VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Putin uputio poruku: Skrećem vam pažnju, u Ukrajini se ne borimo s punim kapacitetima

    Putin uputio poruku: Skrećem vam pažnju, u Ukrajini se ne borimo s punim kapacitetima

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin održao je konferenciju za medije nakon drugog dana samita u Samarkandu te se osvrnuo na stanje i rat u Ukrajini.

    Tokom govora, Putin je rekao kako je do sada bilo nekoliko pokušaja da se izvedu teroristički naapdi na nuklearne objekte u Rusiji.

    “Rusija za sada uzdržano odgovara na ukrajinske udare na infrastrukturu i terorističke napade. U posljednje vrijeme, ruska vojska izvršila je nekoliko osjetljivih udara, pretpostavimo da su to upozorenja. Ako se situacija nastavi na ovaj način, naš odgovor će biti ozbiljniji”, rekao je Putin.

    Također, naglasio je kako, po ruskoj tvrdnji, specijalna vojna operacija ne podliježe prilagođavanju.

    “Generalni štab donosi operativne odluke tokom operacije, nešto što smatraju ključnim. Glavni cilj jeste ‘oslobađanje’ čitave teritorije Donbasa. Ovaj rad će se nastaviti uprkos pokušajima ukrajinskih kontraofanziva”, poručio je ruski lider.

    Između ostalog, pojasnio je kako se Rusija u Ukrajini ne bori u punom obimu.

    “Skrećem vam pažnju da se ne borimo s punom vojskom već samo s dijelom naših trupa koji je pod ugovorom. Dakle, ne žurimo što se toga tiče”, ističe Putin.

    Nakon toga, osvrnuo se i na sastanak s ukrajinskim liderom Volodimirom Zelenskim, ali i na ukrajinske sigurnosne garancije.

    “Razgovarali smo u Istanbulu s vlastima iz Kijeva. Nakon toga, povukli smo trupe iz područja Kijeva kako bismo stvorili uslove za potpisivanje sporazuma. Ipak, vlasti u Kijevu su napustile sve sporazume i bacili ih u smeće. Što se sastanka tiče, prvi uslov je da se vlasti iz Kijeva slože s tim. Međutim, oni odbijaju. Zelenski je javno rekao da neće razgovarati s Rusijom”, pojasnio je prvi čovjek Rusije.

    Na kraju, osvrnuo se i na odnose sa Zapadom.

    “Činjenica je da su oni oduvijek težili raspadu naše zemlje. Jedino ostaje žal što se nekog trenutka pojavila ideja da se Ukrajina iskoristi za postizanje ovih ciljeva. Zaključak se prirodno nameće. Da bismo spriječili to, pokrenuli smo trupe 24. februara”, zaključio je Putin.

  • Putin: Ako hoćete gas, otvorite Sjeverni tok 2

    Putin: Ako hoćete gas, otvorite Sjeverni tok 2

    Ruski predsjednik Vladimir Putin demantovao je danas da je Rusija odgovorna za energetsku krizu u Evropi i istakao da EU treba da ukine sankcije koje sprečavaju otvaranje cjevovoda Sjeverni tok 2 ukoliko želi veću količinu gasa.

    Putin je u obraćanju novinarima nakon samita Šangajske organizacije za saradnju u Uzbekistanu rekao da je za energetsku krizu odgovorna “zelena agenda” i insistirao da će Rusija ispuniti svoje energetske obaveze.

    “Sve u svemu – ako imate potrebu, ako vam je teško, samo ukinite sankcije za Sjeverni tok 2, što je 55 milijardi metara kubnih gasa godišnje, samo pritisnite dugme i sve će krenuti”, rekao je Putin, prenosi Srna

    “Sjeverni tok dva”, koji je postavljen preko dna Baltičkog mora skoro paralelno sa Sjevernim tokom 1, izgrađen je prije godinu dana, ali je Njemačka odlučila da ga ne koristi samo nekoliko dana prije nego što je Rusija pokrenula vojnu akciju u Ukrajini 24. februara.

  • Kina poslala avione – raketni sistemi raspoređeni

    Kina poslala avione – raketni sistemi raspoređeni

    Kineska narodnooslobodilačka armija poslala je na Tajvan 43 aviona i pet ratnih brodova, saopštilo je ostrvsko ministarstvo odbrane u dnevnom izveštaju.

    Napominje se da je u vodama i vazdušnom prostoru oko Tajvana zabeleženo pet ratnih brodova i 43 aviona kineske narodnooslobodilačke armije.

