Kategorija: Svijet

  • Srbija glasala protiv Rusije

    Srbija glasala protiv Rusije

    Generalna skupština UN izglasala odbijanje inicijative Rusije da se održi tajno glasanje o tome da li se osuđuje potez aneksije četiri regiona u Ukrajini.

    Među 107 država koje su se izjasnile da glasanje treba da bude javno bila je i Srbija, piše Blic.

    Generalna skupština odlučila je, sa 107 glasova za, da će održati javno glasanje, a ne tajno glasanje, o nacrtu rezolucije koja osuđuje ruske “takozvane nezakonite referendume” i “pokušaj nelegalne aneksije”.

    Diplomate su rekli da će glasanje o rezoluciji verovatno biti u sredu ili četvrtak.

    I sama Srbije je među 107 zemalja koje su na Generalnoj skupštini UN glasale protiv inicijative Rusije da se tajno glasa za rezoluciju koja osuđuje nelegalne referendume i pokušaj aneksije delova Ukrajine.

    Samo 13 zemalja protivilo se sinoć održavanju javnog glasanja o nacrtu rezolucije, još 39 zemalja je bilo uzdržano, a preostale zemlje, uključujući Rusiju i Kinu, nisu glasale.

    Rusija je tvrdila da lobiranje Zapada znači da “može biti veoma teško ako se stavovi iznesu javno”.

    Tokom sastanka u ponedeljak, ruski ambasador u UN Vasilij Nebenzja doveo je u pitanje pritisak da se osudi Moskva.

    “Kakve to veze ima sa mirom i bezbednošću ili pokušajem rešavanja sukoba? To je još jedan korak ka podeli i eskalaciji, što siguran sam da nije nešto potrebno apsolutnoj većini država u ovoj prostoriji”, kazao je Nebenzja.

    Nakon što je Generalna skupština sinoć odlučila da održi javno glasanje o nacrtu rezolucije, Rusija je odmah pokušala da natera telo da ponovo razmotri to pitanje, ali je to u velikoj većini bilo neuspešno.

    Moskva je prešla na aneksiju četiri delimično okupirana regiona u Ukrajini – Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporožje, nakon što je organizovala, kako je nazvala, referendume.

    Ukrajina i saveznici proglasili su glasanje nezakonitim i prinudnim. Nacrt rezolucije Generalne skupštine UN poziva države da ne priznaju potez Rusije i potvrđuje suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine.

  • Rusija razmatra druge opcije

    Rusija razmatra druge opcije

    Ruski dobavljači uglja mogli bi da preusmere trgovinske tokove negde drugde nakon što je EU obustavila kupovinu uglja iz zemlje.

    To je napisao zamenik premijera Aleksandar Novak u članku objavljenom u ponedeljak u časopisu Enerdži Polisi (Energy Policy), prenosi Raša tudej (RT).

    “Razmatra se mogućnost povećanja isporuka u azijsko-pacifičke zemlje, deo obima sa evropskog tržišta može se poslati železnicom do istočnih luka i graničnih prelaza”, napisao je Novak i dodao: “Tako se oko 25 miliona tona može preusmeriti sa zapada na istok, uključujući putem luka Azovsko-crnomorskog basena”.

    On je dodao da će ruska vlada, zajedno sa Ministarstvom saobraćaja, raditi na povećanju železničkog kapaciteta na Dalekom istoku i dostupnosti pomorskog transporta, kao i da će nastojati da se ubrza razvoj terminala za ugalj u perspektivnim izvoznim pravcima. Takođe će nastojati da smanji troškove i vreme transporta.

    Prema podacima Federalne carinske službe, kako navodi Novak, Rusija je prošle godine u EU izvezla 46,8 miliona tona termalnog uglja i 3,6 miliona tona koksnog uglja, što je predstavljalo približno 35% ukupnog uvoza bloka. On je ukazao da je u poslednjih deset godina taj udeo značajno porastao, a uprkos deklarisanju smanjenja zavisnosti od ruskih energenata, zemlje EU su zapravo samo povećale svoje oslanjanje.

