VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Gasprom: Stanje na energetskom tržištu sve gore

    Gasprom: Stanje na energetskom tržištu sve gore

    Diverzije na gasovodima “Sjeverni tok 1” i “Sjeverni tok 2” su pogoršale situaciju na energetskom tržištu, saopštili su iz Gasproma.
    “U septembru je izvršena neviđena diverzija na gasovodima “Sjeverni tok 1” i “Sjeverni tok 2” i zbog toga se još više pogoršala situacija na energetskom tržištu”, navodi se na Telegramu kompanije.

    U Gaspromu su naveli da je transformacija svjetskog energetskog sistema praćena kriznim pojavama, odnosno neviđenim rastom cijena, preusmjeravanjem isporuka gasa i smanjenjem njegove potrošnje.

    Kompanija je takođe obratila pažnju na to što je usljed rasta cijena gasa u Evropi došo do preorijentacije isporuka tečnog prirodnog gasa na evropsko tržište.

    “Pritom, značajan rast isporuka tečnog prirodnog gasa u Evropu je obezbijeđen za račun preusmjerenih partija TPG, a ne povećanja njegove proizvodnje. Faktički, to je dovelo do nedovoljnih količina energetskih resursa u drugim zemljama”, navode iz kompanije.

    Sumirajući rezultate 2022. godine Gasprom je došao do zaključka, da je u većini zemalja orijentir prema dekarbonizaciji otišao u drugi plan.

    Istaknuto je da je ponovo prioritet postala energetska bezbjednost i dostupnost energetskih resursa.

    U kompaniji smatraju da uloga prirodnog gasa na svjetskom energetskom trištu nastavlja da raste.

    “Ključnu ulogu u uvećanju potrošnje energije, uključujući gas, igraće Kina”, navode iz kompanije.

    Teroristički napadi su se dogodili 26. septembra istovremeno na dva ruska gasovoda koji dostavljaju gas Evropi – “Sjevernom toku 1” i “Sjevernom toku 2”.

    Njemačka, Danska i Švedska ne isključuju mogućnost da je riječ o ciljanoj diverziji.

    Operater gasovoda, kompanija Nord strim AG je tada saopštila da je riječ o incidentima bez presedana i da je nemoguće procijeniti kada će šteta biti sanirana.

    Generalno tužilaštvo Rusije pokrenulo je krivični postupak zbog međunarodnog terorizma.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da nema sumnje da se po pitanju gasovoda “Sjeverni tok 1” i “Sjeverni tok 2” radi o aktu međunarodnog terorizma.

    Prema njegovim riječima, to je najopasniji presedan jer konkurenti na taj način tjeraju Evropljane da kupuju energente po višim cijenama.

  • Sunak traži otopljenje odnosa Britanije i Irske

    Sunak traži otopljenje odnosa Britanije i Irske

    Premijer Velike Britanije, Riši Sunak namjeravao je popraviti narušene odnose sa susjedima Britanije u Evropskoj uniji i s vrlo skeptičnim čelnicima u Škotskoj i Velsu – kada je u četvrtak prisustvovao samitu čelnika iz cijele Ujedinjene Kraljevine i Irske.

    Bilo je to prvi put od 2007. da je premijer Ujedinjenog Kraljevstva otišao u Britansko-irsko vijeće, koji okuplja predstavnike vlada Ujedinjenog Kraljevstva, Irske i poluautonomnih uprava u Škotskoj, Velsu i Sjevernoj Irskoj.

    Samoupravne britanske zavisne regije Kanalska ostrva i ostrvo Man takođe su zastupljene u vijeću koje je uspostavljeno nakon mirovnog sporazuma sa Sjevernom Irskom 1998. godine.

    Sunak je pozvao političke vođe da “budu pragmatični” i “rade zajedno u našim zajedničkim interesima”.

    “Idemo isporučiti za sve naše ljude širom ovih velikih ostrva – i izgradimo budućnost definisanu ne podjelama, već jedinstvom i nadom”, rekao je Sunak.

    Sunak, koji je prošlog mjeseca preuzeo dužnost, želi poboljšati odnose s Irskom i ostatkom EU-a, pogoršane oštrim odlaskom Britanije iz sada 27-članog bloka 2020. godine. Premijer Ujedinjenog Kraljevstva veći dio tog vremena bio je Boris Džonson, čovjek koji je podsticao Bregzita za kojeg se često činilo da uživa u izazivanju bijesa kod dužnosnika iz EU bloka, prenosi “SF Chronicle”.

