Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan se u današnjem telefonskom razgovoru sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim ponovo ponudio kao posrednik u pregovorima između Moskve i Kijeva, saopštila je kancelarija predsjednika Turske.
Erdogan je izjavio saučešće predsjedniku Zelenskom zbog stradalih u padu helkoptera 18. januara, dodaje se u saopštenju.
U nesreći blizu Kijeva je poginulo 14 ljudi, a među njima je bio i ministar unutrašnjih poslova Ukrajine Denis Monastirski, prenio je Rojters.
Kategorija: Svijet
-
Erdogan razgovarao sa Zelenskim: Ponudio da bude posrednik u pregovorima Rusije i Ukrajine
-
Sanja li Vladimir Volohonski Big Ben na Crvenom trgu?
Ruski opozicionar živopisne biografije Vladimir Volohonski, koji je međunarodnu slavu stekao kao “genije” koji je krajem februara 2022. godine slao lažne dojave o postavljenim bombama širom Rusije, rešio je da svoje novo gnezdo svije u Srbiji.
To ne bi bilo sporno za gostoljubivu zemlju poput naše, koja raširenih ruku dočekuje prijatelje sa svih meridijana, da ovaj koloritni politički egzibicionista nije nastavio, pa čak i unapredio i obogatio svoju agendu novim, sa aspekta interesa naše zemlje veoma problematičnim gafovima.
Volohonski je tako najednom postao zabrinut za kvalitet vazduha koji se udiše u Srbiji, pa je zdušno podržao proteste ovdašnjih tzv. ekoloških pokreta, za koje već i vrapci na grani znaju da su ekspoziture zapadnih centara moći. Zbog toga čovek ne može a da se ne zapita da li baš svaki ruski “disident novog doba” mora da stane u red ispred zapadnjačkog kazana kako bi se iz njega nahranio, i da li je to slučaj i sa Volohonskim?
Dobro upućeni izvori kažu da jeste, te da, po onoj narodnoj “gde ima dima, ima i vatre”, veze Volohonskog sa zapadnim centrima moći treba tražiti preko kompanije u kojoj je zaposlen – beogradskog predstavništva češke firme za razvoj softvera “JetBrains” – iza koje, kako poznavaoci prilika tvrde, stoji krupan britanski kapital, povezan sa centrima odlučivanja, pa i obaveštajnim strukturama u Londonu.
Ukoliko sabere elemente upravo prikazane jednačine, svaki misleći čovek će sebi postaviti isto pitanje – da li Volohonski u Beogradu sa svojim istomišljenicima pravi planove i razvija strategiju za sprovođenje nekakve “obojene” revolucije u Moskvi, prividno u korist “progresivnih i demokratskih” snaga u Rusiji, a zapravo za račun svojih stranih mentora? Drugim rečima, da li mu se u snu javljaju slike Big Bena na Crvenom trgu i Londonskog mosta na reci Nevi u njegovom rodnom Sankt Peterburgu, kao što mu verovatno ne bi smetalo ni da se sutradan probudi i prošeta Trafalgar skverom na mestu beogradskih Terazija? Dani pred nama daće odgovor na ova pitanja… -
Kijev odlučio, ako je povezano sa Rusijom, ukidamo
Vlada Ukrajine podnela je skupštini predlog zakona kojim može da se ukine Ukrajinska pravoslavna crkva ako ukrajinske vlasti zaključe da je povezana sa Rusijom.
TASS navodi da je predlog zakona sastavljen prema uputstvima ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog.
Predstavnik vlade u skupštini Taras Melničuk napisao je na svom nalogu na mreži Telegram da predloženi zakon predviđa izmene i dopune važećeg zakona koji onemogućava delovanje verskih organizacija čiji je centar upravljanja van Ukrajine, i to u državi koja vrši agresiju na Ukrajinu.Ukrajinski predsednik Zelenski je sredinom decembra naložio parlamentu da izradi predlog zakona o zabrani ”verskih organizacija povezanih sa centrima uticaja u Ruskoj Federaciji”, navodi TASS.
-
Danas se održava jedan od najvažnijih sastanaka o Ukrajini
Visokorangirani evropski i američki vojni zvaničnici danas će u njemačkoj bazi Ramstein održati sastanak koji je ocijenjen kao jedan od najvažnijih susreta u vojnom pogledu kako za zapadne saveznike tako i za samu Ukrajinu.
Ministri odbrana, ali i drugi vojni zvaničnici u njemačkoj bazi trebali bi razgovarati o nastavku podrške Ukrajini, a kako je naglašeno na sastanku bi trebalo prisustvovati 50 zvaničnika.
“Novi sastanak u bazi Ramstein je od posebnog značaja. To bi Ukrajini moglo pružiti odlučujuću vojnuu podršku za postizanje vojne pobjede. Ključne teme sastanka bit će slanje tenkova i protivzračna odbrana”, pišu zapadni mediji.Kada je riječ o slanju tenkova, najveću raspravu trebalo bi izazvati slanje njemačkih tenkova Leopard. Kancelar Olaf Scholz nekoliko puta je naglasio kako Njemačka neće slati svoje tenkove ukoliko ne dobije garanciju Washingtona da će i Sjedinjene Američke Države isporučiti Ukrajini tenkove Abrams.
