VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Njemačka se priprema za rat?

    Njemačka se priprema za rat?

    Njemačka se uveliko priprema za rat, a general Eberhard Zorn naredio je vojsci zemlje da se postavi na ratnu nogu pred “egzistencijalnim” pretnjama.

    Njemački Bundesver pozvao je zemlju da se pripremi za nadolazeći rat s Rusijom, zbog straha da će rat u Ukrajini eskalirati u globalni sukob sa NATO. Ruska invazija na Evropu “izglednija je nego ikad”, a Njemačka bi mogla biti izbrisana s karte u svakom trenutku, upozorava se u izveštaju koji je procurio u javnost.U poverljivim dokumentima do kojih je stigao Špigel jedan od najviših generala zemlje Eberhard Zorn naredio je vojsci zemlje da se postavi na ratnu nogu pred “egzistencijalnim” pretnjama.

    Politički dokument od 68 stranica izrađen pred kraj septembra naslovljen je “Operativne smernice za oružane snage”. U njemu je general Zorn pozvao na potpuni remont nemačke vojske i pripremu za rat.

    “Napadi na Njemačku potencijalno se mogu dogoditi bez upozorenja i s velikom, možda čak i egzistencijalnom štetom”, napisao je.

    Njemačke oružane snage, poznate kao Bundesver od februara ove godine imaju 183.638 aktivnih pripadnika i 949.000 rezervnog osoblja. To je malo u poređenju s ruskom vojskom, koja navodno uključuje oko milion aktivnih vojnika i do dva miliona rezervista.

    Iako je moderna nemačka vojska bila uključena u strane sukobe poput Afganistana, Zorn poziva Bundesver da se pripremi “za prisilni rat” na vlastitoj teritoriji. Upozorio je da je rat u jednoj državi članici NATO-a u istočnoj Europi “ponovno postao verovatniji” i pozvao Nemačku da igra vodeću ulogu u odbrani kontinenta i stvori “robusnije” oružane snage.

    To bi označilo drastičnu promenu u modernoj nemačkoj vojnoj politici, koja se od kraja Drugog svetskog rata fokusirana na održavanje male vojske, dok je imala strane vojne baze na vlastitom tlu.

    Ovaj potez dolazi nakon što je nemački kancelar Olaf Šolc najavio “prekretnicu” nakon ruske invazije na Ukrajinu u septembru.

    Tamo gde je Njemačka pre nastojala da održi bliske odnose s Rusijom, što je bio ostatak njene politike iz doba hladnog rata, Šolc je priznao da je “rat u Europi ponovno stvarnost”.

    Takođe je obećao 100 milijardi evra za ubrzanje vojske zemlje. Kao deo velikog jačanja nemačke vojske, najavljeno je da će Bundesver kupiti 53 transportna aviona Erbas A400M, borbene avione Eurofighter Tiphoon i nekoliko bespilotnih letelica. Takođe će nabaviti dodatne helikoptere NH90, 579 borbenih vozila pešadije Puma, najmanje 503 višenamenska borbena oklopna vozila Boker i nove ratne brodove i vojne podmornice.

    Njemačka želi da vrati kući većinu svojih vojnika iz Malija, gde su bili raspoređeni u okviru stabilizacijske misije UN, kao deo reorganizovanog Bundesvera, što je navedeno u dokumentima koji su procureli. List navodi da bi Nemačka u slučaju ruske agresije na istočnoj granici NATO morala da obezbedi “reaktivne i borbene snage” i da ne bi mogla da čeka podršku SAD.

    Zorn upozorava da ni EU ni NATO ne mogu sebi dozvoliti “da počnu da planiraju i stvaraju snage tek nakon što se napad dogodi. Ako brzo ne skočimo, nijedna vojska neće ići u Evropu”, rekao je on.

    Međutim, izveštaj koji je procurio može biti znak da su nemački vojni komandanti postali frustrirani onim što vide kao spor odgovor njihove vlade na ranija obećanja novca.

    “U Ukrajini besni rat, ali procedure ovde još uvek traju u mirnodopskom režimu, dok inflacija jede novac”, rekao je Rojtersu jedan zvaničnik odbrane.