    “Zbog toga su danas potrošači kako u EU tako i u drugim zemljama prinuđeni da hitno traže nove dobavljače uglja, narušavajući postojeću ravnotežu i razbijajući trajne lance snabdevanja, što dovodi do dodatnih finansijskih troškova za transport, povećane potražnje, haosa na tržištu i rasta cena”, naveo je Novak u svom članku pod naslovom: “Industrija uglja 21. veka: pad ili renesansa”.

  • Ukrajina u mraku

    Ukrajina u mraku

    Premijer Ukrajine Denis Šmigalj izjavio je da je snabdevanje električnom energijom prekinuto skoro u celoj zemlji.

    On je dodao da su planirana hitna isključenja u četiri oblasti, uključujući Kijevskoj.

    “Desetine raketa pogodile su objekte energetske infrastrukture u 11 oblasti i Kijevu. Snabdevanje električnom energijom je prekidu u gotovo celoj zemlji. U osam regiona postoje problemi sa vodosnabdevanjem… Raspored havarijskih isključenja uveden je u Kijevu, Kijevskoj, Černigovskoj, Čerkaskoj i Žitomirskoj oblasti”, napisao je Šmigalj na svom Telegram kanalu.

    Prema podacima Nacionalne policije Ukrajine, u napadu je oštećeno 29 kritičnih infrastrukturnih objekata.

  • “Totalni rat”

    “Totalni rat”

    Nakon što je u eksploziji u subotu uništen deo Kerčkog mosta, Rusija je krenula u osvetu.

    U ponedeljak su ukrajinsku prestonicu Kijev pogodile najmanje četiri rakete, što je prvi napad na Kijev za nekoliko meseci.

    U napadu na Ševčenkovski okrug u Kijevu poginulo je desetak osoba, a oko 60 je povređeno.

    Rad metroa u Kijevu je obustavljen na svim linijama, a podzemne stanice rade kao skloništa.

    Takođe, već u noći sa subote na nedelju je u snažnom granatiranju jugoistočnog ukrajinskog grada Zaporožja ubijeno najmanje 17 civila, a nekoliko desetina je povređeno.

    Napad u ponedeljak na Kijev i niz drugih većih gradova viđen je kao ruska odmazda za napad na Krimski odnosno Kerčki most.

    Kerčki most je ključna putna i železnička ruta koja spaja Krim sa kopnenom Rusijom. Iako Ukrajina nije direktno preuzela odgovornost za eksploziju na mostu, ruski nacionalisti su već zatražili osvetu, što je potvrdio i guverner Kima Sergej Aksjonov.

    “Situacija je neugodna, ali nije fatalna. Naravno, emocije su proradile i postoji zdrava želja za osvetom”, rekao je on.
    Ruski predsednik Vladimir Putin u subotu je potpisao dekret o pojačanim bezbednosnim merama na mostu i infrastrukturi koja opskrbljuje Krim strujom i gasom i naredio istragu.

    Na sastanku sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u nedelju uveče, šef Istražnog komiteta Rusije Aleksandar Bastrjukin rekao je da ukrajinske specijalne snage stoje iza terorističkog napada, a za saučešnike su imali ruske državljane i strance. Bastrjukin je dodao da je kriminalna istraga pokrenuta, a da su identifikovani osumnjičeni uz operativnu podršku Federalne službe bezbednosti (FSB).

    Putin je rekao da je napad izveo kijevski režim i da je cilj bio da se uništi vitalna ruska civilna infrastruktura.


    Pojedini ruski zvaničnici upozoravaju da Moskva mora da reaguje brzo i ekstremno oštro jer će u suprotnom pokazati slabost dok se suočava sa stalnim gubicima na bojnom polju i sve glasnijim kritikama, piše “Jutarnji list”.

