VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Lavrov kritikuje Zapad

    Lavrov kritikuje Zapad

    Zapadne zemlje sankcijama i ucjenama pokušavaju da utiču na ekonomsku saradnju suverenih država, izjavio je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov na sastanku ministara inostranih poslova članica BRIKS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Јužnoafrička Republika).
    “Dok su široko zastupljene manifestacije hegemonizma, unilaterizma, od toga stradaju, prije svega, globalni Јug i globalni Istok, jer Zapad finansijskim ucjenama i sankcijama uporno pokušava da utiče na izbog ekonomskog modela i trgovinskih partnera suverenih država, ograničavajući njihove mogućnosti”, istakao je Lavrov.

    On je dodao da države Azije, Afrike i Latinske Amerike istovremeno jačaju svoje ekonomske pozicije, pokazujući spremnost da brane nacionalne interese.

    Prema njegovim riječima, ubrzava se uspostavljanje pravednijeg, policentričnog svjetskog poretka.

    Unipolarni sistem, koji je usmjeren na stvaranje privilegija za jednu zemlju ili uzak krug država putem nametanja svima ostalima nekih pravila i standarda, koji su diktirani egoističkim interesima i ne uzimaju u obzir osnovne, temeljne principe međunarodnog prava, odlazi u zaborav, smatra Lavrov.

    “Nastavljaju se pokušaji ideologizacije međunarodnih diskusija i multilateralnih institucija. Kao rezultat toga, ne rješavaju se suštinska pitanja svjetske zajednice koja se tiču izlaska svjetske ekonomije iz krize, obezbjeđenja njenog stabilnog razvoja, usaglašene reforme svjetskog devizno-finansijskog i trgovinskog sistema uz uzimanje u obzir interesa globalne većine”, zaključio je on.

    Uloga BRIKS-a treba da se povećava

    Diplomata smatra da članice BRIKS-a u svjetlu djelovanja Zapada treba da traže zajedničke odgovore na postojeće izazove, među kojima su “pokušaji podrivanja osnova kolektivne, jednake i nedjeljive bezbjednosti, regionalni sukobi, međunarodni terorizam, transnacionalni kriminal”.

    “Uvjeren sam da, u tekućim uslovima, uloga BRIKS-a u doprinošenju rješavanja globalnih problema treba samo da raste, tim prije što naša zajednica ostaje primjer pravog multilaterizma”, istakao je on.

    Lavrov je, kako bi “naglasio multipolarnost”, govorio na ruskom jeziku za razliku od ostalih govornika koji su govorili na engleskom jeziku. Predstavnik Kine, koji je nastupao nakon Lavrova, takođe je govorio na maternjem jeziku.

    Ruski diplomata je, pored toga, ocijenio da zemlje BRIKS-a tokom sastanka u Kejptaunu treba da uporede svoje pristupe proširenju asocijacije, kao i po drugim unutrašnjim pitanjima “petorke”.

    Ranije je predsjednik Venecuele Nikolas Maduro rekao da njegova zemlja želi da se pridruži BRIKS-u.

    Ovom ekonomskom bloku planira da se pridruži još niz zemalja, uključujući Argentinu, Iran, kao i, prema saopštenju Ministarstva inostranih poslova Kine, Indonezija, Turska, Saudijska Arabija i Egipat.

    Sastanak ministara inostranih poslova članica BRIKS-a održava se 1-2. juna u Јužnoafričkoj Republici.

  • Putin je dobio uslove, sada mora da odluči?

    Putin je dobio uslove, sada mora da odluči?

    Jevgenij Prigožin rekao je da je Vagner spreman da nastavi borbu ali pod uslovom da dobiju odvojeni deo fronta.

    Kako je istakao, ne žele da zavise od “klovnova koji upravljaju oružanim snagama”.

    Prigožin se obratio povodom svog 62. rođendana.

    On je potvrdio da će njegovi ljudi napustiti Bahmut 5. juna.