    Drugi izvor je tvrdio da Nemačka još nije napunila municiju koju je dala Ukrajini, zbog čega je njena vojska nedovoljno opremljena.

    “Ugovori za neke od municije su odobreni, ali to je samo kap u čaši u poređenju sa onim što nam je zaista potrebno”, rekli su.

    Njemačka je isporučila Kijevu 14 samohodnih haubica i 13.500 metaka artiljerijske municije iz sopstvenih zaliha u prvim danima rata. Ova vest dolazi nakon što je nemačka vojska slučajno izdala uniforme za svoje vojnike sa oznakama ‘SS’. Veruje se da inicijali označavaju “malo, kratko”, a za grešku se okrivljuje “proizvodni problem”.

  • Uhapšen osumnjičeni za ubistvo bh. državljanina u Njemačkoj

    Uhapšen osumnjičeni za ubistvo bh. državljanina u Njemačkoj

    Bugarski državljanin, star 38 godina, uhapšen je u Duizburgu zbog sumnje da je ubio Mirsada D., muškarca porijeklom iz Bosne i Hercegovine.

    Kako su prenijeli njemački mediji, osumnjičeni se trenutno nalazi u pritvoru, a više detalja o samom slučaju tek će biti saopšteno.

    Podsjetimo. Mirsad D. (53) ubijen je krajem aprila, 2022. godine u Duizburgu, gdje je bio na privremenom radu. Naime, neposredno nakon Uskrsa, 19. aprila, njegove kolege s posla su prijavile njegov nestanak i alarmirali policiju. Policija je tada u stanu, u gradskoj četvrti Markslohu pronašla Mirsada D. koji je bio teško povrijeđen, bez svijesti i s teškim povredama glave. Odmah mu je pružena ljekarska pomoć, nakon čega je hospitalizovan. Svega dva dana kasnije, 21. aprila 2022. godine podlegao je teškim povredama. Policija je tokom njegovog boravka u bolnici očekivala da će Mirsad D. doći svijesti i dati neke informacije o samom napadu, ali se to nije desilo Do nekih konkretnih informacija, pa čak ni svjedoka napada, policija nije mogla doći, jer je Mirsad D. – čija žena i sin žive u BiH – živio vrlo povučeno.

    Upravo zato, Državno tužilaštvo u Duizburgu u maju je ponudilo je nagradu od 4.000 evra za informacije koje bi dovele do hapšenja osumnjičenog. Da li je hapšenje bugarskog državljanina rezultat ponuđene nagrade ili je riječ o operativnim aktivnostima koje su dovele do hapšenja, policija nije saopštila.

  • SAD: Podrška Ukrajini dokle god treba

    SAD: Podrška Ukrajini dokle god treba

    Sjedinjene Američke Države nastaviće da podržavaju Ukrajinu u odbrani od Rusije koliko god to bude trebalo, izjavili su danas vodeći vojni lideri Amerike, ističući da Kijev treba da odluči kada i kako da pregovara sa Moskvom.

    “Ukrajina će nastaviti da se bori. Neće odstupiti. Ukrajina je bila slobodna i želi to da ostane”, rekao je general Mark Mili, načelnik Združenih generalštaba americke vojske, prenio je Rojters.

    Mili i ministar odbrane Lojd Ostin rekli su da će SAD podržati Ukrajinu “dokle god treba”.

    Portparolka američkog Nacionalnog savjeta za bezbjednost, Ejdriejn Votson, navela je da se poljska preliminarna procjena o projektilu koji je pao na teritoriju Poljske i ubio dvije osobe u utorak uveče, ne protivi sa procjenom SAD, kao i da je pad rakete vjerovatno rezultat dejstvovanja ukrajinskog protivvazdušnog sistema.

  • Amerika optužuje Rusiju za icident u Poljskoj

    Amerika optužuje Rusiju za icident u Poljskoj

    SAD smatraju Rusiju odgovornom za raketni incident u Poljskoj, bez obzira na rezultate istrage, saopštila je Bela kuća.

