VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Rastu tenzije između dve Koreje

    Rastu tenzije između dve Koreje

    Sjeverna Koreja je ispalila dve balističke rakete kratkog dometa sa svoje istočne obale, saopštili su danas zvaničnici vojske Južne Koreje.

    Rakete su poletele iz oblasti Tongčeon u provinciji Gangvon, na istočnoj obali Sjeverne Koreje, četiri dana nakon što su Pjongjang i Seul razmenili pucnjeve upozorenja sa zapadne obale usred rastućih tenzija, prenosi Rojters.

    “Naša armija je u punoj pripravnosti”, navodi se u saopštenju vojske Južne Koreje, uz konstataciju da je intenzivirana saradnja sa SAD na polju bezbednosti. Pjongjang je ranije saopštio da nedavno lansirane raketa predstavljaju protest protiv zajedničkih vežbi SAD i Južne Koreje, za koje kaže da predstavljaju probu za invaziju.

    Seul i Vašington su demantovali tvrdnje Severne Koreje dodajući da su vežbe defanzivne i da su potrebne za suprotstavljanje pretnjama Severa.

    Južnokorejske trupe su prošle nedelje započele vojne vežbe zajedno sa vojskom SAD sa ciljem povećanja sposobnosti odgovora na nuklearne i raketne pretnje Severne Koreje.

    Od početka ove godine Sjeverna Koreja je ispalila više od dvadesetak balističkih projektila, uključujući i onaj koji je preleteo Japan, podseća britanska agencija.

  • Putin pohvalio Erdogana

    Putin pohvalio Erdogana

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin održao je u četvrtak opširan govor tokom 19. sastanka dijaloškog kluba i nevladine organizacije Valdai gdje je posebnu pažnju posvetio odnosu Ruske Federacije s drugim državama kako na istoku tako i na zapadu.

    Tokom razgovora s novinarima, Putin je odgovorio i na pitanje koje se tiče njegovog odnosa s predsjednikom Turske Recepom Tayyipom Erdoganom, ali i cjelokupnim odnosima Rusije i Turske.
    Između ostalog, Putin je turskog predsjednika opisao kao izuzetno jakog lidera.

    “On je snažan, jak lider koji se vodi prvenstveno ili isključivo interesima Turske i interesima turske ekonomije. To u velikoj mjeri objašnjava njegov stav o energetskim pitanjima kao što je recimo Turski tok. Sada smo predložili stvaranje gasnog čvorišta u Turskoj za potrošače u Evropi. Turska je na to pristala, prvenstveno vodeći se sopstvenim interesima”, rekao je Putin.

    Takođe, naglasio je kako Erdogan ima jasno uspostavljene odnose s drugim liderima.

    “Predsjednik Erdogan nikada sebi ne dozvoljava da sjedi za vratom i da se rukovodi interesima trećih zemalja. Naravno, on i u dijalogu s nama, brani prije svega svoje interese. U tom smislu, Turska i Erdogan nisu laki partneri. Mnoge odluke se rađaju u dugim i teškim sporovima i pregovorima”, poručio je ruski predsjednik.

    Ipak, koliko god Erdogan bio težak partner, Putin ističe kako se turski predsjednik drži dogovora.

    “Ako smo prošli težak put, i ako je bilo teško da se dogovorimo, možete biti sigurni da će sve što potpišemo biti i urađeno. To je najvažnije, pouzdanost i stabilnost u odnosima Rusije i Turske”, zaključio je Vladimir Putin.

  • Putin optužio Zapad

    Putin optužio Zapad

    Predsednik Rusije Vladimir Putin obraća se javnosti na forumu “Valdaj” .

    Događaji u svetu nastavljaju da se razbvijaju po negativnom scenariju, prerastajući u sistemsku krizu u različitim sferama, rekao je Putin.

    “Uvek su želeli eskalaciju”, rekao je Putin govoreći o Zapadu.

    “Zapad igra opasnu i prljavu igru. Oni koji su napravili pravila veruju da ostali moraju da im se povinuju.” dodao je Putin.

    On je dodao i da na Zapadu nema jedinstva, te da će ipak morati da dođe do dijaloga. Čak i u jeku “hladnog rata”nikome nije padalo na pamet da negira postojanje kulture i umetnosti svojih protivnika. Nacisti su palili knjige, a sada su na Zapadu otišli dotle da zabranjuju Dostojevskog i Čajkovskog.

    Prema Putinovim rečima Zapad želi sve resurse čovečanstva. On je takođe optužio Zapad da pospešuje rat u Ukrajini, kao i da pritiska druge državeš što on smatra potpuno pogrešnom politikom.