    “Ako je ceo lanac (komandovanja) 100% neuspešan i ako ga budu vodili klovnovi koji pretvaraju ljude u meso, onda nećemo učestvovati u tome”, rekao je Prigožin.

  • Ukrajinski vojnici treniraju da ponovo zauzmu Bahmut

    Ukrajinski vojnici treniraju da ponovo zauzmu Bahmut

    Novi regruti 3. jurišne brigade spremaju se za dugo očekivanu kontraofanzivu.

    Bahmut je pao pre 10-ak dana, i kako navode Ukrajinci, zauzeli su ga ruski plaćenici i osuđenici uz ogromnu ljudsku cenu.

    Sada se vojnici prvog bataljona ukrajinske 3. jurišne brigade spremaju da ga vrate, u sklopu dugo očekivane ukrajinske kontraofanzive.

    Oficiri i vojnici koji se obučavaju sa bojevom gađanjem u selu Donjecka ne gaje iluzije o zadatku koji je pred njima. Kada je jedan vod izveo vežbu, izašli su iz oklopnog vozila, a drugi vod je odmah ušao da izvede istu vežbu: juriša na drvored, očisti rovove i formira odbrambeni perimetar dok ih ne pokupi. Na drugim mestima vojnici iz brigade takođe uvežbavaju gradsku i seosku borbu.

    “Treniramo na određenim mestima gde postoje predeli koji su upravo pejzaži u kojima ćemo morati da se borimo, tako da tamo treniramo za svaku fazu operacije“, rekao je komandant bataljona Petro Horbatenko.

    Plaćenici grupe Vagner povukli su se iz razorenog grada Bahmuta u proteklih 10 dana, ali prema ukrajinskoj vojsci, ostavili su neke od svojih kažnjeničkih bataljona, sada pod direktnom komandom ministarstva odbrane u Moskvi. Ali nisu samo zatvorenici ostavljeni da drže Bakhmut. Rusija je takođe poslala 11. padobransku brigadu, jurišnu jedinicu.

    “Ruska regularna armija je složen borbeni sistem, a samim tim i mnogo opasniji neprijatelj od Vagnera”, rekao je Horbatenko i dodao: “Spremaju se za napade. Oni žele da uhvate naš napad, i krenu u kontranapad.”

    Bitka za Bahmut trajala je devet meseci, a 3. jurišna brigada je bila na liniji više od polovine toga, ali su njeni vojnici tvrdili da nisu demoralisani njenim padom.

  • Eksplozija u Rusiji: Napadnuti smo

    Eksplozija u Rusiji: Napadnuti smo

    Guverner ruskog pograničnog regiona Belgorod Vjačeslav Gladkov rekao je da je napad dronom odgovoran za eksplozije u glavnom gradu regiona.

    “Nepoznata naprava eksplodirala je u Belgorodu. Prema preliminarnim podacima, bespilotna letelica je pala na put”, rekao je Gladkov u Telegramu, a prenosi CNN.

    On je dodao da su dva muškarca lakše povređena i da je jedan automobil oštećen.Na fotografijama i video snimcima postavljenim na društvenim mrežama vidi se oblak dima u centru grada. Na jednom snimku se vide razbijeni prozori na obližnjoj zgradi.

  • Makron i Šolc traže nove izbore na sjeveru KiM

    Makron i Šolc traže nove izbore na sjeveru KiM

    Francuska i Njemačka pozvale su danas Beograd i Prištinu da što prije organizuju nove izbore u opštinama na sjeveru KiM u kojima je došlo do tenzija, rekao je danas francuski predsjednik Emanuel Makron.

    Makron je rekao i da su evropski zvaničnici zatražili da izborna pravila za naredne izbore budu razjašnjena, prenosi Rojters.

    Prenio je da su se Vučić i Osmani saglasili da će u narednim nedjeljama biti “jasnih odluka” u vezi sa situacijom na sjeveru KiM.

