Kategorija: Svijet

  • Rusija se na brzinu zadužila 13,2 milijarde evra

    Rusija se na brzinu zadužila 13,2 milijarde evra

    Rusija je prikupila više od 13,2 milijarde evra izdavanjem dužničkih hartija investitorima jer je rat u Ukrajini ugrozio njene finansije, piše Dejli mejl.

    Naime, zvanična Moskva, u najvećem emitovanju duga te vrste u svojoj istoriji, za vikend je izdala IOU hartije (I Owe You – dokument kojim se priznaje dugovanje) u vrednosti 11,4 milijarde funti, navodi britansko Ministarstvo odbrane.

    Prethodno je prognozirano da će vojni troškovi za sledeću godinu porasti 40 procenata usled rata u Ukrajini, pa je novac verovatno namenjen “zapušavanju te rupe”, piše britanski list.

    Obim aukcije duga verovatno ukazuje na to da se Rusija trudi da prikupi što više keša pre nego što joj se uslovi zaduživanja pogoršaju i cena ode uvis, dodaju britanski obaveštajci.

    Vladimir Putin je već skoro deset meseci zaglibljen u borbe u Ukrajini i ekonomija njegove zemlje posrće pod teretom stranih sankcija.

    Prošle nedelje, zvanično je objavljeno da je privreda Rusije ušla u recesiju smanjivši se za 4,1 odsto u drugom kvartalu godine, a potom pala četiri procenta u trećem kvartalu.

    Stotine velikih kompanija pobegle su iz zemlje zbog invazije, a njihov izvoz je desetkovan.

    Unosna prodaja nafte i gasa, čije su cene uzletele u nebo, održala je finansije zemlje ove godine, ali kako se steže obruč sankcija EU i SAD očekuje se da će prihodi opasti u 2023, piše Dejli mejl.

    Tako se sada očekuje da će pad ruske ekonomije na godišnjem nivou iznositi 4,6 procenata, što će joj biti druga recesija za tri godine, ali za razliku od one izazvane kovidom, put za izlaz iz nje nije jasan.

  • “Čak i ako Putin izgubi, biće još gore”

    “Čak i ako Putin izgubi, biće još gore”

    Zapadni mediji tvrde da nezadovoljstvo u Rusiji raste, te eksperti većaju da li postoji mogućnost da predsednik Vladimir Putin bude svrgnut sa vlasti.

    Britanski novinar i dopisnik iz Moskve Oven Metjuz tvrdi da Putin ne bi mogao politički da preživi “vojnu katastrofu na terenu” u Ukrajini. Međutim, on upozorava da je Putinova alternativa još “opasnija” od ruskog predsednika.

    “Ono što ne želite jeste da dođe do još opasnije situacije, opasnije i od Putina, a to je moguća revolucija u Rusiji ukoliko on padne”, kazao je Mejtuz za Skaj njuz.

    On je naveo da Putinovu opoziciju čine “nacionalisti koji su zapravo mnogo agresivniji od Putina”.

    Kako prenosi “Skaj njuz”, Metjuz, koji je živeo i radio u Rusiji više od 25 godina, rekao je da ne razume zašto je Putin pokrenuo rat.

    Naime, kako ističe, Putin je već “počeo da pobeđuje sa diplomatijom koja uključuje zveckanje oružjem” i da je sa tom taktikom “daleko dogurao”.

    “Putin je mislio da će obaranje režima u Kijevu biti lagano, ali se nisu spremili za iscrpljujući rat”, kazao je Metjuz.

  • Peskov: Moskva razumije zabrinutost Ankare

    Peskov: Moskva razumije zabrinutost Ankare

    Rusija razumije zabrinutost Turske u vezi sa bezbjednošću kada se radi o stanju u Siriji, ali poziva sve strane da izbjegnu postupke koji bi mogli da zakomplikuju situaciju, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    “Razumijemo i poštujemo brige Turske u vezi sa osiguravanjem njene bezbjednosti. Vjerujemo da je to legitimno pravo Turske”, rekao je Peskov odgovarajući na pitanje kako Kremlj posmatra izjave turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana da ruska strana, navodno, nije izvršila svoju obavezu “čišćenja kurdskih vojnih formacija iz sirijskih regija” u skladu sa dogovorom iz 2019. godine.

    Peskov je napomenuo da Rusija poziva sve strane da se suzdrže od koraka koji bi mogli da dovedu do ozbiljne destabilizacije bezbjednosne situacije u cjelini.

    “To se može vratiti kao bumerang i dodatno zakomplikovati bezbjednosnu situaciju”, naglasio je Peskov.

