Kategorija: Svijet

  • Šta Bajden misli o Putinovom prijedlogu o prekidu vatre u Ukrajini

    Šta Bajden misli o Putinovom prijedlogu o prekidu vatre u Ukrajini

    Američki predsjednik Džozef Bajden je rekao je da ruski predsjednik Vladimir Putin, poslije deset mjeseci rata u Ukrajini i hiljade izgubljenih života, pokušao je da 36-časovnim primirjem za vrijeme božićnog praznika, “dođe do vazduha”.

    Kremlj je juče saopštio da je Putin naložio prekid vatre danas od podneva, nakon poziva patrijarha moskovskog i cijele Rusije Kirila da dođe do primirja tokom Božića.

    Ukrajina je odbacila prekid vatre tokom pravoslavnog praznika, rekavši da neće biti mira dok Moskva ne povuče svoje trupe sa okupirane teritorije.

    “Nerado odgovaram na bilo šta što Putin kaže. Interesantno je da mu nije smetalo da bombarduje bolnice, obdaništa, crkve. Rekao bih da ovim potezom pokušava da dođe do vazduha”, rekao je Bajden, objavio je Rojters, a prenosi Tanjug.

    Ruski ambasador u Vašingtonu Anatolij Antonov optužio je američku administraciju da joj nedostaje želja da dođe do političkog rješenja, dodajući da čak i jednostrano proglašenje prekida vatre je ocjenjeno kao pokušaj da se dođe do vazduha.

    “Sve ovo znači da je Vašingnton spreman da se bori do posljednjeg Ukrajinca, a da sudbina ukrajinskog naroda ne interesuje Amerikance uopšte”, naveo je Antonov na Facebook.

  • Očajni Kinezi pale mrtve na lomačama

    Pogrebna preduzeća i bolnice kažu da su preopterećeni, a međunarodni zdravstveni stručnjaci predviđaju 2.1 miliona smrti od kovida u narednim mjesecima. Uprkos tome, Kina tvrdi da je samo 5.000 ljudi umrlo od virusa od zaokreta politike. Na snimcima iz Kine čini se, ipak, da su, nakon eksplozije infekcija kovidom-19, porodice u Kini očajne i počele su spaljivati tijela svojih voljenih na ulicama.

    Peking je prošli mjesec ukinuo svoju politiku “nulte zaraze kovidom” nakon tri godine strogih ograničenja, što je dovelo do golemog porasta slučajeva u zemlji.

    Usred porasta potražnje, pogrebna preduzeća povećali su troškove kremiranja – što je izgleda navelo neke porodice da uzmu stvari u svoje ruke.

    U jednom isječku vidi se tako drveni kovčeg kako se spaljuje na maloj lomači, a čini se kako je snimak nastao negdje u ruralnoj Kini.

    Međutim, na drugoj snimci, za koju se tvrdi da je iz Šangaja, može se vidjeti grupa stanara kako stoji na parkingu između višespratnica, oko nečega što se čini kao još jedna improvizovana lomača.

    Još dva snimka sličnog sadržaja kruže internetom. U oba slučaja, štićenici su položili tijelo na posteljinu i kredom iscrtali oko lomače.

    Na jednom snimku su ožalošćeni raspirivali vatru granama drveća u gradu u kojem je – kako je juče objavljeno – ljekar u jednoj od bolnica procijenio da je 70 odsto od 25 miliona stanovnika Šangaja zaraženo kovidom.

    Snimak tekstualne poruke na Weibu (kineskoj platformi) prikazuje poruku stanara koji obavještava svog susjeda kako mu je otac umro i kako sebi nije mogao priuštiti uslugu kremiranja. Zbog toga je rekao da će “pronaći siguran prostor” gdje može spaliti očeve ostatke.

    “Bloomberg” je razgovorao s pekinškim pružaocem pogrebnih usluga, koji im je rekao da se kremiranje može dogovoriti za tri dana po cijeni od 480 evra, dok bi usluga istog dana koštala 624 evra.

  • Teški dani za Italijane kojima trebaju lijekovi

    Teški dani za Italijane kojima trebaju lijekovi

    Pred Italijom su teški dani za sve one kojima trebaju lijekovi. ​Ove godine, grip je gotovo istovremeno sa kovidom pogodio Italiju, čiji su magacini apoteka sve prazniji. Brufen, paracetamol i slični lijekovi često ne mogu da se nađu u apotekama, što je slučaj već mjesecima i sa sirupom brufena za djecu. Ovakvu nestašicu ljekova Italija nije doživjela ni za vrijeme pandemije.