    Dva lovca J-11, dva lovca SU-30 , 12 lovca J-16, dron BZK-005 RECCE, dva bombardera H-6 i vazdušni sistem ranog upozorenja KJ-500 prešli su takozvanu “srednju liniju” u Tajvanskom moreuzu i ušli u zonu identifikacije protivvazdušne odbrane ostrva.

    Tajvan je poslao vazdušnu patrolu da prati situaciju, izdao je radio upozorenja i rasporedio protivvazdušne raketne sisteme, prenosi RIA.

    Situacija oko Tajvana je postala izuzetno napeta nakon posete ostrvu, početkom avgusta, predsednice Predstavničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi.

    Kina, koja ovo ostrvo smatra jednom od svojih provincija, osudila je posetu Pelosi, videći taj potez kao podršku SAD tajvanskom separatizmu i održala velike vojne vežbe.

  • Sukobi među bivšim sovjetskim republikama

    Sukobi među bivšim sovjetskim republikama

    Ruski mediji javljaju o novim sukobima među sovjetskim republikama. Granične patrole iz Tadžikistana i Kirgistana otvorile su vatru u petak ujutro, nakon eskalacije napetosti početkom sedmice.

    Vojni dužnosnici iz Kirgistana optužili su Tadžikistan za “izdajnički napad na granicu i civilne objekte” i ustvrdili da se sporadični sukobi odvijaju “duž cijele granice”. Vlada u Biškeku, glavnom radu Kirgistana, navodno je naredila evakuaciju iz nekoliko graničnih područja.

    Tadžikistan tvrdi da su pripadnici granične patrole u Kirgistanu granatirali jednu od njihovih graničnih postaja minobacačima i optužili susjednu državu za neprovocirani “oružani napad” na nekoliko naselja.

    Nije bilo službene potvrde o bilo kakvim smrtnim slučajevima u posljednjoj razmjeni vatre iako mediji javljaju da je dosad u oružanom sukobu na granici živote izgubilo najmanje troje ljudi, a ozlijeđeno ih je 27.

    RT piše da napetosti povremeno rastu između ovih zemalja jer se ne mogu u potpunosti dogovoriti oko svoje 1.000 km duge granice.

    Dok Rusija nema zajedničku granicu ni s jednom, obje bivše sovjetske države dio su Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO), pakta o uzajamnoj obrani analognog bloka NATO-a pod vodstvom SAD-a, sastavljenom od šest bivših sovjetskih republika, uključujući i Rusiju, Armeniju, Bjelorusiju i Kazahstan.

    Obje države imaju ruske vojne baze i održavaju bliske odnose s Moskvom koja je ove sedmice pozvala na prekid sukoba.

    Podsjetimo, ranije je eskalirala situacija i između Azerbajdžana i Armenije. Prema posljednjim informacijama iz Armenije, ove dvije države uspjele su dogovoriti primirje. No, iz Azerbajdžana nema još govora o primirju. Ove dvije države spore se oko teritorija Gorskog Karabaha.

  • NATO priznao: Iscrpili smo zalihe, treba nam pomoć

    NATO priznao: Iscrpili smo zalihe, treba nam pomoć

    Pružajući podršku Ukrajini, većina država članica NATO znatno je iscrpila sopstvene zalihe oružja, priznao je generalni sekretar vojne alijanse.

    Jens Stoltenberg je pozvao odbrambenu industriju da pomogne da se popune proređeni arsenali.

    U intervjuu za Si-En-En, zvaničnik je pohvalio “jedinstvo bez presedana u podršci Ukrajini” svih država članica.

    Međutim, ovakva odbrambena pomoć Kijevu je do sada bila “uzimana iz naših postojećih zaliha, tako da su sada na izmaku”, upozorio je Stoltenberg.

    On je dodao da je jedan od prioriteta ove alijanse “dopuna tih zaliha”.

    “Stoga, jedan od glavnih fokusa u NATO jeste rad sa odbrambenom industrijom na povećanju proizvodnje”, dodao je on.

    Stoltenberg je rekao da će dodatna municija i oružje pomoći da se održi trenutni nivo podrške Ukrajini, istovremeno osiguravajući da države i dalje imaju na raspolaganju alate za “odvraćanje i odbranu”.

    Prema njegovim rečima, ovo pitanje će biti visoko na dnevnom redu sastanka ministara odbrane Alijanse u oktobru.

    Većina država članica NATO snabdeva Kijev oružjem i municijom otkako je Rusija započela vojnu operaciju krajem februara. Među najizdašnijim donatorima su SAD, Velika Britanija i Poljska.

    Ranije ovog meseca nemačka ministarka odbrane Kristin Lambreht izjavila je da je iz Berlina Ukrajini već “predata neverovatna količinu iz rezervi Bundesvera”.

