Kategorija: Svijet

  • Borelj: Vjerujem da je moguće riješiti i pitanje tablica

    Borelj: Vjerujem da je moguće riješiti i pitanje tablica

    Visoki predstavnik za spoljnu i bezbjednosnu politiku EU Žozep Borelj izrazio je uvjerenje da je moguće ijrešiti i otvoreni problem oko tablica između Beograda i Prištine.

    Žozep Borelj je u intervjuu za austrijski javni servis ORF naglasio da je mir u ovom regionu veoma krhak, ali da je sporazum o slobodi putovanja pozitivan korak.

    • Mi djelujemo u modusu sprečavanja kriza. Kriza je mogla da izbije 1. septembra da nismo postigli dogovor o prelasku “granica”. To je dobra novost – naveo je Borelj.

    Ukazao je da je i dalje otvoren problem u vezi sa tablicama.

    • Uvjeren sam da možemo i to riješiti – poručio je Borelj.
  • Stoltenberg: Pozdravljam dogovor Beograda i Prištine

    Stoltenberg: Pozdravljam dogovor Beograda i Prištine

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg pozdravio je dogovor između Beograda i Prištine o dokumentima.

    “Pozdravljam dogovor pod okriljem Evropske unije o slobodi kretanja između Kosova i Srbije. Ohrabrujem Aleksandra Vučića i Aljbina Kurtija da riješe preostale nesuglasice kroz politički dijalog. NATO i KFOR će ostati na oprezu”, naveo je Stoltenberg na Twitteru.

    Šef diplomatije EU Žozep Borelj saopštio je u subotu da je postignut dogovor o dokumentima između Beograda i Prištine.

    “Postigli smo sporazum. U sklopu dijaloga pod okriljem EU, Srbija je pristala da ukine dokumente za ulazak/izlazak za nosioce kosovskih ličnih dokumenata, a Kosovo se složilo da ih ne uvodi za nosioce srpskih ličnih karata”, naveo je Borelj na Twitteru.

  • Lavrov poručio Zapadu: Ne možete zaustaviti formiranje multipolarnosti

    Lavrov poručio Zapadu: Ne možete zaustaviti formiranje multipolarnosti

    Pokušavajući da spriječi formiranje multipolarnosti, Zapad ide protiv objektivnih istorijskih procesa, izjavio ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov u intervjuu za televiziju Zvezda.
    Akcije Zapada mogu usporiti odgovarajući proces, primijetio je šef MIP-a. Međutim, niko ga ne može zaustaviti.

    – Nažalost, naši zapadni partneri, koji su sada u potpunosti predali uzde vlasti Sjedinjenim Državama, dok se Britanija pridružila tamošnjoj radijaciji, pokušavaju da idu protiv objektivnih istorijskih procesa, koji mogu usporiti formiranje multipolarnosti, ali ni na koji način to neće zaustaviti – rekao je Lavrov.

  • Najmoćnija raketa ikad treba da vrati čovjeka na Mjesec

    Najmoćnija raketa ikad treba da vrati čovjeka na Mjesec

    Pola vijeka nakon povratka posljednjeg astronauta misije “Apolo 17” s Mjeseca, najmoćnija raketa koja je ikada napustila Zemljinu atmosferu sutra će biti lansirana sa Floride, što je ključni korak da se ljudi 2025. godine ponovo vrate na prirodni satelit svoje planete.

    Planirano je da misija “Artemis 1”, koju čini kapsula za svemirsko istraživanje “orajon” koju će u svemir odneti 98 metara dugačka i 2.600 tona teška SLS megaraketa, sutra u 14.33 (8.33 po lokalnom vremenu) poleti sa lansirnog kompleksa u Kejp Kanevaralu.

    Osim spektakularnog poletanja koje će uživo pratiti stotine hiljada ljudi, a desetine i stotine miliona preko malih ekrana, američka agencija za istraživanje svemira (NASA) željna je da pokaže napredak koji je napravila u vraćanju čovjeka na Mjesec i kasnije dalje istraživanje dubokog svemira.

    “Dugo čekamo na ovaj dan. Sve je spremno”, istakao je Nasin administrator Robert Kabana nakon uspješne provjere svih sistema, piše Guardian, a prenosi RTS.

    Ukoliko polijetanje prođe kako treba, misija će trajati 42 dana, preletjeće 2,1 milion kilometara, obići će oko Mjeseca i obaviće dva “niska” preleta 100 kilometara iznad površine Mjeseca.