    Govoreći o suprotnim stavovima Rusije i Turske u vezi sa osiguravanjem bezbjednosti u Siriji, Peskov je rekao da postoje određene nesuglasice, ali da partnerstvo Moskve i Ankara omogućava da se o tim razlikama otvoreno i konstruktivno razgovara i da su predsjednici dvije zemlje već više puta razgovarali o tome.

    Prema njegovim riječima, “prijateljska i partnerska priroda odnosa sa Turskom omogućuje otvorenu i konstruktivnu diskusiju o pomenutim nesuglasicama”.

    Izaslanik ruskog predsjednika za Siriju Aleksandar Lavrentijev izjavio je ranije da je Moskva pozvala Ankaru da pokaže suzdržanost u svjetlu napada na sirijsku teritoriju i da se ne smije dozvoliti da tenzije eskaliraju.

  • Izrael uputio ultimatum Rusiji

    Izrael uputio ultimatum Rusiji

    Rat u Ukrajini sve više postaje dugoročni vojni poligon, a Izrael je jasno stavio do znanja Rusiji da je sledeći korak slanje oružja Ukrajini.

    Rat u Ukrajini nudi priliku zapadnim i istočnim kompanijama da ponude oružje zaraćenim stranama preko svojih vlada. Ukrajina dobija oružje sa Zapada, a SAD su najaktivniji snabdevač. Zemlje iz Evrope i zemlje članice NATO-a takođe su aktivno uključene u koridore snabdevanja oružjem.

    Rusija, sa druge strane, koja više nema pristup zapadnoj tehnologiji zbog uvedenih sankcija, takođe traži dobavljače oružja. Do sada su poznate isporuke “dum bombi“ iz Severne Koreje i dronova kamikaza iz Irana.

    Iran je razlog koji je naterao Izrael da priča o isporuci oružja Ukrajini. Militari Monitoring u svom članku piše o sastanku izraelskog ambasadora u Moskvi Aleksandra Ben Cvija i zamenika šefa ruske diplomatske službe Mihaila Bogdanova.

    Izrael je postavio ultimatum Rusiji, ako Moskva ne prestane da kupuje iransko oružje, bilo da se radi o bespilotnim letelicama ili raketama, Jerusalim će ozbiljno razmotriti snabdevanje Kijeva balističkim raketama visoke preciznosti.

    O ovom ultimatumu pisali su i izraelski mediji, a o tome se uveliko raspravljalo i na izraelskom TV kanalu Kan-11.

    Izvor iz izraelskog Ministarstva spoljnih poslova je takođe govorio na tu temu. Prema njegovim rečima, piše Militari Monitoring, predsednik Saveta bezbednosti Izraela, Ejal Hulata, izdao je isto upozorenje svojim ruskim kolegama.

    Izrael pokušava da zadrži diplomatsku neutralnost prema Rusiji i Ukrajini. Zvanično, Jerusalim snabdeva samo humanitarnu pomoć i medicinske potrepštine.

    Nezvanično, postoje samo glasine da se izraelsko oružje nalazi u Ukrajini, ali nema potvrđenih informacija ili komentara izraelske vlade, piše bulgarianmilitary.

  • Amerika o optužbama za ubistvo ruskih zarobljenika u Ukrajini

    Amerika o optužbama za ubistvo ruskih zarobljenika u Ukrajini

    Američka izaslanica za ratne zločine Bet van Šak izjavila je da su SAD upoznate sa optužbama da su ukrajinske snage ubile zarobljene ruske vojnike i poručila da bi sve strane trebalo da snose posljedice ako su počinile zločine tokom sukoba.

    Očigledno da to pomno pratimo. Veoma je važno naglasiti da se ratni zakoni podjednako odnose na sve strane – navela je Bet van Šak u ponedjeljak, tokom telefonskog brifinga sa novinarima.

    Istovremeno je naglasila da “sve strane u konfliktu moraju da poštuju međunarodno pravo ili da se suoče sa posljedicama”, prenosi Rojters.

    Rusko Ministarstvo odbrane ukazalo je u petak da su na društvenim mrežama objavljeni snimci koji navodno prikazuju kako ukrajinski vojnici pogubljuju ruske ratne zarobljenike.

    Na snimcima se vidi kako ruski vojnici leže na zemlji nakon što su se izgleda predali, a potom se čuje pucnjava iz automatske puške i na snimku se vidi oko 12 tijela.

  • Prognoza preokret: Rusi će “napasti” Bjelorusiju?

    Prognoza preokret: Rusi će “napasti” Bjelorusiju?