    Ona je ipak dodala da su sada „dostigli granicu“ u pogledu onoga što mogu da pruže.

    Najviši ukrajinski zvaničnici, uključujući vršioca dužnosti ambasadora zemlje u Berlinu Andreja Melnika, više puta su kritikovali nemačku vladu zbog njenog neaktivnosti.

    Kijev insistira na tome da Berlin treba da isporuči još više teškog naoružanja, uključujući moderne borbene tenkove.

  • Zaharova: Hag snosi punu odgovornost za zanemarivanje osnovih prava generala Mladića

    Zaharova: Hag snosi punu odgovornost za zanemarivanje osnovih prava generala Mladića

    Hag snosi punu odgovornost za moguće posljedice zbog zanemarivanja osnovnih prava nekadašnjeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske generala Ratka Mladića, poručila je portparol ruskog Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova.

    Zaharova: Hag snosi punu odgovornost za zanemarivanje osnovih prava generala Mladića

    Hag snosi punu odgovornost za moguće posljedice zbog zanemarivanja osnovnih prava nekadašnjeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske generala Ratka Mladića, poručila je portparol ruskog Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova.

    Ona je naglasila da je Rusija dosljedno ukazivala na to da se proces nad Mladićem u Hagu provodi uz zanemarivanje njegovih osnovnih prava kao optuženog, uključujući pravo na zdravlje i adekvatnu medicinsku pomoć.

    Zaharova ističe da zakonskim zastupnicima generala godinama nije dostavljanja puna i adekvatna medicinska informacija o njegovom zdravlju, nezavisna – u stvarnosti, a ne na papiru, da ljekarima nije dozvoljavan pristup Mladiću.

    Odbačena su i zauzimanja za privremeno oslobađanje optuženog radi liječenja u Rusiji i Srbiji, saopšteno je iz Ministarstva inostranih poslova Rusije.

    Zaharova ističe da Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove, koji završava poslove zloglasnog Haškog tribunala, snosi punu odgovornost za moguće posljedice takvih akcija.

    Ona je na jučerašnjem brifingu istakla da Rusija smatra da bi bilo ispravno da Mehanizam za međunarodne krivične sudove u Hagu oslobodi srpskog generala Ratka Mladića iz humanitarnih razloga.

    Iz Ministarstva inostranih poslova Rusije navode da su iz medija saznali o hospitalizaciji generala Mladića u Hagu zbog ubrzanog pogoršanja njegovog zdravstvenog stanja.

    Zdravstveno stanje nekadašnjeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske generala Ratka Mladića, koji se već više dana nalazi u bolnici u Hagu, najteže je do sada i on se prvi put od kada je u Holandiji žali na jake bolove i opštu slabost, rekao je ranije Srni generalov sin Darko Mladić.

  • Gutereš traži ublažavanje sankcija

    Gutereš traži ublažavanje sankcija

    Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš rekao je da postoji velika potreba za ruskim đubrivom zbog krize na svjetskom tržištu.

    Radimo sve, sarađujemo sa SAD, radimo sa Evropskom unijom, sa drugim partnerima, kako bismo osigurali da ono što je stalno iznova rečeno, a to je da se sankcije ne odnose na hranu i đubriva, pretoči u stvarnost. Nama su jako potrebna ruska đubriva u trenutku kada vidimo određena kršenja na tržištu dubriva, rekao je Gutereš uoči 77. zaseanja Generalne skupštine UN koje počinje 20. septembra.

    Gutereš je dodao da u mnogim dijelovima svijeta ljudi ne siju ili ne obrađuju svu zemlju koju poseduju upravo zbog nedostatka đubriva.

    – Mi smo s našim ruskim kolegama uključeni u pregovore koji imaju za cilj izvoz ruskog amonijaka preko Ukrajine. Jedna od stvari koja je bila jasna je da će se time stvoriti uslovi da se program produži, posebno ako će biti koncipiran na način koji je od koristi objema zemljama – dodao je Gutereš.

    Na pitanje da li se boji da bi rat u Ukrajini mogao da potraje, kao u Siriji, Jemenu i Libiji, Gutereš je rekao da će biti potrebno neko vrijeme “da strane dođu do trenutka u kojem shvate potrebu za prekidom vatre i shvate potrebu za uspostavljanjem mira na osnovu Povelje UN i međunarodnog prava”.