    “Postoje dve vrste Zapada. Zapad koji ceni hrišćanske vrednosti, koji je bliži nama i Zapad koji je agresivan, kosmopolitski nastrojen i mi nikada nećemo postići mir sa tim drugim Zapadom”, rekao je Putin.

    On je naveo da je Moskva pokušala da obnovi odnose sa NATO-m i Zapadom.

    “Imamo jednu poruku za NATO. Prestanimo da budemo neprijatelji jedni drugima”, poručio je predsednik Rusije.

    Njima je, prema rečima ruskog predsednika bio cilj da eliminišu Rusiju, da je izbrišu sa mape, ali to im nije pošlo “za rukom”. “Naredna decenija će biti najvažnija nakon završetka drugog svetskog rata” dodao je.

    “Novi svetski poredak mora biti zasnovan na zakonu i pravdi. Svetska trgovina mora biti otvorenija i pravednija”, rekao je Putin. On kaže da svetska trgovina i finansije ne smeju da zavise od jedne zemlje.

    “Da li je moguće? Da”, rekao je Putin. “Zapad koristi dolar kao oružje”, dodao je on.

  • Prvi čovek CIA neplanirano posjetio Ukrajinu, zašto?

    Prvi čovek CIA neplanirano posjetio Ukrajinu, zašto?

    Direktor CIA-e Vilijam Berns nenajavljeno je posetio Ukrajinu.

    On je posetio tu zemlju kako bi prenio obaveštajne podatke vojsci i održao razgovore sa predsednikom Vladimirom Zelenskim, gde je ponovio obavezu Vašingtona da će podržati Kijev na duge staze, navodi Si-En-En.

    Šef agencije posetio je ratom razorenu naciju ranije ovog meseca, izvestio je list u sredu, pozivajući se na neimenovanog američkog zvaničnika.

    “Dok je bio tamo, on je naglasio posvećenost SAD da pruže podršku Ukrajini u njenoj borbi protiv ruske agresije, uključujući nastavak razmene obaveštajnih podataka”, rekao je zvaničnik, ne nudeći druge detalje o putovanju.

    Berns je poslednji put posetio Ukrajinu početkom godine, pre nego što je Rusija napala svog suseda krajem februara, sastao se sa zvaničnicima u Kijevu kako bi razgovarali o vojnoj akciji koja se tada predstoji. Ta putovanja naglašavaju tekući odnos razmene informacija između Sjedinjenih Država i Ukrajine, a senator iz Virdžinije Mark Vorner – koji je na čelu Komiteta za obaveštajne poslove Senata – tvrdio je prošlog meseca da je takva saradnja pomogla kijevskim trupama da ostvare “velike dobitke” na bojnom polju. Dodao je da i američki i britanski obaveštajci “rade sa Ukrajincima”, a zatim je pozdravio “snagu naših kombinovanih vojnih obaveštajaca”.

    Izveštaj o Bernsovom novom putovanju u Kijev dolazi usred rastućih spekulacija zapadnih zvaničnika da bi Moskva mogla da rasporedi taktičko nuklearno oružje niskog prinosa u Ukrajini. Berns je, međutim, bacio u vodu ta predviđanja, rekavši za CBS početkom oktobra da, iako rizik od nuklearnog sukoba shvata “veoma ozbiljno”, “neposredna pretnja od upotrebe taktičkog nuklearnog oružja” ostaje niska.

    Iako ruski predsednik Vladimir Putin nije otvoreno pretio upotrebom bombe, u nedavnom govoru je izjavio da će njegova zemlja upotrebiti sva neophodna sredstva da odbrani svoj narod i teritoriju, što je izazvalo mnogo nagađanja među zapadnim zvaničnicima i medijskim stručnjacima.

    U međuvremenu, ruski zvaničnici, uključujući ministra odbrane Sergeja Šojgua, optužuju Kijev da je pripremio napad pod lažnom zastavom uz upotrebu “prljave bombe”, uređaja koji kombinuje konvencionalni eksploziv sa radioaktivnim materijalom. Ukrajina je kategorički negirala tvrdnje Moskve.

  • Plan: Napuniti Evropu nuklearnim bombama

    Plan: Napuniti Evropu nuklearnim bombama

    SAD nameravaju da ubrzaju proces slanja nadograđenih B61-12 nenavođenih nukleanih bombI u NATO baze u Evropi, saznaje portal Politiko.

    Taj portal pozvao se na izjave neimenovanog američkog diplomate i još dvojice zvaničnika upoznatih sa ovim slučajem, a koji su zahtevali anonimnost.

