Kategorija: Svijet

  • Erdogan ponudio da Turska bude posrednik u rješavanju krize na KiM

    Erdogan ponudio da Turska bude posrednik u rješavanju krize na KiM

    Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan razgovarao je danas telefonom sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, kao i premijerom samoproglašenog Kosova Albinom Kurtijem u nastojanju da dvije strane pomognu u rješavanju aktuelnog sukoba na sjeveru Kosova i Metohije.

    Tokom razgovora, koji su bili fokusirani i na bilateralne odnose, kao i na regionalna pitanja, predsjednik Erdogan je govorio o događajima na sjeveru tzv. Kosova, navodeći da je jedini način da se uspostavi trajni mir i stabilnost u regionu napredak kroz dijalog – saopšteno je iz pres službe turskog predsjednika.

    “Turska je spremna da doprinese (uspostavljanju) ovog dijaloga”, dodali su, prenosi TASS.

    Situacija u opštinama sa srpskom većinom na KiM eskalirala je 26. maja, kada su specijalci tzv. kosovske policije zauzeli upravne zgrade u opštinama Zvečan, Zubin Potok i Leposavić.


    Policija je pokušala da osigura da načelnici opština, koji su pobijedili na izborima uprkos tome što je većina stanovništva bojkotovala glasanje, mogu bezbjedno da preuzmu dužnost.

    Kosovske snage NATO (KFOR) su 29. maja opkolile administrativne zgrade, gdje su lokalni stanovnici organizovali proteste koji su kasnije prerasli u sukobe.

  • Svih pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN osudile akcije Prištine

    Svih pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN osudile akcije Prištine

    Svih pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN — SAD, Francuska, Kina, Velika Britanija i Rusija — izrazile su nedvosmislenu osudu agresivnih i destabilizujućih akcija Prištine, što je izuzetan preokret događaja, ukazao je spoljnopolitički savjetnik premijerke Srbije Nikola Stojanović.

    „To služi kao najnepogrešiviji pokazatelj da politika koju je vodio Aljbin Kurti i njegova administracija ne samo da je štetna po stabilnost, već je i sama po sebi manjkava, duboko diskriminatorna i suprotna svakoj ideji o mirnom suživotu albanske i srpske zajednice“, dodao je Stojanović.

  • EU pozdravlja kraj petrodolara?

    EU pozdravlja kraj petrodolara?

    Evropska komisija izgleda da ne žali mnogo zbog kraja američkog petrodolara, istakavši da podržava “multipolarni režim globalne valute.”
    Na pitanje jednog evroposlanika da prokomentariše to da je francuski energetski gigant “Total enerdžis” zaključio prvi ugovor o kupovini LNG iz Kine u juanima, da su Kina i Brazil sklopili ugovor da međusobnu trgovinu riješavaju u lokalnim valutama umjesto u dolarima, kao i to da zemlje poput Indije i Ujedinjenih Arapskih Emirata razmatraju napuštanje dolara u međunarodnim transakcijama, komesarka EU za finansijske usluge Majrejd Mek Ginis je u pisanom odgovoru istakla da ona i njene kolege pozdravljaju globalni pomak od američke valute zarad konkurentnijeg okruženja.


    “Komisija će nastaviti da promoviše međunarodnu ulogu evra i, generalno, podržava multipolarni režim globalne valute koji može biti od koristi za poboljšanje stabilnosti međunarodnog finansijskog sistema ograničavanjem uticaja spoljnih i idiosinkratičnih monetarnih šokova na ekonomiju”, napisala je ona.


    Mek Ginis je takođe napomenula da će EU razmotriti povećavanje uloge evra u trgovini energentima i robom.

    “Da bi ojačala međunarodnu ulogu evra, Komisija nastavlja da sprovodi ciljane akcije. Što se tiče upotrebe evra u sektoru energije i roba, EU će nastaviti da razgovara sa ključnim akterima o daljem povećanju udela evra”, dodala je evropska komesarka.


    Pored događaja koje je evroposlanik Eugen Tomac spomenuo u svom pitanju, na to da petrodolar, doskora osnova međunarodne trgovine i jedan od mehanizama putem kojih su SAD utvrđivale svoj hegemonski položaj, izgubio privlačnost, ukazuje i činjenica da je francuski predsjednik Emanuel Makron u aprilu nagovijestio da bi EU trebalo da smanji svoju zavisnost od dolara.

    BRIKS takođe može predstavljati prijetnju po petrodolar, budući da neki lideri ekonomske zajednice Brazila, Rusije, Kine i Južnoafričke republike, a koja, prema podacima MMF, sada ima veći BDP prema paritetu kupovne moći od G7, snažno zastupaju osnivanje zajedničke valute.