    U saopštenju se dodaje SAD nisu videle informacije koje bi bile u suprotnosti sa preliminarnim zaključcima da je ukrajinska raketa pala na teritoriju Poljske.Poljski mediji su 15. novembra javili da su dve rakete pale u Lublinskom vojvodstvu na granici sa Ukrajinom, pri čemu su dve osobe poginule. Ministarstvo spoljnih poslova zemlje saopštilo je da je raketa koja je pala u Poljskoj ruske proizvodnje. Međutim, ova informacija nije potvrđena u SAD, a zatim je predsednik SAD DŽozef Bajden saopštio da prema preliminarnim informacijama nije tačna verzija da je u pitanju ruska raketa.

  • Stoltenberg: Da budem jasan, ovo nije krivica Ukrajine. Krivicu snosi Rusija

    Stoltenberg: Da budem jasan, ovo nije krivica Ukrajine. Krivicu snosi Rusija

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio da je istraga o padu rakete na teritoriju poljske u toku.

    Prema njegovim rečima, preliminarna analiza “sugeriše da je incident verovatno izazvala ukrajinska raketa protivvazdušne odbrane”.

    Stoltenberg je na konferenciji za novinare precizirao da je u pitanju verovatno raketa “ispaljena u cilju odbrane ukrajinske teritorije od ruskih napada krstarećim raketama“.

    “Da budem jasan, ovo nije krivica Ukrajine. Rusija snosi krajnju odgovornost, jer nastavlja ilegalni rat protiv Ukrajine”, naglasio je on, dodajući da ” nema nikakvih indikacija da je ovo bio namerni napad na NATO teritoriju, kao i da Rusija to ne planira”.

    Stoltenberg je poručio i da incident s raketom ukazuje na to da rat u Ukrajini “za koji je odgovoran predsednik Vladimir Putin, nastavlja da stvara opasne situacije”.

    “NATO je značajno povećao svoju prisutnost u istočnom delu Evrope. Tamo je sada znatno više vazdušnih i pomorskih snaga”, rekao je Stoltenberg, te pozdravio činjenicu da sve više i više saveznika Ukrajini osigurava sisteme protivvazdušne odbrane.

  • “Zelenski, to je bilo neodgovorno”

    “Zelenski, to je bilo neodgovorno”

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski postupio je neodgovorno kada je optužio Rusiju za izvođenje raketnog napada u istočnoj Poljskoj.

    To je u sredu izjavio šef kabineta mađarskog premijera Gergelji Guljaš.

    On je naglasio da je incident u istočnoj Poljskoj još jednom pokazao potrebu da suprotstavljene strane što pre okončaju neprijateljstva.

    Guljaš je rekao novinarima da je samo Rusija odgovorna za rat u Ukrajini, preneo je TASS.

    Dve osobe poginule su u utorak u eksploziji na istoku Poljske, u blizini ukrajinske granice, saopštili su poljski zvaničnici, ne navodeći čija je raketa.

    Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je u utorak i danas da ruska vojska nije gađala ciljeve u blizini ukrajinsko-poljske granice i da ostaci rakete ne ukazuju da je reč o ruskom oružju.

    Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je danas da su preostali delovi elementi rakete ukrajinskog PVO sistema S-300.

    Zelenski je izjavio danas da je uveren da eksploziju u Poljskoj nije izazvala raketa iz Ukrajine.

  • Zelenski: Nema sumnje da eksploziju u Poljskoj nije izazvao ukrajinski projektil

    Zelenski: Nema sumnje da eksploziju u Poljskoj nije izazvao ukrajinski projektil

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u srijedu rekao da nema sumnje da eksploziju u kojoj su poginule dvije osobe u Poljskoj nije izazvao ukrajinski projektil, prenijela je agencija Interfaks Ukrajina.

    Ne sumnjam da to nije bio naš projektil”, rekao je on ukrajinskim medijima.

    Ukrajinski glavni saveznik SAD ne slaže se da je u pitanju bio ruski projektil.

    Predsjednik SAD-a Joe Biden rekao je danas da je projektil koji je pao na poljsku teritoriju ukrajinska raketa protivzračne odbrane.