    Propagandisti Kremlja i ruski vojni blogeri mesecima predlažu “totalni rat” koji bi uključivao uništavanje ukrajinskih elektrana, vodovodnih i transportnih sistema koji se koriste za uvoz zapadnog naoružanja.

    “Ukrajina mora da bude bačena u mračni srednji vek. Mostovi, brane, železnice, elektrane i drugi slični infrastrukturni objekti moraju da budu uništeni”, poručio je Vladimir Solovjev, jedan od najistaknutijih Putinovih propagandista.

    Oglasio se i Dmitrij Medvedev.

    Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije izjavio je u ponedeljak da Moskva mora da odgovori na teroristički napad na Krimski most tako što će likvidirati odgovorne teroriste “kao što je to slučaj u celom svetu”, preneo je TASS.

    “To očekuju ruski građani”, rekao je Medvedev, koji je napad u kojem su poginule tri osobe pripisao “propaloj ukrajinskoj državi”.

    Napadi na civile
    Iako je Kremlj rekao da ne targetira civile, Putin je upozorio da bi napadi na kritičnu infrastrukturu mogli da postanu norma.

    Nekoliko sati nakon eksplozije Kremlj je imenovao novog generala, Sergeja Surovikina, za komandanta ruskih snaga u Ukrajini. On je poznat kao nemilosrdan vođa kratkog fitilja, brutalan čak i za standarde ruske vojske, pa je malo verovatno da će pokazati puno milosti prema civilima, ukazuje “Jutarnji list”.

    Taktički preokret
    Rusi su tokom subote i nedelje granatirali stambene zgrade i civilnu infrastrukturu u Zaporožju, oko 120 kilometara od istoimene najveće evropske nuklearne elektrane pod ruskom kontrolom u gradu Energodaru. Taj napad, u kojem su ubijene i povređene desetine ljudi, označava veliki preokret u taktici Moskve.

    Nakon što su ukrajinske snage početkom septembra počele ponovno da zauzimaju delove okupirane teritorije, Moskva je odgovorila napadima na kritičnu civilnu infrastrukturu.

    Udari označavaju novu fazu u ratu, u kojoj Rusija targetira civile daleko od prve linije, seje strah i paniku kako se približava zima, a građani se bore sa poplavama i hladnim noćima. Tokom proteklog meseca rusko topništvo pogodilo je elektrane u Harkovu, Zmijovu, Pavlogradu i Kremenčuku, zbog čega su stotine hiljada ljudi u istočnim i središnjim delovima Ukrajine ostale bez struje.

    Ruske trupe takođe su uništile branu u Krivom Rogu, rodnom gradu ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, te su u više navrata ostavile celu severoistočnu regiju Harkov bez struje i vode.

    U napadima na civilne ciljeve uključili su se i dronovi-kamikaze koje je Rusija kupila od Irana.


    Napadi na infrastrukturu
    Od početka rata krajem februara Rusija je izvršila oko 4.000 napada na ukrajinsku infrastrukturu. Međutim, većina ih je imala neku vojnu svrhu, navodi ukrajinsko ministarstvo infrastrukture.

    Rusija u poslednjih mjesec dana gađa civilnu infrastrukturu što ukazuje na taktičku promenu pokrenutu nakon niza poraza, piše “Jutarnji list”.

    “Moskva očito nije u stanju, u dogledno vreme, da porazi ukrajinsku vojsku. To im je dalo dodatni razlog da zagorčaju život Ukrajincima uništavajući kritičnu infrastrukturu. Ti napadi imaju malu vojnu vrednost”, rekao je Džon Herbst, bivši američki ambasador u Ukrajini.

    Širom Ukrajine radnici na kritičnim infrastrukturnim objektima sada sprovode vežbe o tome kako se nositi sa napadima raznih vrsta. Kako se zima približava, ukrajinski zvaničnici pripremaju građane za slučaj da gasovodi budu pogođeni i snabdevaju skloništa generatorima.