    Italijanska agencija za ljekove “Aifa” objavila je podatak da nedostaje skoro 3.000 lijekova ili da su njihove zalihe skoro iscrpljene, a radi se uglavnom o lijekovima koji se koriste za liječenje gripa. Tu su antimukolitici, kao i neki antibiotici poput “azitromicina” za koga se pogrešno vjerovalo da liječi kovid, a nisu urodili plodom apeli ljekara da se ne stvaraju zalihe tog antibiotika.

    Nacionalno udruženje apotekara “Federfarma” pokazuje i nedostatak antibiotika “cefiksoral”, kao i to da je prestala proizvodnja antibiotika “zimoks”, ali za njih postoje alternative koje svakako mora da prepiše ljekar.

    “Aifa” je objavila i da nedostaju lijekovi koji se ne koriste za liječenje gripa, već za epilepsiju i pritisak, neki dijuretici i onkološki ljekovi.

    Ali, i u ovom slučaju italijanski sistem na neki način uspijeva da izdrži zahvaljujući alternativama.

    Od 3.000 lijekova sa liste agencije za lijekove, 554 fali zbog proizvodnih i distributivnih problema, zbog prevelike potražnje i smanjenih zaliha.

    “Nedostatak lijekova je nešto što se povremeno dešava, ali u ovom momentu, iako je to neznatno, možemo da kažemo da nedostaju lijekovi više nego u toku pandemije”, izjavio je za italijanske medije Roberto Tobija, nacionalni sekretar “Federfarme”.

    Razlozi nedostatka lijekova
    Razlozi su mnogobrojni. Jedan od najvažnijih je taj da je ove godine Italijane pogodio izuzetno jak virus gripa, najjači u posljednjih 10-15 godina.

    Uz to cirkuliše i dalje korona virus, kao i respiratorni sincicijalni virus, što zahtjeva korišćenje lijekova koji se i inače koriste za grip u zimskom periodu.

    Roberto Tobija dodaje i da su ljudi u strahu da neće naći ove lijekove u apotekama, pa kupuju zalihe iako zapravo nemaju nikakvu potrebu za njima, a tu je i činjenica da Italija zavisi od zemalja poput Indije i Kine kada se radi o proizvodnji nekih aktivnih sastojaka, a te zemlje su u ovom momentu usporile proizvodnju.

    Dodaje da zbog rusko-ukrajinskog sukoba nedostaju neke sirovine koje nisu samo aktivni sastojci. Nedostaje materijal za pakovanje lijekova, aluminijum i blisteri u koje se stavljaju lijekovi, karton i slično.

  • Ubijena tri policajaca nakon hapšenja El Čapovog sina

    Ubijena tri policajaca nakon hapšenja El Čapovog sina

    Trojica pripadnika snaga bezbjednosti ubijena su u meksičkoj državi Sinaloa, nakon hapšenja sina nadaleko poznatog narko bosa El Čapa.

    “Ovidio Guzman-Lopez, koji je za sebe rekao da je nasljednik na mjestu vođe očevog kartela, uhapšen je u gradu Kuliakanu i prebačen u Meksiko siti”, navodi BBC, a prenosi Tanjug.

    Razbjesneli pripadnici bandi su postavili ulične blokade, palili vozila i napali lokalni aerodrom, i tom prilikom su dva aviona pogođena iz vatrenog oružja, jedan neposredno pred polijetanje.

    Više od 100 letova je otkazano na tri aerodroma u Sinaloi.

    Državni guverner je rekao juče da je 18 ljudi primljeno u bolnicu.

    Guzman-Lopez, poznat po nadimku Miš, optužen je da je vodio frakciju ozloglašenog narko kartela Sinaloa”, izjavio je ministar odbrane Luis Kresenisio Sandoval.

    Njegov otac Hoakin Guzman zvani El Čapo služi doživotnu robiju u SAD nakon što je proglašen krivim 2019. godine za trgovinu drogom i pranje novca.

  • Putinova naredba o prekidu vatre na frontu stupila na snagu

    Putinova naredba o prekidu vatre na frontu stupila na snagu

    Prekid vatre koji je naredio ruski predsjednik Vladimir Putin stupio je danas na snagu na cijelom frontu u Ukrajini od podneva po moskovskom vremenu (10 časova po srednjeevropskom), prenio je Rojters objavu ruske državne televizije.

    “Od podneva, prekid vatre stupio je na snagu duž cijele linije fronta. Prekid vatre će se nastaviti do 7. januara u ponoć”, saopštio je ruski Kanal jedan,a prenosi Tanjug.

    Rusija je u četvrtak saopštila da će danas, na Badnji dan, od podneva, do sutra u ponoć, kada se završava Božić, obustaviti borbena dejstva u Ukrajini.