    “Sanjam da imamo zajedničku valutu koju bi naše zemlje koristile u transakcijama, kako bismo bili nezavisni od (američkog) dolara. Nemoguće da ne možemo da imamo više slobode za poslovanje. Sanjam da BRIKS ima sopstvenu valutu, poput evra Evropske unije”, rekao je Lula na zajedničkoj konferenciji sa predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom ove nedjelje.

  • NASA o vanzemaljcima: “Prikupili smo 800 misterioznih pojava”

    NASA o vanzemaljcima: “Prikupili smo 800 misterioznih pojava”

    Američke vlasti su ispitale oko 800 misterioznih izveštaja o neidentifikovanim letećim objektima koji su prikupljani decenijama, ali samo mali deo je zaista neobjašnjiv, saopštili su istraživači.

    NASA je prošle godine formirala komisiju stručnjaka da proučavanje osetljivog pitanja NLO, a panel je u sredu održao prvi javni sastanak, prenosi BBC.

    Njihova zadatak nije prebrojavanje “neidentifikovanih abnormalnih pojava” , kako se one službeno nazivaju , već davanje preporuke za NASA kako da ubuduće pristupa toj temi. Do danas je opaženo oko 800 neobjašnjivih pojava u vazduhu, ali možda su 2 do 5 odsto njih zaista abnormalne@, rekao je u sredu Šon Kirkpatrik, direktor kancelarije koji se bavi tim pitanjem u okviru Ministarstva odbrane SAD.

    Član stručne komisije Dejvid Grinspun saopštio je da u ovom trenutku “nema nikakvog jasnog dokaza o povezanosti neobjašnjivih abnormalnih pojava i vanzemaljskog života”.

    Sastanak koji je trajao nekoliko sati prenosio se direktno na internetu, a jedan njegov deo bio je posvećen pitanjima javnosti koja su unapred bila upućena putem interneta. Transparentnost je preko potrebna, kako bi se “skinula stigma” s te teme, istakla je američka svemirska agencija, navodi BBC.

  • “Vrijeme je da vratimo ono što je naše”

    “Vrijeme je da vratimo ono što je naše”

    Blizu linije fronta u razorenom gradu Bahmutu u Donjecku, Ukrajina se priprema na svoju dugo očekivanu kontraofanzivu protiv Rusije.

    Neki od ukrajinskih vojnika koji su tamo raspoređeni kažu da je kontraudar već počeo. Ukrajinske trupe koriste dronove da špijuniraju Ruse koji kopaju nove rovove oko uništenog grada i pripremaju se da gađaju njihove položaje minobacačima.

    Cilj je uništiti rusku odbranu dok se ona postavlja.

    “Dron i dalje traga za metama… a onda (kad ih nađe) ćemo povezati tačnu poziciju i zapucati”, rekao je reporterima “Frans 24” blizu Bahmuta ukrajinski vojnik Kostjantin, koji se nedavno vratio sa vojne obuke u Velikoj Britaniji.

    Njegova 28. brigada stacionirana je blizu Bahmuta od početka decembra, a nedavno je opremljena novom municijom. Trenutno ispaljuju do 50 minobacača dnevno i konsolidovali su niz manjih dobitaka tokom proteklog meseca.

    “Pogodili smo jedinicu vojnika pored malog bunkera, tek su počeli da ga kopaju”, rekao je “Fransu 24” poručnik Koleso.

    “Kontraofanziva već počela”
    Kad je reč o široj ukrajinskoj kontraofanzivi neki vojnici iz brigade kažu da je ona već u toku.

    “Već je počela. Prošlog meseca smo napredovali 100 metara, potom 300 i dalje. Tako je duž čitave ove linije fronta”, rekao je drugi poručnik, Horinič, dodajući da su Rusi “došli ovde sa gomilom opreme i tenkova, pa se ne mogu lako potisnutiŽ”.

    Ali, malo po malo oni se bore, istakli su reporter “Fransa 24”.

    U subotu je zamenica ukrajinskog ministra odbrane Hana Malijar rekla da su ruske trupe privremeno oslabile napade u i oko Bahmuta kako bi se pregrupisale i ojačale svoje sposobnosti, nakon što su drugi zvaničnici Kijeva ukazali da su njihove snage spremne da pokrenu dugo očekivanu kontraofanzivu sa ciljem povratka teritorije koju su Rusi zauzeli od početka invazije.

