VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Izraelski obavještajac: Rusija da stavi tačku na baltičke zemlje, onda će ućutati

    Izraelski obavještajac: Rusija da stavi tačku na baltičke zemlje, onda će ućutati

    Rusija treba oštro da odgovori na razne antiruske spoljnopolitičke provokacije baltičkih država i Poljske razvijanjem posebnih strateških mera u ovoj oblasti.

    Ovaj zaključak je doneo poznati izraelski vojno-politički stručnjak, bivši šef tajne službe Nativ, Jakov Kedmi. On je uživo u emisiji “Veče sa Vladimirom Solovjovom” detaljno govorio o provokacijama baltičkih država i Poljske, a takođe je izrazio dostojan odgovor Rusije na agresiju ovih zemalja.

    Jakov Kedmi je skrenuo pažnju na to da Poljska i baltičke zemlje redovno priređuju razne opasne provokacije protiv Rusije. Moskva, zauzvrat radije ignoriše ove korake, odbijajući čak i da prekine diplomatske odnose sa ovim državnim subjektima. Ovaj pristup je ozbiljna greška.

    Moskva bi, smatra politikolog, trebalo da adekvatno odgovori na agresiju Litvanije, Letonije, Estonije i Poljske donošenjem određenih spoljnopolitičkih odluka. Pre svega, Rusija je u stanju da potpuno raskine diplomatske veze sa ovim zemljama, a kasnije i da povuče priznanje njihovog suvereniteta i legitimiteta. Takav korak će postati efikasna poluga pritiska na rusofobične formacije.

    “Zašto uopšte priznajete postojanje ovih zemalja? Da li su se pojavili legalno? Povucite svoje priznanje njihovog legitimiteta, raskinite vezu. Ovo je najbolji odgovor na njihovu agresiju a to je trebalo odavno učiniti. Za vas Estonija ne postoji dok ne postane normalna država. Tako je i sa drugima. I to je to. Ovde je granica, a onda praznina”, pozvao je Kedmi.

    Rusija bi, smatra politikolog, trebalo da sledi primer Kine, koja je posle još jednog manevra Litvanije ovu zemlju jednostavno izbrisala sa sopstvene spoljnopolitičke mape sveta. Peking jednostavno ignoriše Vilnjus u bilo kom pitanju, odbijajući da sarađuje sa ovom zemljom.

  • Sprema se žestok napad iz Bjelorusije

    Sprema se žestok napad iz Bjelorusije

    Postoje indicije da bi Rusija mogla da napadne severnu Ukrajinu iz Bjelorusije, saopštio je američki Institut za proučavanje rata, (ISW).

    Ukrajinska vojska je takođe danas primetila da je Rusija tamo prebacila deo svojih trupa.

    Stručnjaci ISW-a su u izveštaju rekli da je takav napad i dalje malo verovatan, ali da se moguća opasnost mora ozbiljno shvatiti.

    Otvaranje poljske bolnice u Bjelorusiji je shvaćeno kao naznaka da bi Rusija mogla da napadne iz tog pravca.

    “Poljske bolnice nisu nužne za vežbe i mogle bi da naznače pripreme za borbena delovanja”, rekao je ISW.

  • Talibani su obećali poštovati prava žena, ali evo šta im je sve zabranjeno od tada

    Talibani su obećali poštovati prava žena, ali evo šta im je sve zabranjeno od tada

    Nakon što su se američke trupe povukle iz Afganistana u augustu 2021. godine, talibani su se munjevitom brzinom vratili na vlast. Ova radikalna islamistička grupa je tada obećala da će promijeniti način vladavine u odnosu na period 1990-ih i omogućiti veće uživanje ljudskih prava.

    Talibani su se obavezali da će poštovati prava žena u okviru normi “islamskog zakona”. Glasnogovornik grupe Suhail Shaheen je tada rekao da će ženama biti dozvoljeno školovanje, a govorilo se i o nizu drugih stvari koje su u konačnici ipak zabranjene.

    Obećanja o mekšem pristupu naišla su na skepticizam, kako u zemlji, tako i u inostranstvu. Preko milion Afganistanaca je navodno pobjeglo iz države otkako su talibani ponovo preuzeli vlast.

    Šesnaest mjeseci kasnije, čini se da su talibani pogazili svoju riječ i kao da su uradili sve suprotno od obećanog. Donesen je niz uredbi koji je sunovratio prava žena, koja su građena posljednje dvije decenije. Žene i djevojčice suočene su s rigoroznim zabranama, između ostalog, i u obrazovanju.