  • Lajčak: EU želi da se pronađu rješenja kako bi se izbjegla eskalacija

    Lajčak: EU želi da se pronađu rješenja kako bi se izbjegla eskalacija

    Specijalni izaslanik EU za dijalog Prištine i Beograda Miroslav Lajčak izjavio je danas, poslije susreta sa premijerom privremenih prištinskih institucija Aljbinom Kurtijem, da EU želi da se pobrine da se pronađu rješenja koja će značiti izbjegavanje tenzija i eskalaciju situacije na terenu.

    Imali smo korisne razgovore i oni će biti nastavljeni, rekao je Lajčak koji je u Prištinu doputovao bez prethodne najave.

    Lajčak je dodao i da iznenađen izjavom predsjednika Srbije o “nekom novom okviru dijaloga”.

    On je rekao dodao da je sa Kurtijem razgovarao o nastavku dijaloga i o pripremama za naredni sastanak na najvišem nivou.

    Lajčak je naveo da je šefom prištinske delegacije za dijalog Besnikom Bislimijem razgovarao i o aktuelnim pitanjima slobode kretanja, nestalim osobama i energetici.

  • Amerikanci upozoravaju; “Spasa nema”

    Amerikanci upozoravaju; “Spasa nema”

    Američki proizvođači nafte i gasa iz škriljaca izdali su upozorenje.

    Oni, naime, tvrde da ne mogu u dovoljnoj meri da povećaju proizvodnju kako bi pomogli Evropi da se izbori sa energetskom krizom tokom predstojeće zime, piše Fajnenšel Tajms.

    Bez obzira što su cene nafte pale u poslednje vreme, situacija na tržištu može da se promeni početkom decembra kada počne da važi evropski embargo na kupovinu ruske nafte.

    Ministarka finansija Sjedinjenih Američkih Država Dženet Jelen upozorila je ove nedelje da stupanje na snagu embarga može da isprovocira skok cena nafte. Stručnjaci pretpostavljaju da bi cene ponovo mogle da porastu preko 100 dolara po barelu, prenosi Sputnjik.

    SAD su povećale izvoz nafte i tečnog prirodnog gasa u Evropu, iako predstavnici te ekonomske oblasti ističu da su obimi isporuke u ovom momentu već blizu maksimuma, dok će, istovremeno, proizvodnja nafte u zemlji ove godine biti manja od republičke prognoze okvirno za milion barela dnevno.

    Spasa – nema

    Vil Vanlo, direktor fonda za direktne investicije Quantum Energy Partners, jednog od najvećih investitora u sektoru škriljaca, ocenio je da Sjedinjene Države ne mogu naglo da povećaju proizvodnju. Prema njegovim rečima, trenutni obim proizvodnje je takav kakav je.

    “Spasa nema. Ni kad je u pitanju nafta, ni kad je u pitanju gas”, dodao je Vanlo.

    Glavni izvršni direktor Pioneer Natural Resources Co. Skot Šefild smatra da američki proizvođači škriljaca neće moći značajno da povećaju proizvodnju.

    “Ne pokrećemo nove platforme za bušenje i ne vidim da bi neko drugi to mogao da radi”, naglasio je Šefild.

    On pretpostavlja da bi cene nafte ove zime mogle da porastu iznad 120 dolara po barelu.

    Prema rečima direktora fonda za direktne investicije Kimmeridge Energy Bena Dela, akcionari nisu spremni da daju zeleno svetlo naftnim kompanijama za naglo povećanje proizvodnje, jer to zahteva nove investicije. Investitori preferiraju da kompanije proizvode manje, ali sa većom dobiti.

    “Manje povećanje isporuka nafte i gasa iz SAD u najskorije vreme neće promeniti situaciju na svetskom nivou”, ocenio je šef privatne kompanije za proizvodnju nafte Greenlake Energy Ventures.

    Prema podacima američkog Ministarstva energetike, proizvodnja u SAD je pre pandemije koronavirusa dostigla 13 miliona barela dnevno, da bi zatim naglo pala i do ovog momenta se nije vratila na nivo od pre krize. Prošle nedelje je iznosila 12, 1 milion barela dnevno.

  • Lajen: Podrška Ukrajini skupa, ali sloboda nema cijenu

    Lajen: Podrška Ukrajini skupa, ali sloboda nema cijenu

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je danas da podrška Ukrajini skupo košta, ali da je sloboda “neprocjenjiva”, komentarišući velike cijene energenata i inflaciju u Evropi.

    Ona je dodala za Rojters da “sankcije EU Rusiji imaju veliki i vidljiv uticaj”.

    Fon der Lajen je treći put od početka rata boravila u Kijevu, a danas se susrela sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim.

    Ona je istakla da “sloboda, međunarodni mir, demokratija” nemaju cijenu.