VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Dronovima napadanuto iransko vojno postrojenje kod Teherana

    Dronovima napadanuto iransko vojno postrojenje kod Teherana

    Vlasti Irana su saopštile kako je dronovima izvršen napad na vojno postrojenje u blizini Teherana.

    “Eksplozija se dogodila u jednom od vojnih centara povezanih s Ministarstvom odbrane”, rekao je zamjenik šefa sigurnosti pokrajine Isfahan Mohammad Reza Jan-Nesari za novinsku agenciju Fars.

    Jan-Nesari je rekao da je eksplozija ostavila određenu štetu, “ali srećom nije bilo žrtava”. Državna novinska agencija IRNA kasnije je saopćila da su eksploziju izazvali “mali dronovi”.

    “Došlo je do neuspješnog napada malih bespilotnih letjelica na industrijski kompleks ministarstva odbrane”, objavila je IRNA na Twitteru, pozivajući se na ministarstvo odbrane zemlje.

    “Sistem protivzračne odbrane kompleksa uspio je uništiti dvije druge bespilotne letjelice. Srećom, u ovom neuspješnom napadu niko nije ubijen, a nastala je manja šteta na krovu kompleksa,” stoji u objavi.

    Ministarstvo je saopćilo da se napad dogodio u 22.30 po lokalnom vremenu. Postrojenje je oko 440 kilometara južno od Teherana.

  • Institut za rat: Rusi planiraju novu ofanzivnu operaciju

    Institut za rat: Rusi planiraju novu ofanzivnu operaciju

    Institut za proučavanje rata (ISW) objavio je novu analizu rata u Ukrajini u kojoj navodi da se čini kako rusko vojno vodstvo možda ponovno planira ofanzivnu operaciju na temelju pogrešnih pretpostavki o sposobnostima ruske vojske.

    Ruski vojni neuspjesi u regijama Kijeva, Harkiva i Hersona u više navrata su pokazali da rusko vojno vodstvo precjenjuje vlastite sposobnosti ruske vojske.

    Degradirani elementi mornaričkog pješaštva Istočne vojne oblasti koji trenutno napadaju Vuledar vjerojatno će kulminirati čak i ako uspiju zauzeti naselje.

    ISW navodi da čak i ako Ukrajina izgubi Vuledar, to vjerojatno neće dovesti do trenutačnog ruskog proboja na više linija napredovanja u Donjecku ili na ratištu općenito.

    Proljetna kišna sezona u Ukrajini koja se obično događa oko travnja degradirat će pogodnost terena za manevarsko ratovanje. Ako ruske snage pokušaju istodobne mehanizirane ofenzive u sljedeća dva mjeseca, vjerojatno bi poremetile ukrajinske napore da provedu protuofenzivu u kratkom roku, ali bi takva ruska ofenziva vjerojatno prerano kulminirala tijekom proljetne kišne sezone – ako ne i prije – prije nego što postigne operativno značajan učinak.

    To bi stvorilo uvjete koje bi ukrajinske snage mogle iskoristiti za protuofenzivu u proljeće ili ljeto 2023. godine. Ukrajina bi također imala sve veće koristi od zapadnih tenkova koji su joj tek obećani.

    ISW smatra da je malo vjerojatno da će Rusi postići operativno odlučujuće uspjehe u svojim trenutnim i vjerojatno nadolazećim ofenzivnim operacijama, iako će vjerojatno ostvariti taktičke, a možda čak i operativno značajne dobitke.

    Ukrajina će se vrlo vjerojatno naći u dobroj poziciji iz koje može voditi uspješne protuofenzivne operacije nakon kulminacije ruskih ofenziva prije ili tijekom proljetne kišne sezone.

  • “Bježali smo od litijuma, ali ne možemo da dopustimo taj luksuz”

    “Bježali smo od litijuma, ali ne možemo da dopustimo taj luksuz”

    Nemački kancelar Olaf Šolc uputio se u Argentinu na prvu deonicu svoje inauguracijske turneje po Južnoj Americi.

    Njegova vlada nastoji da smanji ekonomsku zavisnost od Kine i da ojača odnose s demokratijama širom sveta, prenosi Indeks.

    Socijaldemokrata Šolc će na trodnevnoj turneji posetiti najveće ekonomije u regionu – Argentinu, Čile i Brazil – zemlje koje trenutno vode levičarski lideri.