    Samo nekoliko dana nakon ponovnog preuzimanja vlasti, talibani su ponovo uspostavili Ministarstvo za propagiranje vrlina i prevenciju poroka kao psa čuvara javnog morala koji ima zadatak da provodi talibansku verziju islamskog zakona. Ministarstvu je od tada fokus bilo sistematsko uništavanje prava žena u zemlji.

    Evo nekih segmenata gdje su prava žena narušena:

    Obrazovanje

    Talibani su 12. septembra 2021. objavili da žene mogu pohađati univerzitete u razdvojenim učionicama od muškaraca dok nose obavezni hidžab. Ali u martu 2022. godine vlada je zabranila djevojčicama da pohađaju srednju školu. Srednje škole za djevojčice trebale su nastaviti s radom 23. marta 2021., nakon višemjesečnih zatvaranja nametnutih nakon preuzimanja vlasti talibana, ali talibani su naredili novo zatvaranje škola samo nekoliko sati nakon što su trebali da ih otvore.

    U svom posljednjem koraku u suzbijanju obrazovanja žena, talibani su u utorak onemogućili univerzitetsko obrazovanje za sve studentkinje. U pismu koje je objavilo ministarstvo obrazovanja navodi se da je odluka donesena na sjednici vlade i da će naredba odmah stupiti na snagu.

    Javni prostori

    Ženama je pristup javnim prostorima značajno ograničen otkako su talibani ponovo na vlasti. Ranije je njima bilo dozvoljeno da posjete parkove tri dana u sedmici, a muškarcima preostala četiri, međutim 10. novembra je zabranjen ulazak ženama u sve parkove u Kabulu, čak i u pratnji rođaka.

    Istog dana, talibanski zvaničnik u Kabulu najavio je da će ženama širom zemlje biti zabranjeno korištenje teretana. Glasnogovornik ministarstva za propagiranje vrlina rekao je da je zabrana uvedena zbog toga što ljudi ignorišu naredbe o segregaciji te zbog žena, koje ne nose hidžab.

    Žene u Afganistanu više ne mogu raditi u većini sektora. Talibani su naredili ženama koje rade da ostanu kod kuće nakon preuzimanja vlasti u augustu 2021., rekavši da nisu sigurne u prisustvu vojnika.

    Pravo žena da putuju unutar Afganistana i u inostranstvo također je ograničeno. Krajem prošle godine najavljeno je da će ženama biti potreban muški pratilac da putuju na velike udaljenosti unutar zemlje. Svaka žena koja putuje dalje od 75 kilometara (46 milja) morala je da bude u pratnji muškog pratioca. Mohammad Sadiq Hakif Mahajer, glasnogovornik ministarstva za propagiranje vrlina, rekao je tada za CNN da je novi zakon trebao spriječiti žene da nanose bilo kakvu štetu.

    U novim pravilima se također pozivaju vozači da u svoje automobile ne puste žene koje ne budu imale hidžab na sebi. A u martu je avganistanskim avio-kompanijama naređeno da zabrane ženama da se ukrcaju na letove osim u pratnji muškog pratioca.

    Ženska odjeća

    Ovog ljeta, talibanski vrhovni vođa Hibatullah Akhundzada naredio je ženama da se u javnosti potpuno pokriju, uključujući i svoja lica. Dekret je sugerirao da žene treba da ostanu kod kuće gdje god je to moguće, jer je to “najbolja opcija za pridržavanje šerijatskog hidžaba”.

    Talibanske vlasti su također naredile ženskim televizijskim novinarkama da pokriju lica dok se pojavljuju na televiziji.

    Otkako su se vratili na vlast, talibani su ukinuli Ministarstvo za ženska pitanja, ključno tijelo za unapređenje prava žena putem zakona. Također su poništili Zakon o eliminaciji nasilja nad ženama, potpisan 2009. kako bi zaštitio žene od zlostavljanja – uključujući prisilni brak.

    Talibanska ograničenja prema ženama su povećala međunarodnu zabrinutost i vjerovatno će dodatno izolirati zemlju na svjetskoj sceni s obzirom na neuspjeh bilo kakve vrste protesta protiv odluka vlasti.

  • Komisija američkog Kongresa: Tramp svjesno djelovao protiv zakona

    Komisija američkog Kongresa: Tramp svjesno djelovao protiv zakona

    Posebna komisija američkog Kongresa, koja ispituje ulogu bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa i njegovih pristalica u napadu na Kapitol 6. januara 2021. godine, došla je do konačnog zaključka da je Tramp svjesno djelovao protiv zakona da bi preokrenuo rezultat američkih izbora.

    Devetočlana komisija Kongresa, u kojoj većinu čini sedam demokrata, je u ponedjeljak preporučila Ministarstvu pravde SAD da optuži Trampa da je počinio četiri krivična djela, od kojih je jedno potpomaganje pobune, prenosi Rojters.