  • Makron se sastao sa Šolcom, Vučićem I Osmanijevom: Bez odstupanja od stavova

    Makron se sastao sa Šolcom, Vučićem I Osmanijevom: Bez odstupanja od stavova

    Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je danas da je razgovarao sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcem i da je tema bila nasilje na Kosovu, te da su razgovarali i sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i predsjednikom samoproglašenog Kosova Vjosom Osmani.

    Makron je istakao da se on saglasio sa Šolcom, Vučićem i Osmanijevom da će u narednim sedmicama biti “jasnijih odluka” po pitanju Kosova.

    I Vučić i Osmanijeva, kako je navedeno, insistirali su na tome da žele deeskalaciju krize na sjeveru Kosove, ali su iskazali vrlo malo volje da odstupe od svojih stavova.

  • Đinping održao sastanak sa najvišim zvaničnicima za nacionalnu sigurnost

    Đinping održao sastanak sa najvišim zvaničnicima za nacionalnu sigurnost

    ​Kineski lider Si Đinping pozvao je svoje najviše zvaničnike za nacionalnu sigurnost da razmisle o “najgorim” scenarijima i pripreme se za “olujno more”, dok vladajuća Komunistička partija pojačava napore da se suprotstavi svim uočenim unutrašnjim i spoljnim prijetnjama.

    “Složenost i teškoća pitanja nacionalne sigurnosti sa kojima se sada suočavamo značajno su porasli”, rekao je Si u utorak na sastanku partijske Komisije za nacionalnu bezbijednost, prenijela je državna novinska agencija “Sinhua”, prenosi “CNN”.

    “Moramo se pridržavati osnovnog razmišljanja i razmišljanja o najgorem scenariju i pripremiti se da se podvrgnemo velikim testovima jakih vjetrova i burnih talasa, pa čak i opasnih, olujnih mora”, dodao je on.

    Najnovija stroga uputstva Sija, najmoćnijeg kineskog lidera u posljednjih nekoliko decenija, dolaze u trenutku kada se Peking suočava sa mnoštvom izazova.

    Suočen sa situacijom koju je nazvao “kompleksnom i teškom”, Si je rekao da Kina mora da ubrza modernizaciju svog sistema nacionalne bezbijednosti i sposobnosti, sa fokusom na to da ih učini efikasnijim u “stvarnoj borbi i praktičnoj upotrebi”.

    On je takođe pozvao Kinu da nastavi sa izgradnjom sistema za praćenje rizika i ranog upozorenja za nacionalnu bezbijednost, unaprijedi obrazovanje o nacionalnoj bezbijednosti i poboljša upravljanje bezbjednošću podataka i vještačke inteligencije.

    Od dolaska na vlast Si je od nacionalne sigurnosti napravio ključnu paradigmu koja prožima sve aspekte kineske uprave, kažu stručnjaci.

    On je proširio koncept nacionalne bezbijednosti da pokrije sve od politike, ekonomije, odbrane, kulture i ekologije do sajber prostora. Proteže se od dubokog mora i polarnih regiona do svemira, kao i velikih podataka i vještačke inteligencije.

    Pod Sijevim pojmom “sveobuhvatne nacionalne bezbijednosti”, Kina je uvela niz zakona kako bi se zaštitila od uočenih prijetnji, uključujući zakone o borbi protiv terorizma, kontrašpijunaži, sajber bezbijednosti, stranim nevladinim organizacijama, nacionalnim obavještajnim službama i sigurnosti podataka.

    Nedavno je proširio djelokrug svog već širokog zakona o kontrašpijunazi sa pokrivanja državnih tajni i obavještajnih podataka na bilo koje “dokumente, podatke, materijale ili predmete koji se odnose na nacionalnu bezbijednost i interese”.

    “Sve u Sijevoj NR Kini je nacionalna sigurnost i sve je intenzivniji fokus na boljoj koordinaciji bezbijednosti i razvoja, a čini se da bezbjednosna strana pobjeđuje nad ekonomskom”, napisao je Bil Bišop, dugogodišnji ekspert za Kinu, u biltenu “Sinocizam”.