  • Zelenski: Nisam zalupio vrata mirovnim pregovorima sa Rusijom

    Zelenski: Nisam zalupio vrata mirovnim pregovorima sa Rusijom

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da nije “zalupio vrata” potencijalnim mirovnim pregovorima sa Ruskom Federacijom.

    “Nisam zalupio vrata. Rekao sam da ćemo biti spremni da razgovaramo sa Rusijom – ali sa drugom Rusijom. Onom koja je zaista spremna za mir. Onom koja je spremna da prizna da su okupatori… Ali samo ako vrate sve. Zemlju, prava, slobodu, novac. I što je najvažnije, pravdu”, rekao je Zelenski u intervjuu za CNN koji je objavljen juče.

    Dodaje da za sada, osim ultimatuma, nije čuo ništa drugo od aktuelnog predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina.

    “I do sada nisam čuo da su spremni da prihvate uslove Ukrajine – ni od Putina ni od bilo koga drugog ruskog zvaničnika”, naveo je Zelenski.

  • Rusi priznali: Povlače se

    Rusi priznali: Povlače se

    Institut za proučavanje rata (ISW) objavio je u svom najnovijem izveštaju da Ukrajina ima inicijativu na frontu.

    Kako navode, Ukrajina je na putu da ostvari ogromnu pobedu u Hersonskoj oblasti.

    Osim toga, ukrajinsko oslobođenje Hersona neće biti poslednja pobeda Ukrajine u ratu, prema oceni Instituta za ratne studije.

    Analitičari ISW-a predviđaju da će se borbe nastaviti ne samo na jugu već i oko grada Bahmuta u istočnoj Donjeckoj oblasti, jedinog mesta gde ruske snage još uvek pokušavaju da napadnu i zauzmu teritoriju.

    Što se tiče severne oblasti Luganska, ukrajinske snage nastavljaju da tamo izvode kontranapad, saopštio je ISW.

    Rusija je juče, potvrdila da se njene snage povlače iz Hersonske oblasti, a ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski saopštio je da je Ukrajina oslobodila čak 41 naselje.

  • Eskobar: Kritike Šmitovih promjena Izbornog zakona su pogrešna procjena

    Eskobar: Kritike Šmitovih promjena Izbornog zakona su pogrešna procjena

    Zamjenik podsekretara State Departmenta za Zapadni Balkan, Gabriel Escobar, u intervjuu za Glas Amerike, potvrđuje punu podršku Washingtona nedavnoj odluci visokog predstavnika Christiana Schmidta u izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. On kaže da Washington ne bi dozvolio da u regionu ikada ponovno izbije oružano nasilje.

    VOA: Kako biste odgovorili na nezadovoljstvo u BiH, pogotovo među Bošnjacima, odlukom visokog predstavnika o Izbornom zakonu?

    ESCOBAR: Visoki predstavnik je važan dio Dejtonskog sporazuma i mi ga podržavamo. Mi također podržavamo upotrebu Bonskih ovlasti tamo gdje je to odgovarajuće, a u ovom slučaju to jest bio odgovarajuući potez. Visoki predstavnik je tim želio učiniti vjerovatnijim formiranje vlade Federacije, vlade koja će biti u stanju da popuni prazna mjesta u Ustavnom sudu, a uz to i da se osigura da se izbori održe u atmosferi kredibiliteta, povjerenja… Nismo još stigli do potpunog kredibiliteta, jer je bilo dosta nepravilnosti tijekom izbora, ali smo zahvaljujući djelomično ovoj njegovoj odluci i izbornoj transparentnosti, i otkrili veći dio spomenutih nepravilnosti. Smatram da su svi potezi koje je Schmidt povukao u posljednjih šest mjeseci vodili funkcionalnijoj vladi, i Federacije i države.

    VOA: Da li su kritike koje su dolazile i od Islamske zajednice, koja je saopćila u to vrijeme da promjene poput nametnute reforme produbljuju podjele i segregacije, pogrešna procjena?

    ESCOBAR: Apsolutno. … Visoki predstavnik je zapravo povećao broj poslaničkih mjesta u Domu naroda, što znači da svaka grupa ima više predstavnika, uključujući i one koji ne pripadaju ni jednom od tri konstitutivna naroda. Visoki predstavnik je odlukom u stvari kreirao dodatni prostor da se čuje više glasova, i takva odluka nosi beneficije za svakog. Zato kažem da mene ove kritike zaista zbunjuju, posebno kritike onih koji kažu da je ovo urađeno da kao usluga jednima ili drugima. Povećan je broj predstavnika i to je jednostavno pozitivna promjena.