  • Talibani potpisali istorijski sporazum sa kineskom kompanijom

    Talibani potpisali istorijski sporazum sa kineskom kompanijom

    Predstavnici talibanske vlasti u Afganistanu potpisali su danas istorijski sporazum sa kineskom kompanijiom CPEIC koji podrazumijeva vađenje nafte sa sjevera Afganistana.

    Prema pisanju afganistanskih medija, ugovor je potpisan u Kabulu, a ceremoniji su učestvovali talibanski zvaničnici te kineski ambasador u Afganistanu.

    “Prve tri godine ovog projekta su istraživačke. U ovom periodu, u procesu istraživanja nalazit će se 4.500 kvadratnih kilometara u tri provincije države. Iz ovog područja vadit će se od 1.000 do 20.000 tona nafte”, rekao je ministar rudarstva Afganistana Shahabuddin Delawar.

    Takođe, naglasio je kako je ugovor potpisan na 25 godina.

    “Tražimo od kineske kompanije da vadi naftu na osnovu međunarodnih pravila. Kompanija će imati podršku državnih institucija”, poručili su zvaničnici.

    Kako je navedeno, Afganistan bi trebao dobiti 20 posto udjela u projektu te 15 posto u profitu koji će se godinama povećati na 75 posto.

    “Projekat bi trebao obezbijediti posao za najmanje 3.000 ljudi u Afganistanu”, piše Tolo News.

  • Kijev odgovorio na Putinov zahtjev za prekid vatre

    Kijev odgovorio na Putinov zahtjev za prekid vatre

    Savjetnik predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog Mihail Podoljak saopštio je danas da će do primirja doći tek kada Rusija napusti teritorije u Ukrajini koje je zauzela.

    ”Za razliku od Rusije, Ukrajina ne napada stranu teritoriju i ne ubija civile. Ukrajina na svojoj teritoriji uništava samo pripadnike okupacione vojske”, napisao je Podoljak na svom nalogu na društvenoj mreži Twitter.

    On je napisao da ”Rusija mora da napusti okupirane teritorije” i da će “tek tada imati primirje”.

    ”Zadržite licemerje za sebe”, zaključio je Podoljak, prenose mediji.

    Ranije danas ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je ministru odbrane Sergeju Šojguu da uvede dvodnevni prekid vatre duž cijele linije fronta sa Ukrajinom sa početkom u podne 6. januara.

  • Putin naložio prekid vatre u Ukrajini

    Putin naložio prekid vatre u Ukrajini

    Ruski predsjednik Vladimir Putin naložio je šefu Ministarstva odbrane Sergeju Šojguu da uvede prekid vatre duž cijele linije fronta u Ukrajini od 12.00 časova šestog januara do 24.00 sati sedmog januara, saopštio je Kremlj.

    Patrijarh moskovski i cijele Rusije, Kiril pozvao je ranije u četvrtak na božićno primirje kako bi “pravoslavni vjernici mogli da prisustvuju bogosluženjima na Badnje veče i na dan Rođenja Hristovog“.

    Patrijarh Kiril je krajem decembra prošle godine izjavio da je ulazak Rusije u neprijateljstva u Donbasu rezultat toga što su njene mirovne napore sabotirale vlasti Kijeva i zapadne zemlje.

    On je priznao da sa dubokim bolom sagledava ono što se dešava, ali, prema njegovim riječima, krivicu za raspuštanje sukoba snose prije svega oni koji su “za cilj postavili uništenje jedinstva Svete Rusije, jedinstva našeg naroda i naše vjere“, prenose “Novosti”.

  • Stoltenberg: Opasno je potcjenjivati Rusiju i Putina

    Stoltenberg: Opasno je potcjenjivati Rusiju i Putina

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je da bi bilo opasno potcijeniti Rusiju i ambicije predsjednika Vladimira Putina dokle god traje rat u Ukrajini.

    “Pokazali su veliku spremnost da tolerišu gubitke i patnju”, rekao je Stoltenberg na poslovnoj konferenciji u Norveškoj, prenio je Rojters.

    Kako je rekao, nema naznaka da je predsjednik Putin promenio svoje planove i ciljeve u Ukrajini.

    “Dakle, opasno je potcjenjivati Rusiju”, istakao je on.

  • Ukrajina napala Krim – Rusi nemoćni?

    Ukrajina napala Krim – Rusi nemoćni?

    Ukrajinski projektili navodno su gađali Krim tokom noći.

    Više ukrajinskih projektila gađalo je mete na Krimu, informacija je koja danas kruži društvenim mrežama.

    Društvenim mrežama kruži i snimak ruske protivvazdušne odbrane koja pokušava da obori raketu u blizini Nižnjegorskog, ali kako se navodi, nije uspela.