    Komisija je istraživala ovaj slučaj 18 mjeseci, saslušala preko hiljadu svjedoka i analizirala preko milion dokumenata, a svoj zaljučak i obrazloženja je donijela u dokumentu od 845 stranica.

    U zaključku, komisija predlaže da među optuženima pored Trampa budu i njegovi advokati i savetnici Džon Istmen, Rudolf Đulijani, Džefri Klark, Kenet Česebro i Mark Midous. Ministarstvo pravde nije u obavezi da prihvati preporuke komisije Kongresa, navodi Rojters.

    Donald Tramp, koji je već najavio kandidaturu na predsjedničkim izborima 2024. godine, odbacuje sve optužbe, a članove komisije je nazvao “bitangama i lupežima.”

  • DNK testovi potvrdili da je ukradena 131 beba

    DNK testovi potvrdili da je ukradena 131 beba

    DNK testovi potvrdili su da je muškarac oduzet majci kao beba tokom argentinske diktature, objavila je u četvrtak grupa za ljudska prava, povećavajući broj ove vrste slučajeva na 131.

    Estela de Karloto, predsjednica Baka s Plaza de Majo, rekla je na konferenciji za novinare da je utvrđeno da je muškarac, čije ime nije objavljeno, biološki sin Lusije Anhele Nadín i Alda Huga Kueveda.

    Nadin i Kuevedo, koji su bili iz zapadne pokrajine Mendoza, pripadali su naoružanoj ljevičarskoj grupi i bili su zatočeni krajem 1977. u glavnom gradu Buenos Airesu. Nadin je u to vrijeme bila otprilike dva ili tri mjeseca trudna.

    Svjedočanstva preživjelih otkrila su da je Nadin odvedena iz zatočeničkog centra u kojem je bila držana u martu i aprilu 1978. kako bi rodila. Ni ona ni Kuevedo nisu pronađeni.

    Tokom krvave diktature 1976.-1983. vojni zvaničnici sprovodili su sistemsku krađu beba od političkih zatvorenika koji su često bili pogubljeni bez traga.

    Diktatura tokom takozvanog “prljavog rata” bila je poznata po kršenju ljudskih prava. Vojska je ubila najmanje 30.000 ljudi, neki su nakon mučenja izbačeni iz aviona u okean. Hiljade drugih jednostavno je mučeno dok je diktatura progonila “subverzivce”, stvarne i izmišljene, i pokušavala ugušiti svako neslaganje, prenosi “CBS News”.

  • Zelenski: SAD spremaju još 45 milijardi dolara za Ukrajinu

    Zelenski: SAD spremaju još 45 milijardi dolara za Ukrajinu

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski saopštio je danas ukrajinskim ambasadorima da SAD sprema dodatnih 45 milijardi dolara za Ukrajinu i globalnu bezbjednost.

    Zelenski se ponovo obratio javnosti iz Kijeva nakon povratka iz Vašingtona i obećao pobjedu u ratu sa Rusijom, a ukrajinskim ambasadorima nagovijestio je da SAD spremaju još jedan paket pomoći Ukrajini u iznosu od 45 milijardi dolara, prenosi AP.

    Ukrajinski predsjednik zahvalio je i Holandiji na obećanoj pomoći od 2,65 milijardi dolara, koja će u 2023. biti uložena u obnavljanje uništene infrastrukture i kupovinu vojne opreme, prenio je Tanjug.

  • Pucnjava u najvećem tržnom centru u SAD, ubijen 19-godišnjak

    Pucnjava u najvećem tržnom centru u SAD, ubijen 19-godišnjak

    Јedan tinejdžer je ubijen kasno sinoć tokom pucnjave u najvećem američkom tržnom centru u Blumingtonu, u Minesoti, u kojem se u trenutku vatrenog okršaja našao veliki broj kupaca uoči božićnih praznika.

    Policija je bliokirala objekat na sat vremena zbog čega su se uspaničeni ljudi skrivali po prodavnicama.

    Šef policije Blumingtona Buker Hodžis rekao je da je žrtva 19-godišnji mladić, da se incident po svemu sudeći dogodio zbog sukoba dvije grupe, kao i da je u jednom trenutku neko potegao pištolj i više puta pucao u žrtvu.

    Prema njegovim riječima cijeli incident je trajao oko 30 sekundi.

    Hodžis je pozvao napadače i ostale učesnike u sukobu da se prijave policiji i upozorio ljude koji su se zadesili na mjestu incidenta da ne pomažu osumnjičenima da izbjegnu hapšenje.

    “Ako neko pomogne ovim ljudima na bilo koji način, završiće u zatvorima”, poručio je Hodžis.