    Isto tako, predsjednik Poljske Andrzej Duda i premijer Mateusz Morawiecki održali su danas sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost na kojoj se razgovaralo o padu rakete na poljsku teritoriju.

    “Nema naznaka da je to bio namjerni napad na Poljsku. To nije bila raketa uperena protiv nas. Nema naznaka da su je lansirale ruske snage i navjerovatnije je bio nesretan slučaj. Postoji velika vjerovatnoća da se radilo o ukrajinskom projektilu protivzračne odbrane”, rekao je Duda.

    S druge strane britanski premijer Rishi Sunak smatra da je Rusija kriva za raketni napad koji se sinoć desio u Poljskoj bez obzira na to ko je ispalio raketu.

    “Ukrajina mora braniti svoju domovinu od nezakonitog i barbarskog niza napada Rusije”, poručio je britanski premijer na summitu G20 na Baliju.

  • “Herson nije izgubljen, sve je osmišljeno”

    “Herson nije izgubljen, sve je osmišljeno”

    Ambasador Ruske Federacije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko tvrdi da je gubitak Hersona proračunata odluka ruske vojne komande i da nema govora o porazu.

    Bocan-Harčenko je, gostujući na Kurir TV, između ostalog, govorio o ratu u Ukrajini, ali i Srbiji i pritiscima koji našoj zemlji zbog neuvođenja sankcija Rusiji “dišu za vratom”.

    Na pitanje da li je granatiranje Kijeva Putinova osveta za Herson, ruski amabsador je odgovorio negativno.

    “Bilo je takvih udaraca i ranije, tačnije pre dve nedelje. Ovo se sve svrstava u vojni plan odnosno rakete koje su pogodile infrastrukturu. Ne bih voleo da ljudi gledaju ovo kroz neku odmazdu. Ovo je vojni plan koji obuhvata više delova i naravno uvek vazdušnih udaraca”, istakao je Harčenko.

    Aleksandar Bocan-Harčenko tvrdi da je gubitak Hersona proračunata odluka ruske vojne komande i da nema govora o porazu.

    “Ovo je potpuno vojno rešenje koje je smišljeno. Rat je u nekom smislu matematika i tu postoji matematička logika odnosno šta možemo, koje snage imamo, logistika, infrastruktura koje se uzimaju u obzir”, rekao je Harčenko.

    Ambasador je dodao da je u obzir uzeto i civilno stanovništvo.

    “Bilo je najvažnije da se ostvari evakuacija civilnog stanovništva i evakuisano je više od 100.000 ljudi. Oni su zbrinuti, imaju mesto za život, čak i deca mogu da nastave da idu u školu. Što se tiče vojske, oni su se povukli na liniju odbrane. Vojno rukovodstvo Rusije je uzelo u obzir situaciju sa branom odnosno ako bi bilo raketnih napada HIMARS sistemima na branu u cilju da se ta brana uništi, došlo bi do velike poplave. Naravno sa kobnim posledicama po civilno stanovništvo, tako da je obezbeđena”, rekao je ruski ambasador.

    On je istakao da se ciljevi ruske Specijalne operacije u Ukrajini nisu promenili.

    “Zadaci su određeni, a to su da se zaštiti Donbas, denaficikacija i demilitarizacija Ukrajine. Takođe stvaranje takve situacije da teritorija Ukrajine ne bi mogla da bude pretnja Ruskoj Federaciji”, rekao je Harčenko.

    Ruski ambasador se složio da se ruska strana, kao i ukrajinska, služi propagandom i da se nje bilo još od doba Rimske imperije. Međutim, on je istakao da se za razlike od Ukrajine, koja koristi stare ili lažne snimke i fotografije, Rusija ne služi takvim načinom informisanja.

    Kada je reč o Srbiji i delikatnoj situaciji u kojoj se nalazi zbog odbijanja da uvede sankcije Ruskoj Federaciji, ruski ambasador kaže da ga ne čudi da pritisak postoji i da je on sada povećan zbog Kosova i Metohije i Rusije. On je istakao da je Sergej Lavrov, uprkos velikom diplomatskom iskustvu, iznenađen zbog pritiska koji se vrši na određene zemlje, a posebno na Srbiju.

