “neutralni sportista”, bez imena države i zastave kraj svog imena.

    Ruski sportisti se već mjesecima suočavaju sa tim pravilom, dok predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski želli da im se zabrani učešće na Olimpijskim igrama u Parizu 2024. godine.

  • Počinio veleizdaju: Nijemac uhapšen zbog odavanja podataka Rusiji

    Počinio veleizdaju: Nijemac uhapšen zbog odavanja podataka Rusiji

    Njemački državljanin uhapšen je na aerodromu u Minhenu pod sumnjom da je počinio veleizdaju saradnjom sa jednim obavještajcem radi odavanja podataka Rusiji, saopštila je danas kancelarija njemačkog državnog tužilaštva.
    Muškarac identifikovan kao Artur E. uhapšen je u nedjelju, 22. januara, po dolasku u NJemačku iz SAD, navodi se u saopštenju i dodaje da je sarađivao sa Karstenom L. iz njemačke spoljne obavještajne agencije /BND/.

    Karsten L. je uhapšen u decembru zbog sumnje da je špijunirao za Rusiju.

    Artur E, koji ne radi za BND, navodno je prenosio ruskoj obavještajnoj službi informacije koje je dobijao od Karstena L, navodi njemačko tužilaštvo.

    Artur E. je izveden pred sud u ponedjeljak, 23. januara, i zadržan je u pritvoru, dodaje se u tekstu.

    Istraga je obavljena u bliskoj saradnji sa BND-om i američkim Federalnim istražnim biroom.

  • Poslanica Bundestaga o slanju njemačkih tenkova Ukrajini: Istorijski pogrešna odluka

    Poslanica Bundestaga o slanju njemačkih tenkova Ukrajini: Istorijski pogrešna odluka

    Odluka Njemačke da uputi tenkove “leopard” Ukrajini i da dozvoli drugim zemljama da rade to isto je “istorijski neispravno”, izjavila je poslanica Bundestaga iz Lijeve partije Sevim Dagdelen, članica Parlamentarnog savjeta NATO-a.
    U intervjuu za kanal Demokrasi Nau Dagdelenova je naglasila da je umjesto slanja naoružanja Ukrajini potrebna demokratija.

    – Odluka da se šalju borbeni tenkovi Ukrajini je istorijski pogrešna odluka. I ona je postala moguća pod pritiskom administracije DŽozefa Bajdena na Njemačku – rekla je ona.

    Prema istraživanjima javnog mnjenja, kako je navela poslanica, većina Nijemaca je protiv te odluke, koja odgovara isključivo interesima američkog vojno-industrijskog kompleksa.

    – Kada Njemačka ostane bez tenkova, SAD će moći da joj šalju svoje tenkove – navela je poslanica i dodala da “SAD nemaju saveznike, te da djeluju isključivo u sopstvenim interesima”.

    Prema njenim riječima, za SAD je Evropa kao Latinska Amerika sedamdesetih godina – “kontinent na kojem možeš da radiš šta hoćeš”.

    Odluka o tenkovima, kako je ocijenila, “ništa neće promijeniti u vojnom smislu, jer će Rusija odgovoriti”.

    – Potrebno je više diplomatije, a slanje naoružanja dovešće do pogibije još većeg broja ljudi u Ukrajini – smatra Dagdelenova.

  • Meloni: Želimo preuzeti vođstvo u regionu zapadnog Balkana

    Meloni: Želimo preuzeti vođstvo u regionu zapadnog Balkana

    Italija se želi vratiti na zapadni Balkan, a njena vlada, koju predvodi Đorđa Meloni, na konferenciji posvećenoj regionu, održanoj u utorak naveče, u Trstu je najavila da želi da region bude jedan od prioriteta italijanske spoljne politike.

    Melonijeva je najavila da će Italija u narednom periodu nastojati da preuzme vođstvo u regionu i podvukla da će sprovoditi mjere koje će tu ulogu ostvariti.

    Kao povod za vraćanje Italije u region ona je navela ukrajinski rat i dodala da je u tom kontekstu važno da se ubrza prijem zemalja regiona u EU.

    “Kao susjedna država, Italija je svjesna vitalne važnosti ovog regiona za budućnost cijele Evrope. Iz iskustva znamo da sve što se događa izvan Jadrana trenutno utiče i na nas”, rekla je ona, obrativši se skupu putem video-linka. Ona je naglasila da EU ima veliku odgovornost prema regionu i da je sada potrebno potvrditi da region pripada zapadnom svijetu i zapadnim vrijednostima. S tim u vezi, kako je istakla, očekuje da EU uskoro donese naredne odluke i korake ka prijemu regiona u EU.

    “Ne možemo dozvoliti da ovaj strateški dio našeg kontinenta još dugo ostane izvan zajedničkog evropskog doma”, rekla je ona i dodala da očekuje jačanje ekonomske saradnje, kao i da se pojačaju napori u vezi s migrantskim tokovima.

    U Ambasadi Italije su nam juče skrenuli pažnju na izjavu Antonija Tajanija, ministra spoljnih poslova Italije, i organizatora konferencije, u kojoj je naglasio da je Italija među prvacima kad su u pitanju evropske integracije te je istakao da proširenje ponovo mora dovesti u prvi plan reformsku agendu zemalja regiona.