    Povlačenje Vagnera
    Ruska plaćenička grupa Vagner, koja je predvodila borbe za Bahmut, počela je da predaje položaje regularnim ruskim vojnicima prošle nedelje, nakon što je proglasila punu kontrolu nad gradom.

    Vršilac dužnosti šefa samoproglašene Donjecke narodne Republike (DNR), čije je pripajanje proglasila Rusija, Denis Pušilin rekao je ranije prošle nedelje da su ruski policajci počeli su da rade u Bahmutu (Artjomovsk po ruskom) i da je već podigao njihovu zastavu na krovu jedne zgrade u Bahmutu.

    Kijev međutim tvrdi da njegove snage i dalje kontrolišu mali deo Bahmuta.

    Čini se da Rusija kontroliše ono što je ostalo od grada, koji je nekada bio dom za oko 70.000 ljudi. Međutim, portparol Istočne vojne komande Ukrajine Serһij Čerevatji rekao je prošlog utorka da ukrajinske snage i dalje drže položaje na jugozapadnoj ivici grada i da se bore protiv ruskiһ snaga na periferiji.

    “Prilika za povratak Bahmuta”
    Malijar je u subotu na “Telegramu” rekla da ruske snage nastavljaju da napadaju, ali da su se ofanzivne aktivnosti generalno smanjile.

    “Juče i danas nije bilo aktivnih borbi, ni u gradu ni na bokovima”, napisala je ona dodajući da ruske snage umesto toga granatiraju predgrađe i prilaze Bahmutu.

    “Ruske trupe se zamenjuju i pregrupišu. Neprijatelj pokušava da ojača svoje sposobnosti”, rekla je Malijar.

    Kako se vagnerovci povlače iz Bahmuta, ukrajinske snage bi mogle da imaju šansu da ponovo zauzmu grad, ali nije jasno da li će to biti prioritet Kijeva pod nadvijajućom senkom dugo očekivane kontraofanzive, piše “Insajder”.

    Tranzicija između Vagnera i regularne ruske vojske, uparena sa sporim tempom i kretanjem ruskih snaga u području, ostavlja prolaz Ukrajini da pokuša da povrati Bahmut, navodi Institut za proučavanje rata (ISW) u svom izveštaju od 28. maja.

    “Kontraofanziva danas, sutra…”
    Pokretanje dugo najavljivane kontraofanzive Kijeva očekuje se svaki čas. Glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Valerij Zalužni u subotu je nagovestio njen početak.

    “Došlo je vreme da vratimo ono što je naše”, napisao je Zalužni na “Telegramu” prilažući snimak na kojem se vide ukrajinski vojnici kako se pripremaju za bitku.

    Oleksij Danilov, sekretar ukrajinskog Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu, rekao je BBC-u u subotu da bi kontraofanziva mogla da počne “danas, sutra ili tokom nedelje”, dok je savetnik predsednika Mihailo Podoljak rekao “Gardijanu” da su preliminarne operacije, poput uništavanja linija snabdevanja i skladišta, već počele.

    Rojters navodi da se guverner ruske Belgorodske oblasti u subotu našao pod vatrom kad je pokušao da uđe u Šebekino, udaljen od granice sa Ukrajinom svega oko sedam kilometara.

    “Nisam mogao ni da izađem iz automobila. Granate su eksplodirale u susednoj ulici”, rekao je Vjačeslav Gladkov na “Telegramu”.

    Svi spremni
    Ukrajina je početkom maja rekla da je spremna za kontraofanzivu i da će “udariti tamo gde niko ne očekuje”, dok je američki general Kristofer Kavoli rekao da ukrajinske snage za to imaju svu potrebnu opremu, oružje i municiju.

    Spremni su i Rusi. Oni su imali skoro šest meseci da pripreme teren i izgrade čitavu lepezu odbrane. Probijanje takve odbrane, koja se sastoji od rovova, “zmajskim zuba” i minskih polja – predstavljaće veliki izazov. Prema izveštaju Instituta RUSI, ruska vojska je daleko od “potrošene sile”.

    Ruska vojska je 15 meseci nakon početka katastrofalne invazije na Ukrajinu promenila način na koji se bori, što predstavlja značajnu pretnju dok se Kijev priprema da počne svoju veliku kontraofanzivu. Uobičajene percepcije slabosti ruske vojske u nekim su slučajevima ili zastarele ili pogrešno shvaćene, navodi se u studiji.

    Devetomesečna “bitka bez presedana” za Bahmut bila je najduža i najkrvavija u ratu zbog čega je grad prozvan “klanicom”. Cena koju je Rusija platila za osvajanje Bahmuta je ogromna.