    “Ako je Srbija bila primorana da učini nešto, mi uvek u svojim analizama uzimamo u obzir niz faktora i razloga, uključujući i taj pritisak koji se vrši. Odbijanje sankcija i pre svega polazeći od samih nacionalnih standarda, što je stav predsednika (Aleksandra) Vučića, izuzetno je značajna stvar koja ima veoma visoku ocenu u Rusiji. To je nama dokaz odnosa Srbije i Rusije. Isto tako i dokaz da se politika Srbija ostvaruje i vrši na osnovu nacionalnih interesa. Pitaju nas šta Rusija radi kako bi pritiskala Srbiju, ali za nas je najbitnije da svaka zemlja vodi računa o svojim nacionalnim interesima. To je najbolji temelj za dugoročni razvoj”, rekao je Harčenko.

    Aleksandar Bocan-Harčenko je rekao da ne veruje da će se stav Srbije prema Rusiji u pogledu sankcija promeniti i da je on utvrđen prilikom formiranja Vlade Srbije.

    Međutim, na pitanje u vezi sa glasanjem u UN-u 1992. godine kada je Rusija podržala uvođenje sankcija Srbiji, ruski ambasador ističe da je tada bilo “drugo vreme”.

    “Kažu da je bila još teža situacija nego tokom Oktobarske revolucije u nekom smislu. Predsednik (Vladimir) Putin je potpuno promenio spoljnu politiku Rusije i vratio je na onaj normalni osnov tražeći saradnju na osnovu jednakosti, ravnopravnosti i uzajamnog uvažavanja. Zbog toga smatram da je tada bilo drugo vreme. Rusija te 1992. godine, kad su se uvodile sankcije, nije imala dobru i smišljenu spoljnu politiku, ali je bila i pod velikim pritiskom. Mada zbog Rusije su sankcije bile smanjene i na kraju i ukinute. To moramo imati u vidu”, rekao je ambasador.

  • Poljski predsjednik se oglasio: Pad projektila vjerovatno nesretni incident

    Poljski predsjednik se oglasio: Pad projektila vjerovatno nesretni incident

    Poljski predsjednik Andrzej Duda danas se ponovo obraća javnosti povodom sinoćnjeg incidenta u kojem su dvije rakete pale na tlo Poljske.

    “Nema osnova da se vjeruje da je raketni incident bio napad na Poljsku”, rekao je Duda.

    Duda je još kazao da je raketa “vjerovatno ruske proizvodnje, ali da nemaju dokaza da su je ispalili Rusi“.

    Također, dodao je da je projektil vjerovatno korišten u sklopu ukrajinskog odbrambenog sistema.

    Ono što je ključno, kako je kazao Duda, jeste da ne postoje dokazi da se radi o namjernom napadu i da trenutno nema potrebe da se “pokrene Članak 4” u sklopu NATO procedura.

  • Prerano proglašena pobjeda nad Putinom?

    Prerano proglašena pobjeda nad Putinom?

    Kritičari Zapada ne osjećaju samo slabost, već i licemjerje Zapada u njegovoj revidiranoj verziji misije izgradnje slobodnog svijeta

    Dok su čelnici skupine G20 na Baliju pokušavali složiti oko teksta rezolucije koja je u nekim prisutnim glavama zamišljena kao osuda rata u Ukrajini te stavljanje naglaska na to da taj rat povećava nesigurnosti u svjetskoj ekonomiji, neki zapadni mediji kritički komentiraju pristup pojedinih zemalja na skupu pitanjima ukrajinske krize, poziciji u kojoj se nalazi ruski predsjednik Vladimir Putin, Kina i drugi ‘nesvrstani‘, ali i sam Zapad.

    Tako u komentaru britanskog The Telegrapha stoji da se Zapad pokušava oduprijeti predodžbi da se kraj za slobodni svijet nalazi na bojišnicama Ukrajine, dok će istovremeno samit G20 pokazati kako je ideja da se cijeli svijet ujedinio protiv Rusije tek nešto više od zablude.