    Tokom prve misije kapsula “orajon” neće imati ljudsku posadu. Umjesto toga, nalaziće se lutke kako bi se testirala nova svemirska odela i nivoi radijacije. Cilj misije “Artemis 1” jeste da se isproba nova SLS raketa, kapsula i obave sve pripreme za buduće misije.

    Raketa SLS sa četiri RS-25 motora proizvodi nevjerovatnih 39 meganjutna potiska, 15 odsto više od rakete “saturn 5”, što je čini najmoćnijom raketom ikada lansiranom u svemir.

    Naredna misija “Artemis 2” zakazana je za maj 2024. godine, a nosiće četiri astronauta do Mjeseca i nazad, ali neće sletjeti na njega.

    Konačno, 2025. godine Nasa planira da na površinu Mjeseca spusti dva astronauta, uključujući i prvu ženu, dok će dva astronauta ostati u orbiti Mjeseca u komandnom modulu.

    To će ujedno biti i prvi put nakon misije “Apolo 17”, decembra 1972. godine, da čovjek kroči na Mjesec.

    “Ovo sada je generacija ‘Artemis’, a mi smo bili generacija ‘Apolo’. Sada je potreban novi tip astronaut”, kaže Bil Nelson, jedan od čelnika Nase, osvrćući se na simobličnost imena programa – Artemida je sestra bliznakinja Apolona.

  • Indija pregovara sa Rusijom

    Indija pregovara sa Rusijom

    Indija je trenutno u pregovorima sa Rusijom o obnavljanju isporuke gasa u okviru dugoročnog ugovora o uvozu između ruskog Gasproma i indijskog GAIL-a.

    To je rekao predsednik GAIL-a Manodž Džajn, piše Rojters, a prenosi Raša Tudej (RT).GAIL, najveći distributer gasa i operater gasovoda u Indiji, nije mogao da primi prethodno dogovoreni uvoz od maja i zbog toga je bio primoran da klijentima prekine snabdevanje.

    “Postoje neka neposredna pitanja koja pokušavamo da rešimo kako na nivou kompanije, tako i na nivou G2G [od vlade do vlade]”, rekao je on na godišnjem sastanku akcionara u petak.

    Džajn je istakao da su količine u okviru sporazuma sa Gaspromom, koje iznose oko petinu ukupnog portfelja gasa GAIL-a u inostranstvu, pogođene sukobom Rusije i Ukrajine.

    “Dakle, sve u svemu, to ne utiče na nas značajno. Jedini uticaj je od deset do 15 odsto”, rekao je Džajn i dodao da dodavanje domaćeg gasa smanjuje uticaj na lokalno snabdevanje na oko 7-8 odsto.

  • Talibani postigli dogovor s Rusijom, Afganistan dobija gas i naftu

    Talibani postigli dogovor s Rusijom, Afganistan dobija gas i naftu

    Predstavnici Afganistana i Ruske Federacije dogovorili su sporazume o kupovini nafte i gasa, a dogovor bi uskoro trebao biti i parafiran, saopštilo je Ministarstvo trgovine i industrije Afganistana.

    Prema riječima ministra trgovine Nooruddin Azizija, strane su postigle dogovor o transferu nafte iz Rusije u Afganistan, a cijeli proces bio je jako izazovan zbog sankcija koje su nametnute kako Afganistanu tako i Rusiji.
    “Neki od naših tehničkih timova još uvijek su u Rusiji i rade na detaljima kao što su transferi novca. S obzirom na to da je većina ruskih i afganistanskih banaka pod sankcijama, transakcije će se odvijati preko treće zemlje”, rekao je Azizi, piše afganistanski TOLONews.


    Inače, prema podacima Afganistanske trgovinsko-investicione komore, obim godišnje trgovine između Moskve i Kabula porastao je na 170 miliona dolara.

    Upravo je ministar industrije ranije izjavio kako Afganistan želi iz Rusije uvesti naftu i gas u zamjenu za druge proizvode.

    “Osim toga, imamo, naprimjer sušeno voće, grožđice i ljekovito bilje. Afganistan je kroz historiju isporučivao velike količine grožđica Rusiji. U Rusiju možemo isporučiti stotine tona takvih proizvoda. Na primjer, cijene ljekovitog bilja su sada vrlo visoke, a Rusija treba takve sirovine za lijekove. I možemo ih koristiti u razmjeni”, predstavio je ranije talibanski političar svoje zamisli.