    Prema njihovim izveštajima, prvobitan plan je bio da se te bombe pošalju u NTO baze u proleće, ali je sada taj rok pomeren unapred, za ovaj decembar.

    Navodno su zvaničnici SAD o svemu tome obavestili NATO članice tokom nedavnog sastanka u Briselu, koji se odvijao iza zatvorenih vrata.

    U odgovoru Politiku, Pentagon je odbio da komentariše nuklearni arsenal SAD i kratko je saopšteno da je “plan da se stare B61 bombe zamene novijom verzijom B61-12 is deo ranije isplaniranigh i zakazanih napora da se taj arsenal modernizuje”.

    “To ni na koji način nije povezano sa trenutnim dešavanjima u Ukrajini“, naveo je u pisanom odgovoru portparol Pentagona ‚brigadni general Patrik Rajder.
    Kako navodi Raša tudej, bombe B61 spadaju u grupu nuklearnih bombi razvijanih 1960-tih godina, dok naprednija verzila ima moderniji rep koji im omogućava bolju preciznost.

    To oružje namenjeno je za brojne zapadne vojne letelice, uključujući i bombardere B-2 i B-21, ali mogu da ih nose i F-15, F-16, F-35, kao i borbeni Tornado avioni.

  • Moskva okreće nišan?

    Moskva okreće nišan?

    Ruski zvaničnik Konstantin Voroncov izjavio da će komercijalni sateliti SAD i njenih saveznika postati legitimna meta ako se te zemlje umešaju u rat u Ukrajini.

    “Kvazi-civilna infrastruktura bi mogla da bude legitimna meta kao mera odmazde”, rekao je zamenik direktora odeljenja pri ministarstvu koje se bavi neširenjem i kontrolom oružja, preneo je Tass.

    On je dodao da je reč o učešću civilne svemirske infrastrukture, u šta spada i komercijalna, koju koriste SAD i njeni saveznici u oružanim konfliktima, dodaje Rojters.

    Stoga, Rusija poziva Zapad da prekine da razmatra svemir kao arenu za konflikte između država, istakao je Voroncov.

    “Implementacija planova SAD i zapadnih zemalja o raspoređivanju oružja u svemiru i korišćenje svemira u borbene svrhe, sa ciljem da se ostvari dominacija i superiornost, donosi ozbiljnu pretnju. Takve akcije imaju vrlo negativne posledice na globalni mir i bezbednost, predstavljale bi dramatičnu destabilizaciju situacije”, dodao je Voroncov.

  • Elon Musk posjetio sjedište Twittera uoči zaključenja ugovora o kupovini

    Elon Musk posjetio je sjedište Twittera u San Franciscu uoči zaključenja ugovora o kupovini kompanije, potvrdila je glavna direktorica marketinga Twittera Leslie Berland.

    “Kao što ćete uskoro vidjeti ili čuti, Elon će ove sedmice biti u sjedištu kompanije, sastati se s ljudima, šetati hodnicima i nastaviti da se bavi važnim poslom koji svi radite”, rekla je Berland, prenosi CNN Business.

    “Ako ste u tu i vidite ga u blizini, pozdravite se. Za sve ostale ovo je samo početak mnogih sastanaka i razgovora sa Elonom”, poručila je.

    Berland je dodala da će se svi zaposleni na Twitteru sa Muskom direktno čuti u petak. Ubrzo nakon što je poruka objavljena, Musk je na Twitteru objavio video kako ulazi kancelarije noseći sudoper.

    Musk ima rok do kraja sedmice da zaključi posao vrijedan 44 milijarde dolara za kupovinu Twittera ili da se suoči sa suđenjem.
    Potpisivanje ugovora dovelo bi do kraja višemjesečne bitke oko akvizicije iz koje je Musk želio da izađe, ali je ranije ovog mjeseca pristao da nastavi sa dogovorom prema prvobitno određenim uslovima.

    Musk je u srijedu također promijenio svoju biografiju na Twitteru u “šef Twittera”.

  • Dionice Mete pale nakon gubitka većeg od tri milijarde dolara u odjeljenju za Metaverse

    Dionice Mete pale nakon gubitka većeg od tri milijarde dolara u odjeljenju za Metaverse

    Dionice Mete pale su u srijedu nakon što je kompanija objavila mješovite rezultate u svom izvještaju o zaradi u trećem tromjesečju, zajedno s gubicima od milijardu dolara u odjeljenju posvećenom ambicioznom projektu “metaverse”.