    U trenucima kada razdragani Ukrajinci izlaze na ulice oslobođenog Hersona uzvikujući riječ “sloboda”, ogrnuti zastavama i noseći žute i plave vrpce, Rusija se oporavlja od svoje najveće geopolitičke katastrofe od raspada Sovjetskog Saveza. Nema sumnje, kako se navodi, da je Putinovo povlačenje iz tog grada prekretnica. Njegov prvotni plan da šokira i zadivi Kijev promjenom režima te rasturi međunarodni poredak koji se temelji na pravilima tako što će zauzeti više dijelova teritorija svog susjeda, urušio se. Izgledi ukrajinske ofenzive kojom bi se Moskvu u cijelosti istjeralo s Krima prešli su iz fantazije u izvediv scenarij.

    Globalni ideološki jaz
    Ipak, Zapad bi trebao biti oprezan s preranim proglašavanjem pobjede. Operativno gledajući, poraz Rusije daleko je od sigurnog. Kremlj će povlačenje sigurno iskoristiti kao priliku da preko zime obnovi svoje vojne snage i učvrsti obrambene linije. Moskva će nastaviti testirati odlučnost Zapada kroz energetske ratove i, moguće, kroz prikriveni terorizam. A na svakog Putinovog kritičara u Rusiji koji ovaj tjedan podigne glavu, dolaze još stotine onih koji govore da je sve ovo samo trenutačna ‘pat pozicija‘. Ako ništa drugo, ruski stručnjaci postaju sve apokaliptičniji, dok pozivaju svoje vođe da “slome vlastitim rukama” “dekadentno” zapadnjačko društvo u zemlji, izgrađeno od moskovske elite koja je “odrasla na načelima tržišne ekonomije i holivudske kinematografije ”.

    Što je još važnije, svijet je još vrlo daleko od ujedinjenja protiv Putina. Većina zemalja u razvoju u osnovi ne dijeli stav Zapada da je invazija na Ukrajinu opasan trenutak u egzistencijalnom smislu. Dok Zapad u Ukrajini prepoznaje manihejsku borbu između reda i kaosa, slobode i imperijalizma, stabilnosti temeljene na pravilima i ekspanzionističke anarhije, velik broj svjetskih vođa vidi bojno polje koje je, ispod magle zapadnjačke oholosti, prošarano nijansama sive.

    To je u konačnici i razlog zašto se neke od zemalja koje su se okupile na ovogodišnjem skupu G20 nisu pridružile međunarodnoj osudi Putinove Rusije. Kina ostaje ustrajna u svom odbijanju da osudi invaziju na Ukrajinu. New Delhi je potkopao zapadne sankcije povećanjem uvoza ruske nafte i nastavkom nabavke 60 posto svoje vojne opreme iz Rusije. U međuvremenu, Saudijska Arabija, najvještija zemlja na svijetu u diplomatskom ‘trolanju‘ SAD-a, optužena je za pomoć u financiranju ruske invazije povećanjem prihoda od nafte kroz koordinaciju skupine OPEC+.

    Putinovi ‘dvorjani‘ istovremeno ne mogu sakriti zbunjenost i bijes, dok se nekada gotovo transcendentalno, ‘onostrano‘ junaštvo ruskog “Oca” topi. U nedavnoj tiradi na društvenim mrežama, predsjednikov ‘mozak‘, propagandist Aleksandar Dugin, citirao je odlomak iz Zlatne grane antropologa Jamesa Frazera, u kojem je bog-kralj ubijen jer nije uspio donijeti kišu tijekom suše. Stoga nije ni čudo što je SAD pozdravio ponovno zauzimanje Hersona kao “izvanrednu pobjedu”. Novi britanski premijer Rishi Sunak u međuvremenu prikazuje Rusiju kao izoliranu i osramoćenu “odmetničku državu”.