    Očekuje se da će tržni centar danas ponovo biti otvoren, ali će prodavnica Nordstrom u kojoj se dogodio incident ostati zatvorena, rekao je Hodžis.

  • Evropska komisija blokirala 22 milijarde evra namijenjenih Mađarskoj

    Evropska komisija blokirala 22 milijarde evra namijenjenih Mađarskoj

    Evropska komisija blokirala je 22 milijarde evra koje je Mađarska trebalo da dobije iz evropskih fondova za koheziju, prenosi Rojters.

    Prema informacijama agencije, to se desilo nakon što su EK i Budimpešta potpisale sporazum o partnerstvu.

    Sporazum detaljno opisuje kako će se trošiti novac iz budžeta Evropske unije u okviru operativnih programa koji su predloženi zemlji.

    • Evropska komisija smatra da određeni uslov iz Povelje o ljudskim pravima EU još nije ispunjen. To znači da EK ne može da kompenzuje troškove Mađarskoj. Nastavićemo da radimo sa mađarskim vlastima na prevazilaženju ove situacije – citira Rojters izjavu evropskog komesara za koheziju i reforme Elize Fereire.

    Izdanje navodi da Mađarska može da dobije jedan i po odsto sredstava u okviru preliminarnog finansiranja, kao i dio iznosa u gotovom novcu u vidu tehničke pomoći.

    EK je sredinom septembra predložila da se aktivira poseban mehanizam uslovnosti kako bi se budžet EU zaštitio “od kršenja principa vladavine prava u Mađarskoj”. To je značilo zamrzavanje oko 7,5 milijardi evra za finansiranje Budimpešte.

    Na kraju, EK je odlučila da zadrži prvobitni predlog o obustavi 65 odsto obaveza, iako je mađarski premijer Viktor Orban izjavljivao da je Budimpešta ispunila čitav spisak zahtjeva, koji su se ticali mjera za borbu protiv korupcije, povećane transparentnosti državnih kupovina i jačanje nezavisnosti sudstva.

    Orban je istakao da je EK nastavila da blokira sredstva, jer želi da utiče na stav Mađarske o migraciji, seksualnom obrazovanju i sankcijama, ali da Budimpešta ne namjerava da mijenja svoj stav.

  • Ping od Putina tražio da se izjasni o sukobu u Ukrajini

    Ping od Putina tražio da se izjasni o sukobu u Ukrajini

    Kineski predsednik Si Đinping je navodno zatražio od ruskog lidera Vladimira Putina da pismeno objasni kako i kada namerava da okonča rat sa Ukrajinom.

    Si je navodno tražio od Putina da mu da konkretan datum do kojeg namerava da prekine krvavi sukob, i navodno je zapretio da će prekinuti svaku komunikaciju sa njim ako ne dobije odgovor, piše Dejli Mejl.

    Na Telegram kanalu General SVR, koji navodno stoji iza bivšeg ruskog generala, navodi se i da je Dmitrij Medvedev, bliski Putinov saradnik, otputovao u Peking “kao poštar” da bi preneo odgovor Siju.

    U pismu se dalje tvrdi da će kineski lider biti spreman za telefonski razgovor sa Putinom ili eventualnu posetu Moskvi samo ako dobije pismena objašnjenja ili obećanja.

    Iz Kine stiže zvanično saopštenje u kojem se navodi da je Medvedev predao pismo Siju u kojem prenosi prijateljske pozdrave i dobre želje kineskom lideru.

  • “Kijev i Vašington su se izjasnili, žele rat”

    Ruski ambasador u SAD Anatolij Antolov izjavio je da je poseta ukrajinskog predsednika Vašingtonu jasno stavila do znanja da SAD i Ukrajina žele rat, a ne mir.

    On je u intervjuu za TAS S naveo da je Zelenski prilikom gostovanja u SAD pokazao servilnost i spremnost da nastavi sukob ruskog i ukrajinskog naroda. ”Svi smo videli pozorišnu predstavu u kojoj je ukrajinski predsednik imao svoju ulogu.

    Došao je ovde da moli za novac i oružje i stalno govorio o posvećenosti demokratskim idealima i spremnosti da podredi interese svoje zemlje politici Vašingtona”, rekao je Antolov. Ambasador je ocenio da postoji visok rizik od direktnog sukoba Rusije i SAD.

    ”Niko više ne krije pravi cilj Bele kuće u vezi sa Rusijom. Politički komentatori se slažu da se američki proksi rat protiv Rusije na teritoriji Ukrajine mora intezivirati. Podsećam, proksi ratov vode tuđe ruke. Upravo to rade Amerikanci na ukrajinskoj teritoriji”, naveo je on.