Ipak, američki zvaničnici su naglasili kako u ovom trenutku nije moguća isporuka ovih tenkova Ukrajini.
“Abrams je veoma komplikovan tenk. Skup je, teško je trenirati na njemu”, rekao je savjetnik Pentagona za sigurnost Colin Kahl.
Podsjetimo, na ovom sastanku trebao bi učestvovati i ministar odbrane Bosne i Hercegovine Sifet Podžić.
Na sastanku Ukrajinske kontakt grupe za odbranu (UDCG) ministar Podžić učestvuje na poziv sekretara odbrane Sjedinjenih Američkih Država Lloyda Austina i predsjedavajućeg Zajedničkih načelnika generalštabova generala Marka Milleya.
“Glavna poruka će biti – veća podrška, teško naoružanje i modernije naoružanje. Ovo je borba za naše vrijednosti, za demokratiju i samo moramo dokazati da demokratija pobjeđuje tiraniju i ugnjetavanje”, poručio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.
-
Mađarska blokirala 500 miliona eura vrijedan paket vojne pomoći EU za Ukrajinu
Mađarska je blokirala pola milijarde eura vrijednu vojnu pomoć u sedmom takvom paketu u sklopu Evropskog mirovnog fonda, rekao je visoki diplomatski izvor iz EU za poljski RMF FM.
Zemlje članice EU-a će pokušati nagovoriti Budimpeštu da promijeni svoje stajalište u ponedjeljak tokom sastanka ministara vanjskih poslova. Prethodno se Mađarska samo suzdržavala pri glasanju za podršku Evropskog fonda za mir Ukrajini, ali nije to blokirala.
Međutim, u decembru je Mađarska blokirala 18 milijardi eura makrofinansijske pomoći Ukrajini. EU je na kraju pronašla način da pošalje novac. Sličan rezervni plan je navodno sada na stolu.
“Maloj, proruskoj državi koja ima izuzetke od svih sankcija teško je diktirati stav cijele EU” , rekao je diplomat EU za RMF FM.
Mađarska je izazvala dodani bijes u zemljama Evropske unije, jer želi ukloniti nekoliko ruskih oligarha s crne liste sankcija EU , bez ikakvog obrazloženja.
“To je kao da tražite amnestiju za nekoga ko je osuđen, jer oni koji su na crnoj listi su na njoj jer za to postoje dokazi” kaže diplomat EU.
Pomoć EU-a i njenih država članica Ukrajini od početka ruske invazije iznosi ukupno 50 milijardi eura, prema izvještaju Evropskog vijeća.
-
Tajna posjeta šefa CIA-e
Direktor CIA Vilijam Berns otputovao je u tajnosti u glavni grad Ukrajine.
Berns je, kako tvrdi Vašington post, u Kijevu bio krajem prošle nedelje, a navodno se sastao sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim.
Ovu vest “Vašington post” objavio pozivajući se na američkog zvaničnika i druge ljude upoznate sa posetom.Berns je obavestio Zelenskog o njegovim očekivanjima o predstojecim ruskim vojnim planovima, dodaje se u izveštaju, preneo je Rojters.
-
“Pokrenuli su rat protiv Rusije. Vode svet ka katastrofalnom scenariju”
SAD i njihovi saveznici pokrenuli su totalni hibridni rat protiv Rusije na njenoj teritoriji, izjavio je ruski ambasador u Vašingtonu Anatolij Antonov.
Prema njegovim rečima, SAD istovremeno namamljuju NATO partnere da “finansiraju renesansu američkog vojno-industrijskog kompleksa“.
“Toliki novac ‘odbrana’ SAD nije videla čak ni u godinama Hladnog rata“, dodao je Antonov.
Politički kurs Vašingtona vodi katastrofalnom scenariju
Pored toga, ambasador je naglasio da Rusija stalno upozorava SAD da njihova politika vodi svet ka katastrofalnom scenariju.“Mi stalno upozoravamo Vašington da politika koje se drže kako bismo bili poraženi ‘na bojnom polju’ ubrzano vodi svet ka katastrofalnom scenariju“, rekao je on novinarima. Antonov je takođe demantovao tvrdnje da Rusija, navodno, preti primenom nuklearnog oružja, nazvavši ih “praznim i neodgovornim“.
“Niko u političkom i vojnom rukovodstvu Rusije nikada se nije izjašnjavao na taj način“, dodao je diplomata.
Ruski ambasador je ranije izjavio da se Sjedinjene Američke Države u odnosima sa Rusijom rukovode stalnom željom da se samopotvrđuju u duhu Hladnog rata. Antonov je istakao da se Vašington sve više uvlači u ukrajinski sukob, gubeći instinkt samoodržanja, a isporuke sve moćnijeg naoružanja Kijevu govore o raspoloženju SAD za eskalaciju.