    Na dnevnom redu biće rat u Ukrajini i izvučene pouke, uključujući Berlin, kao i veća svest o potrebi smanjenja ekonomskog oslanjanja na autoritarne države. Nemačka zavisnost od ruskog gasa izazvala je energetsku krizu nakon što su se odnosi pogoršali zbog sukoba Rusije i Ukrajine.

    Evropa nastoji da smanji svoje oslanjanje, posebno na Kinu, za kritične minerale neophodne za prelaz na ugljenično neutralnu ekonomiju – minerale kojima je Južna Amerika bogata.

    “Sve ove tri zemlje su zanimljivi partneri za diverzifikaciju naših ekonomskih odnosa generalno, ali i za našu nabavku robe”, rekao je zvaničnik nemačke vlade.

    Važnost litijuma

    S obzirom na konkurenciju Kine koja je u poslednjoj deceniji mnogo uložila u region, zvaničnik je rekao da Nemačka jednostavno treba da bude aktivnija i spremnija da prihvati sektore koje je dosad izbegavala.

    “Na primer rudarenje litijuma – to je izazovan zadatak, posebno u pogledu životne sredine i društvenih standarda. I u prošlosti smo verovatno bežali od toga… ali ne možemo da dopustimo taj luksuz ako želimo da stanemo na vlastite noge”, dodao je.

    Argentina i Čile su na vrhu južnoameričkog litijumskog trougla koji ima najveću svetsku riznicu ultra laganog metala za baterije. Kancelara prati delegacija od desetak poslovnih ljudi iz različitih sektora kao i zamenica ministra ekonomije Franciska Brantner.

  • Ministar odbrane Italije: Ako ruski tenkovi uđu u Kijev to će biti treći svjetski rat

    Ministar odbrane Italije: Ako ruski tenkovi uđu u Kijev to će biti treći svjetski rat

    Ministar odbrane Italije Guido Crosetto razgovarao je sa francuskim ministrom Sebastienom Lecornuom o situaciji u Ukrajini, a posebna pažnja posvećena je isporuci oružja.

    Nakon sastanka, iz francuskog i italijanskog ministarstva odbrane su pojasnili kako je sastanak trajao oko sat te je definiran kao prijateljski i profitabilan.

    “Važno je da vojske Italije i Francuske sarađuju u planiranju onoga što će biti naša sigurna budućnost. Pozabavili smo se brojnim pitanjima počevši od istočnog fronta i onoga što se dešava u Ukrajini. Složili smo se da rat koji je pokrenula Rusija predstavlja najozbiljniju prijetnju miru i stabilnosti Evrope od kraja Drugog svjetskog rata”, rekao je italijanski ministar.

    U razgovoru sa medijima, Crosetto se osvrnuo i na mogućnost nove ruske ofanzive.

    “Treći svjetski rat bi mogao da počne onoga trenutka kada bi ruski tenkovi stigli do Kijeva, a samim tim i na granice Evrope. Ne dozvoliti im da dođu tamo je jedini način da se to zaustavi”, poručio je ministar.

    Osim situacije u Ukrajini ministri su razgovarali i o problemima na Mediteranu.

    “Ponovo smo potvrdili našu spremnost da unaprijedimo našu agendu vojne pomoći Ukrajini, ali i da zaštitimo Mediteran od novih prijetnji te da proučimo unapređenje zajedničkih proizvodnih kapaciteta u pogledu odbrane”, zaključio je

  • Fon der Lejen: Ukrajina ima bezuslovnu podršku EU

    Fon der Lejen: Ukrajina ima bezuslovnu podršku EU

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen izjavila je uoči samita EU-Ukrajina koji se održava naredne sedmice da Ukrajina ima bezuslovnu podršku evropskog bloka i da mora da pobijedi ruske snage kako bi odbranila evropske vrijednosti.

    “Mi stojimo na strani Ukrajine bez ikakvih ‘ako i ali'”, istakla je Fon der Lejen u govoru na skupu njene demohrišćanske partije CDU, u Dizeldorfu, u Njemačkoj, prenio je Rojters.

    Ukrajina se “bori za naše zajedničke vrijednosti, bori se za poštovanje međunarodnog prava i za principe demokratije i zato Ukrajina mora da dobije ovaj rat”, kazala je ona.

    Fon der Lejen i njene kolege komesari EU planiraju Samit EU-Ukrajina za 3. februar.