    Kompanija koja kontroliše Facebook nadmašila je predviđanja analitičara za prihod, ali je ponudila slabu prognozu za nadolazeće tromjesečje. Meta je ostvarila je 27,7 milijardi dolara prihoda za treće tromjesečje, više od predviđenih 27,4 milijarde dolara, ali 4 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Zarada po dionici, koja uključuje troškove, iznosila je 1,64 dolara. što je niže od predviđenih 1,89 dolara

    Izvještaj o zaradi od srijede označava najnovije u nizu teških izvještaja o zaradi za Metu, koja je uložila velika sredstva u nove proizvode koje je teško unovčila tijekom prošle godine.

    U februaru kompanija izgubila 230 milijardi dolara tržišne vrijednosti što je bio najveći jednodnevni gubitak u povijesti SAD-a, a dionice su joj pale 26 osto. U srijedu su dionice firme pale 18 posto u trgovanju nakon radnog vremena jer raste zabrinutost ulagača zbog trošenja resursa kompanije na nove proizvode.

    Troškovi i rashodi Mete porasli su 19 posto u odnosu na prethodnu godinu u trećem tromjesečju.Uložena je velika količina novca u metaverzum, projekt virtualne stvarnosti, koji do sada nije imao mnogo povrata. Reality Labs, njegov metaverse segment, zabilježio je 3,7 milijardi dolara gubitaka u ovom tromjesečju, a kompanija je rekla da predviđa da će ti gubici “značajno porasti iz godine u godinu” 2023. godine.

    Boreći se natjecati se s rastućom snagom TikToka, Meta je također uložila velika sredstva u svoj proizvod kratkih videosadržaja Reels, ali ima problema s monetizacijom. Gubici prijavljeni u srijedu pokazuju da se Meta možda previše usredotočila na svoje nove pothvate, rekla je Debra Aho Williamson, glavna analitičarka Insider Intelligencea, piše Guardian.

  • OPEC+ će sljedeći mjesec smanjiti proizvodnju nafte

    OPEC+ će sljedeći mjesec smanjiti proizvodnju nafte

    U novembru će OPEC+ smanjiti svoju globalnu proizvodnju nafte za dva miliona barela dnevno u vrijeme kada međunarodne zalihe sirove nafte ostaju male.

    OPEC+, međuvladina organizacija zemalja izvoznica nafte, saopštila je 5. oktobra da su planirana smanjenja učinjena kako bi se podržalo opadanje cijena nafte.

    Naftom se trgovalo znatno ispod svojih ljetnih vrhova zbog straha da će velika svjetske privrede poput SAD-a ili Evrope potonuti u recesiju zbog visoke inflacije, rastućih kamata i energetske neizvjesnosti zbog ruske specijalne vojne akcije na tlu Ukrajine.

    Saudijski ministar energetike Abdulaziz bin Salman naglasio je prošlog mjeseca deklarisanu ulogu OPEC+ kao čuvara stabilnih energetskih tržišta.

    “Ovdje smo da ostanemo kao moderirajuća sila, da donesemo stabilnost”, rekao je novinarima.

  • Lejen: EU pripremila paket podrške za cijeli zapadni Balkan

    Lejen: EU pripremila paket podrške za cijeli zapadni Balkan

    Evropska unija pripremila je paket podrške za cijeli Zapadni Balkan kako bi mu pomogla u suočavanju sa energetskom krizom, izjavila je danas u Skoplju predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen.

    Fon der Lejen, koja je posjetu zapadnom Balkanu započela u Sjevernoj Makedoniji, rekla je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa makedonskim premijerom Dimitrom Kovačevskim da je EU obezbijedila grantove u vrijednosti od 80 miliona evra za tu zemlju kao vid hitne podrške budžet.

    “To će pomoći u suočavanju sa visokim troškovima energije za vaše građane i kompanije”, rekla je fon der Lejen i najavila da će u Sjevernu Makedoniju stići još sredstava, prenosi makedonska Telma.

    Ona je na Tviteru ocijenila da pregovarački proces sa Sjevernom Makedonijom dobija na zamahu i da je makedonski narod posvećen evropskim vrijednostima.

    “Sve ujedinjene političke snage mogu da ostvare cilj, za dobrobit građana. Sada je taj trenutak”, poručila je Fon der Lejen.

    Nakon posjete Skoplju, Fon der Lejen će, kako je ranije najavljeno, sutra boraviti u Prištini i Tirani, a 28. oktobra na agendi su Srbija i Bosna i Hercegovina.

    Posjetu završava 29. oktobra u Podgorici.