  • Njemačka otvara istragu u vezi eksplozije gasovoda

    Njemačka otvara istragu u vezi eksplozije gasovoda

    Njemački tužioci su otvorili istragu u vezi eksplozije gasovoda kojim je ruski gas stizao u Njemačku ispod Baltičkog mora.

    Njemački savezni tužilac, koji istražuju slučajeve nacionalne sigurnosti, rekli su da su otvorili istragu protiv nepoznatih osoba zbog sumnje da su namjerno izazvali eksploziju i protivustavnu sabotažu.

    Tužioci su rekli da postoji dovoljno dokaza da su cjevovodi oštećeni u najmanje dvije namjerne detonacije, a cilj njihove istrage je pomoći u otkrivanju počinioca, kao i mogućeg motiva.

    Njemačka istraga nadovezuje se na istragu u Švedskoj. Tamošnji tužilac rekao je prošle sedmice da su skupljali dokaze. Njemački savezni tužioci rekli su da je razlog pokretanja istrage mogući uticaj na sigurnost u Njemačkoj.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin optužio je Zapad za napad na gasovode, što su Sjedinjene Države i njihovi saveznici oštro demantovali.

  • Putin je odlučio: Sprema žestok odgovor; “Masovni napad”

    Putin je odlučio: Sprema žestok odgovor; “Masovni napad”

    Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da će, ako Kijev nastavi da organizuje terorističke napade u Rusiji, odgovor Moskve biti žestok.

    Putin je informisao članove Saveta bezbednosti Rusije o istrazi u vezi sa eksplozijom na Krimskom mostu.

    “To je teroristički napad s ciljem da se uništi civilna infrastruktura”, rekao je on.

    Ruski predsednik je rekao da je danas izveden masovni napad viskopreciznim oružjem na objekte ukrajinske infrastrukture.

    Precizirao je da su napadi izvedeni na objekte vojnog komandovanja, komunikacija i energetike.

    Putin je optužio ukrajinske vlasti za akte nuklearnog terorizma.

    “Kijev je sebe stavio u istu ravan sa najozloglašenijim terorističkim organizacijama. Kijevski režim odavno koristi terorističke metode. To su ubistva javnih ličnosti, novinara, naučnika. I to kako u Ukrajini, tako i u Rusiji. Ukrajina je pokušala da digne u vazduh Turski tok. Služba bezbednosti Ukrajine izvršila je tri teroristička napada na Kursku nuklearku. U slučaju daljih pokušaja organizovanja terorističkih napada na teritoriji Rusije odgovori će biti žestok i odgovarati nivou pretnji, poručio je ruski predsednik.”, rekao je na sednici ruski lider.

    Putin je, takođe, rekao da Rusiji ne dozvoljavaju učešće u istrazi u vezi sa eksplozijama na gasovodima “Severni tok” i “Severni tok 2”.

  • Austrija tuži EU

    Austrija tuži EU

    Austrija je u petak podnijela tužbu Evropskom sudu pravde zbog klasifikacije koja se koristi za definisanje čistih izvora energije.

    Klasifikovanje nuklearne energije i prirodnog gasa kao čiste energije dovodi u zabludu i protivno je nastojanjima da se stvori ugljično neutralna privreda, rekla je austrijska vlada u pravnom izazovu Evropskoj uniji.

    Ministarka energetike, Leonore Gevesler oglasila se na svom službenom Twitteru kako bi se požalila da čista klasifikacija nuklearne energije i prirodnog gasa ne pomaže u rješavanju klimatskih promjena.

    Nazvati zelenim prirodni pgas koji “šteti klimi”, rekla je da je pogrešno i da potkopava vjerodostojnost evropskog sistema energetske taksonomije i loše je za okolinu.

    Austrijska tužba temelji se na 16 odvojenih argumenata, prema pregledu podneska novinske agencije “Bloomberg”.

    Tvrdnje se kreću od zabrinutosti oko održivosti nuklearne energije do potencijalne klimatske prijetnje koju predstavlja prirodni gas, fosilno gorivo.