  • SAD i Francuska ne odbacuju mogućnost slanja borbenih aviona Ukrajini

    SAD i Francuska ne odbacuju mogućnost slanja borbenih aviona Ukrajini

    ​Sjedinjene Države i Francuska ne isključuju mogućnost isporuka borbenih aviona Ukrajini. Na pitanje da li Vašington razmatra tu opciju, Džon Fajner, zamjenik savjetnika američkog predsjednika za nacionalnu bezbjednost, rekao je za MSNBC da nijedan sistem naoružanja nije isključen.

    Podrška će, kaže, biti prilagođena onome što je Ukrajini potrebno i “o tome ćemo veoma pažljivo razgovarati”, rekao je Fajner.

    Prema izvještajima britanskih medija, predsjednik Odbora za odbranu francuske Narodne skupštine Tomas Gasiju dao je sličnu izjavu u Londonu: “Moramo da ispitamo zahtjeve od slučaja do slučaja i pritom da sva vrata ostavimo otvorenim.”

    Podrška iz Poljske
    Poljska vlada saopštava da će podržati NATO ako odluči da isporuči borbene avione Ukrajini. “Mislim da mi, NATO, moramo da budemo hrabriji”, rekao je premijer Mateuš Moravjecki u izjavi za francusku televiziju LCI. Ali, kako je naglasio, to može biti samo odluka NATO u cjelini. S druge strane, njemački kancelar Olaf Šolc isključio je mogućnost isporuke borbenih aviona, prenosi DW.

    Prethodno je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovio da su njegovoj zemlji potrebne dalje isporuke oružja, pored sada obećanih borbenih tenkova. “Ruska agresija se može zaustaviti samo adekvatnim oružjem”, rekao je Zelenski u svom redovnom večernjem video-obraćanju.

    Potrebni su između ostalog, kako kaže, i borbeni avioni. “Teroristička država drugačije ne razumije”, rekao je Zelenski.

    I Kanada isporučuje tenkove
    Zelenski se u svom govoru zahvalio Kanadi koja je nešto prije toga najavila da će u narednim nedjeljama takođe isporučiti četiri tenka Leopard. Kanadska ministarka odbrane Anita Anand rekla je da njena vlada razmatra mogućnost da kasnije pošalje još tenkova.

    Pored toga, kanadski vojnici trebalo bi da pomognu svojim ukrajinskim kolegama u obuci za korišćenje tenkova.

    U međuvremenu, prvi ukrajinski vojnici stigli su u Njemačku gdje će se obučavati za korišćenje borbenih vozila pješadije Marder. Pored Leoparda, Njemačka Ukrajini isporučuje i 40 tih oklopnih vozila.

  • Moskva zabrinuta zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku

    Moskva zabrinuta zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku

    Moskva je duboko zabrinuta zbog eskalacije palestinsko-izraelskog sukoba i poziva sve strane da spriječe dalje podizanje tenzija i uzdrže se od bilo kakvih jednostranih akcija, saopšteno je iz Ministarstva spoljnih poslova Rusije.

    “Kraj ovog ciklusa nasilja leži u pregovorima zasnovanim na principima međunarodnog prava, koji bi trebalo da rezultiraju stvaranjem nezavisne palestinske države u granicama iz 1967. godine, živeći u miru i bezbjednosti sa Izraelom”, navodi se u saopštenju.

    Iz ruskog Ministarstva dodaje da su najnoviji događaji jasno potvrdili potrebu da se hitno nastavi palestinsko-izraelski dijalog.

    Ministarstvo podsjeća na nekoliko nedavnih napada u regionu, uključujući jučerašnji teroristički napad nedaleko od sinagoge u istočnom Jerusalimu, u kojem je poginulo sedam ljudi.

    Napadač je 21-godišnji Alkam Keiri stanovnik istočnog Jerusalima.

    Dan ranije, najmanje devet Palestinaca poginulo, a više od 16 je povrijeđeno u izraelskom napadu na izbjeglički kamp Dženin na Zapadnoj obali, podsjeća Ministarstvo.

    U srijedu, 25. januara dva Palestinca su ubijena u gradu Kalkilia i u izbjegličkom kampu Šuafat u sličnim okolnostima.

  • Potez Zapada Putinu daje keca u rukavu

    Potez Zapada Putinu daje keca u rukavu

    Najava isporuke tenkova Ukrajini mogla bi da utiče na situaciju u Ukrajini, i to pre nego što oni uopšte stignu.