    U svojoj novoj analizi sukoba u Ukrajini, Institut za ratne studije navodi da je dvodnevno granatiranje izazvalo veliku štetu u nuklearnoj elektrani Zaporožje.

    Oni tvrde da je nastavak predstavljanja nuklearne pretnje verovatno taktika kojom Rusi nastoje da konsoliduju anektiranu teritoriju.”Malo je verovatno da će sami artiljerijski udari probiti zaštitne jedinice koje štite svaki nuklearni reaktor. Kontinuirano spajanje radioloških i nuklearnih nesreća i tekuća diskusija o opasnosti od katastrofe u nuklearnoj elektrani Zaporožje verovatno je deo šire ruske informativne operacije usmerena na podrivanje zapadne podrške Ukrajini i predstavljanje ruske kontrole nad elektranom kao ključnog za izbegavanje nuklearne katastrofe”, navodi se u analizi.

    Stroža medijska cenzura
    ISV takođe navodi da ruska vlada nastavlja da povećava kontrolu nad ruskim informacionim prostorom. Jedan ruski vojni bloger je primetio da pokušaji Rusije da kontroliše informativni prostor “izgledaju kao mače protiv nosoroga” u poređenju sa stranim “think tenkovima”, neprofitnim organizacijama i nezavisnim medijima. Iz tog razloga, kažu, u Rusiji se sprema novi zakon koji bi dodatno pojačao državnu cenzuru nad medijskim prostorom.

    FSB takođe priprema uredbu kojom bi se zabranilo širenje informacija o ruskoj vojsci, čime bi se, navodno, takođe stavila stroža kontrola na diskurs među ruskim vojnim blogerima i drugim sličnim izvorima koji često raspravljaju i kritikuju taktičke, operativne i strateške dimenzije rata u Ukrajini.

    “I zakon o Dumi i dekret FSB-a pokazuju da se ruska vlada bori da kontroliše informacioni prostor jer sve više kritika na račun ruske vojske dolazi i iznutra i spolja”, piše ISV.

    “Rusi planiraju lažne napade na Bjelorusiju”
    ISV takođe navodi da su ukrajinske obaveštajne službe izvestile da ruske specijalne službe planiraju lažne napade na belorusku kritičnu infrastrukturu, posebno na nuklearnu elektranu Ostrovec. Kažu da je to verovatno pokušaj pritiska na Bjelorusiju da uđe u rat sa Ukrajinom.

    “ISV je ranije ocenio da ulazak Bjelorusije u rat ostaje malo verovatan zbog visokog domaćeg rizika koji bi mešanje predstavljalo za opstanak režima Aleksandra Lukašenka. Malo je verovatno da će potencijalni lažni napadi promeniti ove faktore”, pišu u novoj analizi. .
    Nedostatak discipline

    U svojoj analizi, ISV se takođe pozvao na video snimak koji pokazuje da su ukrajinski vojnici ubijali ruske ratne zarobljenike. Nekoliko ruskih vojnih blogera koristilo je sadržaj snimka da kritikuje rusku vojsku i mobilizaciju. Jedan je primetio da je snimak snimanja Makjevke jasan primer da mobilisanim regrutima nedostaju osnovni moral i disciplina, i tvrdio da je smešno što se toliko ruskih vojnika uopšte predalo ukrajinskim trupama.

    “Podela između vojnih blogera koji kritikuju pucnjavu u Makijevki simbol je ruskih vojnih neuspeha, a Kremlj je koristi da promoviše informativnu operaciju protiv ukrajinske vojske koja može dodatno fragmentirati informacioni prostor”, piše ISV.

  • Putin ima novi cilj?

    Putin ima novi cilj?

    Kada je počeo rat u Ukrajini, koji Moskva i danas naziva “specijalnom vojnom operacijom”, razlog je bio to što je ukrajinska vlast navodno naginjala nacizmu.

    Kao jedan od glavnih ciljeva tog vremena pominjana je promena vlasti u Kijevu.Rusija je sada odustala od toga. Rusija “više nije na vidiku” promene vlasti u Ukrajini, saopštio je Kremlj. Ovo predstavlja veliki pomak u ciljevima Kremlja, iako je mesecima bilo jasno da Moskva nije u stanju da sruši vladu u Ukrajini.

    Ali kada je počela ruska invazija, Moskva je jasno stavila do znanja da želi da sruši ukrajinsku vladu i postavi svoje rukovodstvo. Tada je postojala bojazan za život ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, koji je ostao u glavnom gradu zemlje, iako su kružile lažne informacije da je pobegao.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je sada da njegova zemlja ne namerava da menja vlast u Ukrajini.