    “Potvrđujemo da je namjera italijanske vlade da dalje jača partnerstvo između Italije i cijelog regiona zapadnog Balkana, podržavajući proces evropskih integracija i koristeći svaku priliku za dalju konsolidaciju naših bilateralnih odnosa, na svim nivoima, ekonomskom, političkom, kulturnom, i kooperacije. Konferencija u Trstu bila je važan sastanak u tom smjeru”, kažu oni.

    Konferenciji je prisustvovao i Oliver Varhelji, evropski komesar za proširenje, koji je najavio da će EU ubrzati primjenu plana za zapadni Balkan. Prema njegovim riječima, dodjeljivanje kandidatskog statusa BiH predstavlja veliko ohrabrenje za cijeli region i znak da se Evropa vratila u taj region. On je pohvalio namjeru Vlade Italije da se vrati u region, istakavši da se radi o jednoj od zemalja osnivača EU, koja je istovremeno i ključni partner za zapadni Balkan i centralnu Evropu.

    On je naveo da je za prethodne dvije godine, od usvajanja Ekonomskog i investicionog plana Evropske komisije za zapadni Balkan, odobreno 40 projekata ukupne vrijednosti investicija od 5,7 milijardi evra za region, te da političkoj integraciji mora da prethodi ekonomska integracija.

    Ana Trišić Babić, savjetnica predsjednika Republike Srpske, za “Nezavisne” je rekla da smatra Italiju kao zemlju koja je uvijek bila solidan i pravedan partner. Primjera radi, kako je istakla, Italija je, uz Mađarsku, bila zemlja koja je zadnja uvela vize za zapadni Balkan, a prvi su zagovarali da se ukinu, dok je, istovremeno, bila uvijek faktor unutar zemalja kvinte, ili kad su u pitanju vojne misije EUFOR ili KFOR.

    “Kad god Italija pokazuje interes za region, mislim da je to dobro, ali istovremeno moram da napomenem da su njemački kancelar Olaf Šolc i francuski predsjednik Emanuel Makron prošle sedmice u zajedničkom tekstu rekli da treba ubrzati proširenje, ali da se članstvo može očekivati tek nakon ukidanja veta, odnosno zajedničkog odlučivanja u Savjetu EU po pitanjima poput spoljne politike. Tako je volja italijanske premijerke jedno, ali mogućnosti su drugo”, rekla je ona.

    Napomene radi, nakon što je Njemačka, kada je Šolcova vlada preuzela vlast prije godinu i po, najavila da će proširenje EU biti prioritet, Francuska je predložila da se prije proširenja pokrene reforma EU, kako bi se donošenje odluka u spoljnoj politici pojednostavilo kroz kvalifikovanu većinu umjesto veta. Ovom se najviše protive zemlje centralne Evrope, koje žele da zadrže pravo veta u oblastima spoljne politike koje su njima važne. Za sada ne postoji dogovor kako će ovo pitanje biti riješeno. Inače, zanimljivo je da je Šolc tokom izborne kampanje u Njemačkoj na pitanje Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, kada će Ukrajina biti primljena u članstvo, odgovorio da je prioritet zapadni Balkan i da, dok se taj region ne integriše u EU, neće biti novih pregovora o članstvu s drugim zemljama. Ipak, rat u Ukrajini je situaciju preokrenuo i sada je Ukrajina ispred BiH kada je u pitanju proširenje.

  • Berbok: Vodimo rat s Rusijom

    Berbok: Vodimo rat s Rusijom

    U najnovijem znaku rastućih uloga s kojima se svijet suočava u Ukrajini, njemačka ministarka vanjskih poslova Analena Berbok otvoreno je izjavila da su ukrajinski saveznici – uključujući Njemačku – u ratu s Rusijom.

    “I stoga sam već rekla posljednjih dana – da, moramo učiniti više da odbranimo Ukrajinu. Da, moramo učiniti više i na tenkovima. Ali najvažniji i ključni dio je da to radimo zajedno i da ne igramo igru krivice u Evropi, jer vodimo rat protiv Rusije, a ne jedni protiv drugih”, rekla je Berbokova tokom rasprave u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope (PACE) u utorak u Strazburu.

    Njemačka stranka Zelenih, koja vuče korijene iz mirovnog pokreta, jedna je od najgorljivijih pristalica slanja više oružja Ukrajini. Stranka je takođe aktivno podržavala odluku o slanju glavnih borbenih tenkova Leopard 2, koju je njemačka vlada odobrila ove sedmice.

    Rusija je reagovala na odluku Njemačke i SAD-a da pošalju napredne glavne borbene tenkove u Ukrajinu, označivši taj potez “izuzetno opasnim” i kršenjem “crvenih linija” koje je postavio Kremlj.

    Njemačka je ranije odugovlačila s isporukom tenkova Ukrajini, strahujući da će eskalirati rat i uvući zemlju u direktnu konfrontaciju s Rusijom.

    Njemačka javnost takođe je skeptična prema slanju više oružja u Ukrajinu; međutim, Berbokova je već prošle godine rekla da namjerava održati svoja obećanja Ukrajini “bez obzira na mišljenje mojih njemačkih glasača”, prenosi “RMX”.