    VOA: Ustavni sud BiH treba u decembru glasati o ustavnosti Schmidtove odluke. Hoćete li ju nastaviti podržavati ukoliko ju Sud proglasi neustavnom?

    ESCOBAR: Zaista ne vidim zašto bi odluku Sud proglasio nevalidnom ili neustavnom. Ipak, moram vidjeti šta će Sud reći, kako bismo odlučili hoćemo li podršku nastaviti ili ne. Mi vjerujemo, moram ponoviti, da je odluka visokog predstavnika dobra za cijelu BiH.

    VOA: Bez obzira što će Bošnjaci imati manji broj glasova per capita?

    ESCOBAR: Ne vidim zašto bi se to moralo dogoditi… predstavnici se biraju po kantonima, i u svakom slučaju čvrsto vjerujem da ovo otvara dodatna vrata novim svježim licima, novim glasovima koji će biti dio federalnih institucija, a to je jednostavno pozitivna, a ne negativna promjena.

    VOA: Sankcije su uvijek efikasnije ako ih Amerika nameće uz suradnju saveznika. Britanija je uvela sankcije Željki Cvijanović, koja vodi identičnu politiku kao njen stranački šef Milorad Dodik, međutim Washington ih njoj nije uveo, naprotiv, nastavlja razgovarati s gospođom Cvijanović?

    ESCOBAR: Britanski proces sankcioniranja je sličan našem, ali nije identičan. Mi uvodimo sankcije na osnovu korupcije i antidejtonskih postupaka. Zato ne bih rekao da odbijamo uvesti sankcije Cvijanović, nego jednostavno nismo došli do te tačke gdje bismo jasno utvrdili da ih treba nametnuti i u ovom slučaju.

  • Španski premijer zbog Katalonije ukida krivično djelo pobune

    Španski premijer zbog Katalonije ukida krivično djelo pobune

    Španski premijer Pedro Sančez najavio je u četvrtak da će se ukinuti pojam “pobune” u krivičnom zakonu i zamijeniti prekršajem s blažom kaznom da bi se “smirila situacija u Kataloniji”, gdje je nekoliko separatističkih čelnika osuđeno za to krivično djelo.

    Za pobunu koja podrazumijeva pokušaj nasilnog sprječavanja provedbe zakona ili obnašanja legitimne vlasti, trenutno se u Španiji može izreći zatvorska kazna od 8 do čak 15 godina, ako je počinitelj državni službenik.

    Desetak katalonskih političkih čelnika pristaša osamostaljenja od Španije osuđeni su na teške kazne zbog pobune, nakon pokušaja odcjepljenja pokrajine 2017., što je bilo najgora politička kriza u novijoj španjolskoj povijesti. Katalonski separatistički čelnici su poslije pomilovani.

    U razgovoru za televizijski kanal La Sexta, Sanchez je rekao da će njegova Socijalistička stranka i partner Unidas Podemos, krajnja ljevica, u petak iznijeti u parlamentu nacrt zakona u kojemu bi se krivično djelo pobune zamijenilo drugim prekršajem koji bi se blaže kažnjavao.

    “Iznijet ćemo zakonodavnu inicijativu za reformu kaznenog djela pobune koje bi se zamijenilo krivičnom djelom usporedivim s onima u drugim europskim demokracijama: Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Belgiji i Švicarskoj”, rekao je Sančez.

    Novi prekršaj nazvao bi se “teškim remećenjem javnog reda” i kažnjavao bi se slično kao što je “predviđeno u kaznenom zakonu europskih demokracija”, dodao je.

    “Mislim da će ta inicijativa pomoći u smirivanju situacije u Kataloniji”, ocijenio je Sanchez.

    Španski premijer je rekao da sud i dalje goni bivšeg katalonskog predsjednika Čarlsa Puđdemona i drugih dvoje separatističkih čelnika koji su 2017. pobjegli u inozemstvo.

    “Krivična djela počinjena 2017. i ubuduće će biti u našem krivičnom zakonu, premda ne kao krivično djelo pobune, nego kao prekršaj nazvan teško remećenje javnog reda”, rekao je Sanchez.