  • Sručeni “Iskanderi” na Kijev

    Sručeni “Iskanderi” na Kijev

    U današnjem ruskom raketnom napadu na Kijev poginule su tri osobe, među njima dvoje dece, a povređeno je njih 14, saopštili su ukrajinski zvaničnici.

    Napad je počeo oko 3.00 noćas po lokalnom vremenu.

    Kijevska vojna uprava je u saopštenju navela da je na udaru bila oblast Desnjanski na istočnoj periferiji prestonice, kao i Dnjeprovski okrug, bliže centru, a bio je to 18. napad na prestonicu Ukrajine od početka maja, prenosi Rojters.

    Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko saopštio je da je devetoro ljudi hospitalizovano zbog povreda koje su zadobili u napadu, a vatrogasne službe su gasile požare izazvane padanjem krhotina oborenih projektila u blizini mesta udara.

    Kličko je na Telegramu naveo da je pogođena zgrada zdravstvene ustanove, a na fotografijama objavljenim na sajtu grada vide se izbijeni prozori na klinici i obližnjim stambenim zgradama.

    Upozorenje za vazdušnu opasnost u Kijevu i većem delu istočne Ukrajine bilo je na snazi oko sat vremena.

    Vazduhoplovstvo Oružanih snaga Ukrajine saopštilo je da su ruske snage napale Kijev sa 10 raketa tipa “Iskander”, iz Brjanske oblasti, a ukrajinska protivvazdušna odbrana je oborila svih 10.

    “Iz severnog pravca – Brjanske oblasti u Rusiji ispaljeno je 10 balističkih i krstarecih raketa tipa ‘Iskander’. Svih 10 su uništile snage PVO Vazduhoplovstva Oružanih snaga Ukrajine: sedam balističkih raketa ‘Iskander-M’ i tri krstarece rakete ‘Iskander-K'”, navedeno je u saopštenju koje prenosi Interfaks Ukrajina.

  • Prigožin: Istražite zločine ruskih zvaničnika

    Prigožin: Istražite zločine ruskih zvaničnika

    Šef Vagnera, Jevgenij Prigožin, izjavio je da je od pravosudnih organa zatražio da istraže navodne zločine koje su počinili ruski vojni zvaničnici u Ukrajini.

    “Danas sam uputio dopis Istražnom komitetu i tužilaštvu Ruske Federacije sa zahtevom da se izvrši provera navoda o izvršenjima krivičnih dela mnoštva visokih zvaničnika ruskog ministarstva odbrane tokom priprema i sprovođenja specijalne vojne operacije”, rekao je Prigožin, prenosi Rojters.

    On je potvrdio da sadržaj dopisa neće biti objavljen zbog činjenice da će se time baviti istražni organi.

    Ministarstvo odbrane za sada se nije oglašavalo da prokomentariše Prigožinove tvrdnje.

  • Rusija zatvara četiri predstavništva u Njemačkoj

    Rusija zatvara četiri predstavništva u Njemačkoj

    Rusko-njemački odnosi su na najnižem nivou nakon što je njemačka vlada u srijedu objavila da će Rusija zatvoriti četiri diplomatka predstavništva u Njemačkoj.

    Riječ je o potezu koji dolazi nakon što je Moskva postavila ograničenje za broj osoblja u njemačkoj ambasadi i srodnim tijelima u Rusiji.

    Kremlj je saopštio da samo 350 njemačkih diplomata može ostati na njegovom tlu.

    Potparol njemačkog ministarstva vanjskih poslova Kristofer Burger rekao je novinarima u Berlinu da Rusija ima konzulate u Bonu, Frankfurtu, Hamburgu, Lajpcigu i Minhenu.

    Burger je rekao da će Rusiji biti dozvoljeno da nastavi sa radom ambasade u Berlinu i još jednog konzulata nakon kraja godine.

    Ruska vlada je nedavno saopštila da bi gornja granica od 350 zvaničnika njemačke vlade, uključujući one koji rade u kulturnim tijelima i školama, mogla ostati u Rusiji.

    To znači da će Njemačka morati zatvoriti svoje konzulate u Jekaterinburgu, Novosibirsku i Kalinjingradu do novembra, prenosi “Klix”. Otvoreni će ostati samo ambasada u Moskvi i konzulat u Sankt Peterburgu, dodao je.

    Burger je rekao da više “jednostavno nema osnove” za brojne bilateralne aktivnosti između dvije zemlje.

    Burger je rekao da će odluka Njemačke da koncentriše svoje preostalo osoblje u ambasadi i ključnom konzulatu “očuvati diplomatsko prisustvo u Rusiji”.