    Zabrinjavajuće za Zapad, ovo ukazuje na sve veći globalni ideološki jaz, jednako kao i na različite nacionalne interese. Mnogi svjetski čelnici otvoreno su neprijateljski raspoloženi prema međunarodnom poretku temeljenom na pravilima. Nije tajna da Kina općenito dijeli nade Rusije da će se svijet uskoro rascijepiti na “sfere utjecaja”, što će omogućiti Pekingu da proširi svoju vlast nad azijsko-pacifičkim područjem. No, fleksibilniji pristup granicama također bi mogao odgovarati drugim silama u usponu, od Indije koja teži strateškom širenju u spornoj regiji Ladakh – koja je predmet spora između Indije, Pakistana i Kine – do Turske, dok turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan produbljuje svoje uporište u sjevernoj Siriji. Washington se, k tome, ne može nužno osloniti na južnoameričke demokracije kao potporu – budući brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva, južnoamerički ljevičar stare škole, ima i povijest napadanja američkog “imperijalizma”.

    Drugim riječima, ispod površine navodno ujedinjene bojišnice, vrije totalna pobuna u svjetlu formiranja ‘pokreta nesvrstanih‘ u stilu onoga nastalog za ‘Hladnog rata‘. Zapadne elite, pak, moraju preuzeti dio krivnje za to. Cijelu su se generaciju bavili evangelizacijom, a ne pragmatizmom – utjelovljenim dogmatskim uvjerenjem da će širenje kapitalizma slobodnog tržišta dovesti do toga da svijet prihvati liberalnu demokraciju.

    Slabost i licemjerje Zapada
    Sada se ova vizija raspala – Azija i Afrika nisu zaboravile da se manevar Zapada pomaknuo s ekspanzionističkog na obrambeni plan. Dok se nekoć predstavljao kao prosvijećena civilizacija koja najavljuje utopijsku integraciju svake zemlje u jedan veliki homogenizirajući blok, Zapad je sada skromnijih ambicija i ponaša se kao mudar i savjetnik ugrožene pozicije koji štiti globalni “poredak” od novog mračnog doba.

    Problem je u tome što kritičari Zapada ne osjećaju samo slabost, već i licemjerje u ovoj revidiranoj verziji misije izgradnje slobodnog svijeta. Upravo su zapadne elite posljednjih godina optuživane za prkošenje poretku temeljenom na pravilima, ne samo invazijom na Irak 2003. i svrgavanju libijskog višedesetljetnog vođe, diktatora Moamera Gadafija 2011. godine.

    Europa također smatra da je teško prikriti vlastitu egzistencijalnu krizu u vezi poretka koji navodno štiti. Političari od Velike Britanije do Italije pronalaze pokušaje da obrane svoje granice od ilegalne imigracije koju se pokušava spriječiti međunarodnim pravom. Europska unija – regulatorni izdanak liberalnog poretka koji se agresivno širi – nastavlja se sukobljavati s državama članicama oko pitanja od politizacije domaćih sudova do graničnih provjera.

    Također, pobjeda u Hersonu mogla bi koincidirati sa simboličnim trenutkom jake Kine, a ne Zapada. Bude li Kremlj ponovno eskalirao svoju invaziju, američke vojne mogućnosti bit će ograničene. Plan EU i Zapada da sankcijama slome rusku odlučnost do sada nije uspio, dijelom zahvaljujući velikim deviznim rezervama Moskve, ali i izostankom suradnje zapadnih saveznika. Štoviše, Kina, a ne Zapad, drži adute u ruci u pogledu sprječavanja nuklearnog napada na Ukrajinu. Općenito se smatra da je najveći čimbenik koji odvraća Putina njegov strah da bi njegov kineski kolega Xi Jinping – koji je već prekorio Kremlj zbog nuklearnih prijetnji – mogao prozvati njegovo blefiranje i zadati smrtonosni udarac ruskom gospodarstvu nametanjem ograničenja uvoznih cijena energije.

    Iako je Putin sada možda na rubu da uskoro bude zaboravljen, stvar isto stoji i za doba zapadne dominacije. U ovoj fazi, svaka deklaracija liberalnog trijumfa je čista zabluda, zaključuje Sherelle Jacobs u komentaru za Telegraph.