  • Medvedev: Cijena gasa u Evropi do kraja godine i do 5.000 evra

    Medvedev: Cijena gasa u Evropi do kraja godine i do 5.000 evra

    Zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti Dmitrij Medvedev očekuje da će cijene gasa u EU do kraja godine biti 5.000 evra za hiljadu metara kubnih gasa.

    Početkom sedmice, Medvedev je predvidio da bi cijena gasa u EU mogla dostići 4.000 dolara po hiljadu metara kubnih gasa do kraja godine.

    “U vezi sa povećanjem cijena gasa na 3.500 evra po hiljadu metara kubnih, prisiljen sam da povećam to predviđanje na 5.000 evra do kraja godine,” napisao je Medvedev na Telegramu, prenose agencije.

    Cijene za prirodni gas u Evropi približavaju se rekordnim iznosima usljed smanjenja izvoza ovog energenta iz Rusije zbog sankcija Zapada uvedenih nakon početka agresije na Ukrajinu.

  • Borbeni avioni na nišanu: Sprema se sukob?

    Borbeni avioni na nišanu: Sprema se sukob?

    Grčke rakete zemlja-vazduh elektronski su naciljale turske borbene avione F-16 koji su leteli u izviđačkoj misiji u međunarodnom vazdušnom prostoru.

    Ovo je najnovija u nizu turskih tvrdnji da susedna Grčka cilja turske avione koji lete iznad Egejskog mora i u istočnom Sredozemlju, navodi AP.

    Radar grčkog raketnog sistema S-300, baziranog na ostrvu Krit, registrovao je i naciljao turske avione 23. avgusta, izvestila je turska agencija, pozivajući se na izvor u ministarstvu odbrane.

    Turski lovci F-16 su leteli na visini od 10.000 stopa zapadno od grčkog ostrva Rodos, kada se aktivirao radar za praćenje ciljeva na ruskom PVO sistemu S-300, dodaje se u izveštaju. Turski avioni su završili misiju i vratili se u svoje baze “uprkos neprijateljskom okruženju”.

    U turskom saopštenju se podseća da se prema pravilima NATO aktivacija radara za nišanjenje na PVO sistemima smatra neprijateljskim činom. Na današnje pozive AP ambasadi Grčke u Turskoj niko nije odgovorio.

  • Lajčak tvrdi: EU trenutno nema strategiju za zapadni Balkan

    Lajčak tvrdi: EU trenutno nema strategiju za zapadni Balkan

    Specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine i druga pitanja regiona zapadnog Balkana Miroslav Lajčak izjavio je danas u Beču da Unija trenutno nema strategiju šta da radi sa ovim regionom.
    Lajčak je u obraćanju učesnicima Inicijative međuparlamentarne saradnje zapadnog Balkana o temi “Stabilnost i odnosi sa EU – perspektive iz parlamenata”, koju je organizovala Fondacija “Konrad Adenauer”, rekao da je proširenje alat EU, te da je u pristupne pregovore potrebno što prije uključiti sve zemlje zapadnog Balkana, saopšteno je iz parlamenta BiH.

    U radu konferencije učestvovala je i poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Alma Čolo.

    Specijalni izaslanik njemačke Vlade za zemlje zapadnog Balkana Manuel Sarazin naglasio je da je Njemačka veoma zainteresirana za nastavak Berlinskog procesa, kao i za teme zelene agende i energije u regionu.

    Sarazin je izrazio zainteresovanost za transparentnost izbornog procesa, te za funkcionalnost Federacije BiH, na čemu, kako je rekao, treba raditi nakon izbora.

    Specijalni predstavnik SAD za zapadni Balkan Gabrijel Eskobar smatra da novog rata neće biti, da treba raditi na razvoju ekonomskih mogućnosti u regionu, naročito u oblasti energije, IT tehnologija i komunikacija, navodi se u saopštenju.

  • Rusija dostavila SB UN dokaze o ukrajinskom granatiranju nuklearke

    Rusija dostavila SB UN dokaze o ukrajinskom granatiranju nuklearke

    Rusija je članicama Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) dostavila prezentaciju Ministarstva odbrane o granatiranju nuklearne elektrane Zaporožje od strane ukrajinskih snaga 25. avgusta, saopštila je na Tviteru stalna misija Rusije pri UN.

    Kako se navodi, nivo radijacije u energetskim blokovima je pod kontrolom i u granicama normale, prenosi RIA Novosti.

    Zaporoška nuklearna elektrana je najveća nuklearka u Evropi po broju blokova i kapacitetu.

    Od marta je pod kontrolom ruske vojske, a dvije strane optužuju se uzajamno za grantiranje područja nuklearke.