  • “Nastavljamo sa udarima, Ukrajina je bolesno društvo”

    “Nastavljamo sa udarima, Ukrajina je bolesno društvo”

    Ruski vojni analitičar nazvao je Ukrajinu “psihijatrijski bolesnim društvom” jutros u programu ruske državne televizije.

    On se oglasio nakon masovnog raketnog napada na energetske objekte i stambena naselja širom Ukrajine.

    Na snimku koji je na Tviteru podelio novinar Bi-Bi-Sija Frensis Skar, vidi se kako Aleksandar Artamonov na ruskoj državnoj televiziji kaže da se “udari moraju sistematski nastaviti” nakon jutrošnjeg napada.

    Ukrajinci strahuju od novih napada na gradove i kritičnu infrastrukturu nakon što je ruski predsednik Vladimir Putin zapretio “oštrim” odgovorom “ako se napadi na Rusiju nastave”.

    “Naravno da štrajkovi treba da se nastave i sistematski, jer po mom mišljenju ukrajinsko društvo je trenutno u psihijatrijski bolesnom stanju”, rekao je Artamonov.

  • Recesija – voz koji se otrgao kontroli

    Recesija – voz koji se otrgao kontroli

    Počela je Godišnja skupština Međunarodnog monetarnog fonda i Svijetske banke.

    Na samom početku, dijalog su održali generalnka direktorka MMF-a Kristalina Georgijeva i predsednik Svetske banke Dejvid Malpas, koji su upozorili na rastući rizik od globalne recesije, pri čemu inflacija ostaje stalni problem posle napada Rusije na Ukrajinu.

    “Postoji rizik i stvarna opasnost od svetske recesije sledeće godine”, rekao je Malpas, prenosi Rojters.

    On je naveo da se razvojni napori širom sveta suočavaju s krizom, navodeći u tom kontekstu usporavanje rasta u razvijenim ekonomijama i deprecijaciju valuta u mnogim zemljama u razvoju.

    Šefica MMF-a Georgijeva je rekla da MMF vidi “značajan problem” u Kini, drugoj najvećoj svetskoj ekonomiji, u kojoj volatilnost na stambenom tržištu vuče naniže privredni rast.

    Osvrćući se na rastuće potrošačke cene u zemljama širom sveta, ona je poručila da ne možemo sebi priuštiti da se inflacija kreće “kao voz koji se otrgao kontroli”.

    Georgieva je ocenila i da Zajednički okvir Grupe 20 za restrukturu dugova siromašnih zemalja sporo postaje operativan, ali da je optimistična u vezi sa slučajevima Čada i Zambije, koji su zajedno sa Etiopijom prvi zatražili pomoć.

    Izrazila je nadu da bi napori za restrukturu duga Čada i Zambije mogli da se finalizuju do kraja godine, što bi, kaže, utrlo put da i druge zemlje zatraže takvu vrstu pomoći.

  • Bajden: “Potpuna brutalnost”

    Bajden: “Potpuna brutalnost”

    Predsednik SAD Džozef Bajden osudio je danas ruske raketne napade u Ukrajini, rekavši da su oni demonstrirali “potpunu brutalnost” rata predsednika Rusije Vladimira Putina protiv ukrajinskog naroda.

    “Sjedinjene Države oštro osuđuju ruske raketne napade izvedene danas širom Ukrajine, uključujući i Kijev. U ovim napadima su ubijeni i ranjeni civili i uništeni ciljevi koji nemaju vojnu svrhu. Oni još jednom demonstriraju potpunu brutalnost ilegalnog rata gospodina Putina protiv ukrajinskog naroda”, istakao je Bajden je u saopštenju, preneo je Rojters.

    Ukrajinski zvaničnici saopštili su danas da je Rusija izvela raketne napade na brojne ukrajinske gradove, a prema podacima policije Kijeva, identifikovano je 11 žrtava napada, dok je 65 osoba ranjeno.