    To bi se desilo iz razloga jer pretnja njihovog dolaska može da podstakne ruske snage da ubrzaju svoje planove za ofanzivu pre nego što se moraju suočiti sa novim naoružanjem.

    U svojoj analizi trenutne situacije, Volstrit žurnal naglašava da će ruski komandanti sada imati vremena da se što bolje pripreme za dolazak zapadnih tenkova, i imaće brojne opcije za izbor.

    Ukrajini je obećano više od 100 tenkova nemačke proizvodnje Leopard 2, ukupno 14 britanskih tenkova Čelendžer 2 i 31 američki tenk M1 Abrams, ipak, nijedan od ovih tenkova neće stići sutra.

    Za svaku od ovih vrsta tenskova potrebno je uspostaviti odvojene linije za snabdevanje i održavanje.

    Tenkovi se kvare u upotrebi, čak i kada nisu izloženi direktnoj vatri, a osim, ako Kijev nema organizovan sistem mehaničara i rezervnih delova, moraće da se vuku, ukrcaju na voz i šalju u Poljsku ili Rumuniju na servis, što bi moglo značiti da bi Ukrajina mogla biti bez njih nedeljama.

    Ništa pre proleća
    Kada se uzmu svi faktori u obzir, Ukrajina sigurno neće koristiti svoje nove tenkove pre proleća.

    Ruski komandanti sada znaju da dolaze i mogu odmah da odgovore na pretnju.

    Kako će na to reagovati zavisi od njihovih prioriteta, sposobnosti i taktičkih procena.

    Jedna od opcija bi bila da se ovo vreme iskoristi za dalje jačanje sopstvenih odbrambenih linija u oblastima gde se očekuju najjači kontranapadi ukrajinskih snaga.

  • Rusija: Primoravaju nas da ubrzamo tempo

    Rusija: Primoravaju nas da ubrzamo tempo

    Isporuka zapadnih tenkova Kijevu podiže konflikt u Ukrajini na novi nivo, izjavio je predsednik krimskog parlamenta Vladimir Konstantinov.

    Današnji nemački “leopardi“ proći će isto kao što su prošli nekada nacistički “tigrovi“ i “panteri“, izjavio je predsednik krimskog parlamenta Vladimir Konstantinov.

    Kako je rekao, isporuke oružja Kijevu primoravaju Rusiju da ubrza tempo specijalne operacije.

    “Specijalna operacija neće trajati zauvek, ali postepeno uključivanje vodećih zemalja NATO-a nas tera da ubrzamo tempo. Zapadno oružje u kombinaciji sa spremnošću Ukrajinaca da idu u smrt postaje sve veća pretnja po nas“, naglasio je Konstantinov.

    On je kazao i da nijedan “leopard“ neće zaustaviti Rusiju već će ti tenkovi završiti kao nacistički tenkovi 1943. godine u Kurskoj bici, najvećoj tenkovskoj bici u istoriji ratovanja u kojoj je Crvena armija pobedila nemačke snage.

    Podsetimo, Nemačka je posle više meseci premišljanja saoptila da će Kijevu poslati tenkove “leopard“, a istog dana su i američke vlasti saopštile da će Kijev od Vašingtona dobiti tenkove “abrams“.

  • Makron: Nastaviću da pregovaram sa Moskvom

    Makron: Nastaviću da pregovaram sa Moskvom

    Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da će nastaviti da održava dijalog sa Moskvom u okolnostima ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini.

    “Nastaviću da razgovaram sa Rusijom”, rekao je Makron tokom prijema u Jelisejskoj palati povodom lunarne Nove godine.

    Francuski ministar spoljnih poslova Katarina Kolona izjavila je ranije da Pariz nastoji da održi postojeće kontakte sa Rusijom na “svim nivoima” kako bi omogućila nesmetanu razmjenu informacija o kritičnim bezbjednosnim temama u okolnostima sukoba u Ukrajini.

    Makron je u decembru rekao da održava kontakt sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i da vjeruje da su pregovori jedini izlaz iz ukrajinske krize.

    On je naglasio da ne vidi “vojnu opciju na terenu” u pogledu Ukrajine.

    Rusija je započela specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini 24. februara 2022. godine, nakon što su Donjecka i Luganska narodna republika apelovala za pomoć u odbrani od ukrajinskih provokacija.