  • Parlamentarna skupština Alijanse pozvala na pojačanu podršku BiH

    Parlamentarna skupština Alijanse pozvala na pojačanu podršku BiH

    Parlamentarna skupština NATO usvojila je rezoluciju kojom se vlade i parlamenti članica Alijanse pozivaju da pojačaju podršku “ugroženim partnerima”, uključujući BiH.

    Osim podrške BiH, u rezoluciji pod nazivom “Pogodni za svrhu u novoj strateškoj eri” članice se pozivaju da ojačaju podršku Gruziji i Moldaviji.Parlamentarna skupština NATO potvrdila je “postojanu podršku” nacionalnom suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, Gruzije i Moldavije.

    – Pozivamo vlade i parlamente članica Alijanse da pojačaju podršku ranjivim partnerima BiH, Gruziji i Moldaviji, kako bi im se pomoglo da izgrade svoj integritet i otpornost, razviju kapacitete i zadrže političku nezavisnost, te da se nastavi podrška evroatlantskoj integraciji BiH i Gruzije – ističe se u tekstu usvojene rezolucije.

    Rezolucija poziva i na “nepokolebljivu podršku” politici otvorenih vrata Alijanse i evroatlantskoj integraciji BiH, Ukrajine i Gruzije.

  • U odmazdi Turske likvidirana 184 terorista

    U odmazdi Turske likvidirana 184 terorista

    Ministar odbrane Turske Hulusi Akar saopštio je da je u okviru operacije “Kandža-mač” na području Sirije i Iraka likvidirano 184 terorista.
    “Od početka operacije “Kandža-mač” do danas, avijacija je likvidirala 184 terorista. Prema našoj procjeni, taj broj će biti i veći”, navodi se u saopštenju Ministarstva odbrane.

    Prema riječima ministra, operacija će trajati sve dok i posljednji terorista ne bude likvidiran.

    Ankara je u nedjelju pokrenula operaciju protiv sirijskog krila Radničke partije Kurdistana koja je zabranjena u Turskoj. Bilo je izvještaja i o udarima na grad Kobani u Iraku.

  • EBRD upozorava: “Zombi firme” prijete zdravim preduzećima

    EBRD upozorava: “Zombi firme” prijete zdravim preduzećima

    Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) pozvala je vlade u regionu u kojem je aktivna da preispitaju kovid mjere podrške kompanijama, upozoravajući da bi podržavanje tzv. “zombi” firmi moglo da ima negativan efekat na zdrava preduzeća.

    Dok je korporativni dug dostigao rekordne nivoe u otprilike 40 ekonomija u kojima EBRD posluje, neizvršenja obaveza su pala na rekordno nizak nivo u mnogim zemljama, utvrdila je ova razvojna banka u svom godišnjem “Izvještaju o tranziciji 2022/2023”.

    EBRD navodi da je dio kompanija izbjegao docnju u servisiranju duga zbog pristupa jeftinim kreditima zahvaljujući vladinim mjerama nakon pandemije i finansijskoj podršci zbog ruske invazije na Ukrajinu.

    Međutim, stalna podrška više nije održiva u svijetu visokih kamatnih stopa, ocjenjuje se u izveštaju.

    “Još uvijek nismo vidjeli posljedice u smislu bankrota zbog pandemije i rata. Štaviše, broj bankrota u novim državama članicama Evropske unije je manji. Postoji rizik od ‘zombifikacije’ ako se vanredne mjere država nastave mnogo duže“, rekla je Beata Javorčik, glavna ekonomistkinja EBRD-a., prenosi Tanjug.

    Prisustvo “zombi” firmi u nekoj ekonomiji se negativno preliva na zdrave firme, koje bilježe smanjenje investicija, prihode i zaposlenosti.

    Subvencionisani krediti kompanijama koje imaju negativne novčane tokove odobravani su kroz privremene moratorijume na otplatu kredita, dogovorena smanjenja neizmirenih iznosa, hitne grantove i finansijske injekcije za likvidnosti od strane centralnih banaka.

    Mnoge zemlje su takođe suspendovale, barem privremeno, obavezu podnošenja zahtjeva za stečaj.

    “Svako povlačenje državnih kreditnih garancija i subvencija mora biti postepeno kako bi se izbjegao bilo kakav šok i ‘trebalo bi da bude fino podešeno kako bi se osiguralo da samo solventne i održive firme s privremenim problemima likvidnosti dobiju finansijsku pomoć'”, zaključuje EBRD.