-
Spremaju veliki napad iz Bjelorusije?
Institut za proučavanje rata (ISV) objavio je novu procenu situacije u Ukrajini.
U njemu se navodi da visoki zvaničnici Kremlja nastavljaju da održavaju sastanke na visokom nivou sa bjeloruskim rukovodstvom.
Time bi mogli da stvore uslove za veliki ruski napad na Ukrajinu iz Belorusije, ali je to, dodaju, malo verovatno da će se desiti u narednim nedeljama.
Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu i beloruski ministar odbrane Viktor Krenjin razgovarali su juče u razgovoru o nepreciziranoj bilateralnoj vojnoj saradnji, neodređenim merama strateškog odvraćanja i “napretku u pripremi“ zajedničke rusko-beloruske regionalne grupe trupa.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov takođe se juče u Minsku sastao sa beloruskim predsednikom Aleksandrom Lukašenkom i razgovarao o nejasnoj rusko-beloruskoj “zajedničkoj viziji” za ruski rat u Ukrajini.
Lavrov i beloruski ministar spoljnih poslova Sergej Alejnik razgovarali su o tome kako Rusija i Belorusija mogu da pobede “sadašnji hibridni rat Zapada protiv država“ i potpisali su neodređeni memorandum o saradnji “na obezbeđivanju biobezbednosti“.
Ovaj memorandum bi mogao biti vodeći pokazatelj intenziviranja postojeće ruske informativne operacije koja lažno optužuje Ukrajinu da razvija hemijsko ili biološko oružje u navodnim biolaboratorijama koje finansiraju SAD u Ukrajini, što je bio deo izgovora Kremlja za vojnu operaciju koja je počela nešto manje od godinu dana.
ISV napominje da je napad na Ukrajinu iz Belorusije verovatniji krajem 2023. nego u prvim mesecima godine.
-
Krišto sa Vučićem u Davosu: Napraviti ključne korake za pristup u EU
Novoimenovana predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto boravi u Davosu na Godišnjem sastanku Svjetskog gospodarskog foruma. Uz rekordan broj poslovnih i vladinih lidera, na gospodarskom forumu razgovara se o globalnom gospodarskom stanju i mnogobrojnim izazovima, poput klimatskih promjena, energetske, socijalne i financijske krize.
Tom je prigodom predsjedateljica Krišto održala bilateralni sastanak s predsjednikom Republike Srbije Aleksandrom Vučićem, koji joj je čestitao na potvrdi imenovanja.
Dužnosnici su razgovarali o gospodarskoj, ali i svim drugim temama suradnje Bosne i Hercegovine i Republike Srbije te načinima kako suradnju dalje unaprijediti. U cilju daljnjeg jačanja i razvoja, posebice gospodarskih odnosa i veza između dvije države, kao i u regiji, predsjedateljica Krišto je uputila poziv predsjedniku Vučiću da nastavno na uspješno realizirano partnerstvo koje je Republika Srbija imala s mostarskim sajmom 2018. godine i ove godine bude gost 24. Međunarodnog sajma gospodarstva, koji će se početkom svibnja održati u Mostaru.
Tijekom susreta razgovaralo se i o pitanjima pridruživanja Europskoj uniji te nužnim koracima koji stoje pred Bosnom i Hercegovinom i Republikom Srbijom.
Novoimenovana predsjedateljica Krišto još je jednom istaknula važnost brze uspostave izvršne i zakonodavne vlasti na svim razinama u BiH, kao i potrebu jačanja funkcionalnosti institucija BiH, kako bi se posvetili ključnim reformama za europski put BiH.
Predsjednik Vučić naglasio je razumijevanje za jasno iznesene ciljeve za članstvo u Europskoj uniji, koji podrazumijevaju jednakopravnost konstitutivnih naroda i svih drugih u BiH, kako bi se pridonijelo osiguranju političke stabilnosti u BiH.
-
Makron: Evropa u krizi bez presedana zbog Ukrajine
Evropa prolazi kroz krizu bez presedana zbog situacije u vezi sa Ukrajinom, izjavio je predsjednik Francuske Emanuel Makron.
“Postoji kriza bez presedana jer se rat vraća na kontinent. Direktne i indirektne posljedice sukoba imaju snažan uticaj na ekonomski model. Odgovor leži u evropskoj suverenosti u smislu ekonomije, tehnologije i odbrane, odnosno u veoma moćnoj Evropi”, rekao je Makron za španski list “Pais”.Prema njegovim riječima, kriza nanosi štetu evropskim demokratijama, koje doživljavaju “neku vrstu umora i gubitka kolektivne usredsređenosti”, prenio je TASS.
Makron je naglasio da u kriznim situacijama “ekstremi i demagogija bolje funkcionišu jer šalju jednostavnu poruku i obećavaju kontrolu”.
“Vjerujem da treba da vratimo kontrolu u svijetu”, dodao je Makron.