  • Poznato gdje i kada će se naći Bajden i Đinping

    Poznato gdje i kada će se naći Bajden i Đinping

    Sljedeće sedmice na Baliju, u okviru sastanka G20, će se sastati američki predsjednik Džo Bajden i kineski predsjednik Si Đinping.

    Bajden kaže da je namjeravao razgovarati sa Đinpingom o rastućim napetostima između Vašingtona i Pekinga oko Tajvana, trgovinske politike, odnosa Pekinga s Rusijom i još mnogo toga.

    Predsjednik Amerike sastaće se u ponedjeljak s predsjednikom Kine na marginama samita Grupe 20 na Baliju u Indoneziji, susreta licem u lice koji dolazi usred sve zategnutijih odnosa između SAD-a i Kine, objavila je Bijela kuća.

    Sekretarica Bijele kuće za medije, Karin Žan-Pjer, rekla je u izjavi u četvrtak da će se predsjednici sastati kako bi “raspravljali o naporima da se održe i prodube linije komunikacije između” dviju zemalja i da “odgovorno upravljaju konkurencijom i rade zajedno tamo gdje su naši interesi usklađeni, posebno na transnacionalnih izazova koji utiču na međunarodnu zajednicu.”

    Bijela kuća posljednjih je nekoliko sedmica radila s kineskim dužnosnicima na organizovanju sastanka, prenosi “TRT World”.

  • Protesti se šire i Britanijom

    Protesti se šire i Britanijom

    Stotine radnika u dobrotvornim organizacijama u Britaniji i mašinovođe angažovane kod 12 britanskih operatera najavili su danas štrajkove.

    To naglašava stepen nezadovoljstva među zaposlenima u različitim sektorima koji se bore s krizom troškova života.

    Mašinovođe koje rade za 12 britanskih operatera stupiće u štrajk 26. novembra zbog aktuelnog spora oko plata, prema saopštenju Udruženja sindikata mašinovođa i vatrogasaca (ASLEF), prenosi Rojters.

    Sindikat Junajt koji zastupa zaposlene u dobrotvornoj organizaciji Šelter (Sklonište) za smeštaj beskućnika saopštio je da će više od 500 radnika stupiti u dvonedeljni štrajk od 5. do 18 decembra, zahtevajući bolje plate.

    “U najmanju ruku, oni koji rade za dobrotvornu organizaciju za smeštaj ne bi trebalo da se osećaju stambeno nesigurnim zbog nemogućnosti da plaćaju kiriju“, rekao je jedan zaposleni Šeltera, koga citira sindikat Junajt u saopštenju.

    Uprava Šeltera, koji pruža savete i praktičnu pomoć beskućnicima, saopštila je da poštuje pravo ljudi na štrajk čak i ako to nije ishod koji kompanija želi

    “Nažalost, kriza troškova života utiče i na naše kolege i na operativne troškove“, rekao je direktor za finansije i strategiju ove organizacije, Tim Gateridž.

    Dodao je da će, i pored toga što će neke od usluga i prodavnica u sistemu Šeltera biti pogođene štrajkom, kompanija uložiti sve “napore da tokom ovog intenzivnog perioda godine nastavi da pruža usluge onima kojima je pomoć najpotrebnija“.

    Rastuća inflacija izazvala je industrijske nemire širom Britanije, pri čemu su medicinske sestre najnovija grupa koja je odlučila da obustavi rad.

    “Sada sam u prekoračenju po tekućem računu svakog meseca, idem okolo i gasim svetla, isključio sam bojler…Najbolje priznanje za sav moj trud koje mi poslodavac može dati je pristojna plata“, rekao je jedan od zaposlenih u Šelteru, navodi u sindikat Junajt u saopštenju.

  • Detalji napada u Briselu: Sumnja se na terorizam, napadač ranije najavio ubistvo

    Detalji napada u Briselu: Sumnja se na terorizam, napadač ranije najavio ubistvo

    Jedan policajac je poginuo, a drugi je povrijeđen u napadu nožem, koji se dogodio u Briselu. Napadač je odmah upucan, a antiteroristička jedinica je preuzela istragu.

    Dvojica policajaca su prebačeni u bolnicu nakon što su napadnuti u blizini željezničke stanice u Briselu u četvrtak uvečer, kao i upucani napadač. Jedan policajac je preminuo na putu do bolnice, kao i ubica.

    Motiv napadača nije poznat, ali antiteroristički zvaničnici kažu da su preuzeli istragu.