  • Tramp priznao, pojavio se povjerljiv snimak

    Tramp priznao, pojavio se povjerljiv snimak

    ​Savezni tužioci posjeduju audio snimak bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa u kojem priznaje da je zadržao povjerljivi dokument Pentagona.

    Navodno, Tramp je zadržao dokument o mogućem napadu na Iran nakon što je napustio Bijelu kuću, izvjestio je “CNN”.

    “CNN” nije preslušao snimak, no naveo je da ju je nekoliko neidentifikovanih izvora opisalo. “Reuters” nije uspio da potvrdi izvještaj.

    Na snimku je jasno da je Tramp, koji traži republikansku nominaciju u 2024. godini, razumio da je uzeo povjerljivi materijal nakon što je napustio Bijelu kuću 2021. godine, prema izvještaju “CNN-a”.

    Trampovi komentari daju naslutiti da bi želio podijeliti informacije, no da je svjestan ograničenja šta može deklasifikovati nakon što napusti kabinet, rekla su dva izvora “CNN-u”.

    Trampov predstavnik nije odmah odgovorio na zahtjev za komentarom. Peter Kar, portparol kabineta posebnog savjetnika Džeka Smita u ministarstvu pravosuđa, takođe nije odmah komentarisao, prenosi “Index”.

    Smit istražuje Trampovo postupanje sa povjerljivim dokumentima, kao i nastojanja da poništi predsjedničke izbore 2020. godine kad je izgubio od Džozefa Bajdena.

  • Makron predložio Zelenskom održavanje mirovnog samita u Parizu

    Makron predložio Zelenskom održavanje mirovnog samita u Parizu

    Predsednik Francuske Emanuel Makron predložio je ukrajinskom kolegi Vladimiru Zelenskom da organizuje mirovni samit o Ukrajini u Parizu.

    Ovakav predlog su ukrajinskom lideru uputile i Danska i Švedska, piše list “Volstrit džurnal”, pozivajući se na evropske diplomate.

    “Zelenski je ranije ove godine zamolio Makrona da mu pomogne da se poveže s liderima kao što su (predsednik Kine) Si Đinping… Pregovori su kasnije prerasli u planove o organizovanju konferencije… Makron je predložio da se održi konferencija u Parizu, a isto su predložile i Danska i Švedska”, piše list.

    Prema rečima izvora, ideja o konferenciji prvobitno je nastala tokom razgovora Makrona i Zelenskog u Parizu u februaru, kada je francuski lider naveo ukrajinskog lidera da se složi s tim da će na kraju ipak biti neophodni mirovni pregovori s Rusijom.

    Navedeno je, takođe, da je Makron pokrenuo to pitanje tokom razgovora s kineskim liderom tokom svoje nedavne posete Kini.

    Precizan spisak mogućih učesnika u samitu za sada nije utvrđen, ali evropski činovnici intezivno posećuju prestonice vodećih svetskih država, kako bi privukli Brazil, Indiju, Kinu i druge nezapadne zemlje da učestvuju na skupu.

    Saopšteno je, takođe, da će na sastanak na visokom nivou, koji bi, kako se nadaju zapadne diplomate, mogao biti održan pre godišnjeg samita NATO-a u julu, doći predsednik SAD Džozef Bajden i drugi lideri vodećih zemalja NATO-a.

    Jedan od diplomata je izjavio da se zapadni činovnici nadaju da bi nasledni princ Saudijske Arabije Muhamed bin Salman i premijer Indije Narendra Modi takođe mogli da učestvuju na samitu, ali su mnogo manje uvereni u moguće učešće kineskog predsednika Si Đinpinga.

    Zelenski je prošlog novembra izjavio da Kijev ima svoj plan za postizanje mira, koji se sastoji od 10 tačaka. Među njima su zaštita nuklearne, prehrambene i energetske bezbednosti, razmena zarobljenika po principu “svi za sve”, obnova teritorijalne celovitosti Ukrajine.

    Zelenski je ponovo podsetio da Kijev insistira na međunarodnim garancijama bezbednosti i dodao da Kijev želi da se stvori međunarodni mehanizam za nadoknadu štete njegovoj zemlji usled borbenih dejstava, uz pomoć zaplenjene ruske imovine.

    Kako piše „Volstrit džurnal“, u ovom trenutku evropski činovnici rade sa Zelenskim kako bi korigovali plan Zelenskog i učinili ga prihvatljivijim za zemlje kao što su Indija, Brazil, Saudijska Arabija i Kina.