    “Preuzeli smo odgovornost za slučaj jer postoji sumnja na teroristički motiv, što će istražitelji potvrditi ili opovrgnuti”, rekao je portparol policije Eric Van Duyse.

    Prema pisanju raznih medija, muškarac je uzvikivao “Allahu Akbar”, ali tu informacija tužilaštvo za sada nije službeno potvrdilo. Tamošnji mediji navode kako je počinitelj ranije danas u policijskoj postaji u Evereu rekao da će ubiti policajce. Nakon toga je ispitan, ali je pušten na slobodu.

    Dvojica policajaca su u tom području patrolirali prije nego što su napadnuti. Na mjesto događaja je odmah došla još jedna patrola, koja je “neutralisala” napadača. Pogođen je u noge i stomak prije nego što je odveden u bolnicu.

    Jedan lokalni stanovnik rekao je za BBC da je čuo “pet ili šest hitaca” ubrzo nakon napada, koji se dogodio oko 19:15.

    “Dolazio sam s posla i razgovarao sam sa tatom i tada sam čuo pet-šest pucnjeva”, rekao je svjedok Kremel.

    “Otac me je pitao ‘šta se dešava?’ Rekao sam da je vjerovatno vatromet. On mi je rekao: ‘Ne, ovo su pucnji.’ Rekao mi je da provjerim šta se dešava. Onda sam okrenuo glavu i video gomilu kako trči ulicom. Parkirao sam auto da vidim šta se dešava i vidio sam čovjeka kako umire na zemlji, onda sam vidio krv. Počeo sam da se plašim.”

    Policijska traka, zapečaćene ulice i trepćuća plava svjetla vraćaju u Brisel loše uspomene.

    Bilo je to prije šest godina, ali Brisel i dalje nosi tragove koordiniranog terorističkog napada – na glavnom aerodromu i metrou – u kojem su 2016. ubijene 32 osobe.

  • Najjači Vučićev govor do sada

    Najjači Vučićev govor do sada

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić se obratio iz Pariza nakon sastanka sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom.

    “Poneo sam sva dokumenta koji potvrđuju stavove Srbije, predao ih, govorio o ozbiljnosti našeg pristupa, želju da se situacija stabilizuje, ali i frustraciji našeg naroda. Srpska reč znači mnogo više nego nečiji potpisi. Govorili smo o evropskoj perspektivi, svim pitanjima o našoj saradnji”, rekao je Vučić.

    Vučić je dodao da Makrona doživljava kao iskrenog prijatelja naše zemlje, navodeći da je siguran u to, da i makron Srbiju izuzetno poštuje i ceni.

    “Verujem da možemo velike stvari da potpisujemo kada dođe u Beograd. Biće mnogo detalja o kojima ćemo da pričamo, ali danas ne”, naveo je predsdnik Srbije. Govoreći o dešavanjima na KiM, Vučić ističe da je uvek spreman za kompromis, ističući da ne veruje da će ga biti, zbog prištinske strane.

    “Rekli smo šta su uslovi za povratak u institucije, ali ne znamo šta će se desiti dalje. Mi smo imali dobar sastanak zbog naših bilateralnih odnosa, i drugih, a što se Prištine tiče, nisam optimističan. Doneo sam danas dokument za tablice, i pokazao ih Makronu. Oni neće to da daju, jer su to jednostrano ukinuli 2020. godine. Ja samo tražim ono što piše”, rekao je Vučić.

    “Krajem avgusta sam rekao da imamo problem od septembra – lične karte. Rekao sam da ćemo predloćiti nešto što nije lako za nas, ali je nemoguće da to neko odbijeni. Meni su tada rekli da to uradimo i da je njihov posao da ubede Kurtija oko tablica da uradi drugačije i videli ste – nije urađeno ništa… Sad je mnogo teže, kako ja da kažem srbima da se vrate u institucije. nema od tog posla ništa dok se ne ispune uslovi”, kazao je.

    “Imao sam mnogo važnih razgovora za markonom, ali ovaj je bio najvažniji. Ima važnih i dobrih stvari za Srbiju”, rekao je. Na pitanje da li će sada biti dodatnih pritisaka Vučić kaže. “Sada mogu da nam kažu: Pogledajte kako su prošli Rusi, a kako ćete proći vi mali Srbi. Uvek to mogu da izvuku iz fioke. Ali dobro, mi znamo kako da se ponašamo. Neke lekcije smo naučili, a brinućemo o sebi i vojno, čuvajući svoju vojnu neutralnost”, rekao je.