    U Hong Kongu je Peking nametnuo sveobuhvatan zakon o nacionalnoj bezbijednosti kako bi iskorenio neslaganje nakon što su veliki demokratski protesti uzdrmali grad.

    Percepcija da je bezbijednost zamijenila ekonomski rast kao glavni prioritet Pekinga je pojačana nedavnim višestrukim racijama na strane kompanije, uključujući američku konsultantsku firmu “Bain & Company” i firmu “Mintz Group”, prenosi “Telegraf”.

    Napadi su uplašili međunarodne kompanije, u vrijeme kada kineska vlada pokušava da pridobije strane investicije kako bi pomogla u oživljavanju usporavanja privrede otežane trogodišnjim restrikcijama zbog pandemije.

    U martu su kineske vlasti pritvorile Japanca koji je radio za kompaniju “Astellas Pharma” u Pekingu zbog sumnje da je špijun – on je 17. japanski državljanin koji je priveden u Kini od uvođenja zakona o kontrašpijunaži 2014. godine.

    Na sastanku u utorak, Si je rekao da Kina mora proaktivno da oblikuje “bezbijedno spoljno okruženje” kako bi bolje održala sigurnost “otvaranja” zemlje i “promovisala duboku integraciju razvoja i bezbijednosti”.

  • Sijarto: Učlanjenje Ukrajine u NATO ne može biti na dnevnom redu Samita

    Sijarto: Učlanjenje Ukrajine u NATO ne može biti na dnevnom redu Samita

    • Učlanjenje Ukrajine u NATO ne može biti na dnevnom redu samita Alijanse u julu, naveo je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto na svom “Fejsbuk” nalogu.

    On je u objavi napisao da se ne može razgovarati ni o vremenskom okviru za Ukrajinu.

    “Treba da budemo jasni u vezi s ovim: pristupanje zemlje koja je trenutno u ratu ne može biti na dnevnom redu”, poručio je Sijarto.

  • Stoltenberg: Ukrajina će postati članica NATO

    Stoltenberg: Ukrajina će postati članica NATO

    Ukrajina će postati članica NATO, kao i Švedska, a Rusija ovaj rat neće i ne može dobiti, rekao je generalni sekretar NATO, Jens Stoltenberg.

    Stoltenberg je uoči neformalnog sastanka ministara inostranih poslova NATO-a u Oslu, Norveška, u okviru priprema za predstojeći samit Alijanse u Viljnusu i julu, održao konferenciju za novinare na kojoj je govorio o sukobu u Ukrajini, proširenju Alijanse, kao i o drugim temama.

    “Tokom posljednjih mjeseci, NATO saveznici i partneri pružili su neviđen nivo podrške Ukrajini, pomažući im da ponovo zauzmu i oslobode ukrajinsku teritoriju”, rekao je Stoltenberg na početku, dodavši da se svi saveznici slažu da će Ukrajina postati članica Alijanse i da je na NATO saveznicima i Ukrajini da odluče kada će se to desiti.

    “Nije na Moskvi da ima veto protiv proširenja NATO-a”, rekao je Stoltenberg.

    Potom je dodao:

    “Moramo da obezbijedimo da Ukrajina pobijedi poslije ovog rata. A kada se rat završi, moramo da obezbijedimo da se istorija ne ponovi, da ovaj obrazac ruske agresije na Ukrajinu zaista prestane i stoga moramo da imamo uspostavljene okvire da obezbijedimo garancije za ukrajinsku bezbijednost nakon završetka rata, tako da se istorija ne ponavlja”, rekao je on, dodavši da će se razgovarati i o drugim pitanjima, uključujući odvraćanje i odbranu.

    Što se povećanja budžeta za odbranu članica NATO tiče, on je rekao da će se pobrinuti da dva odsto BDP-a ne bude plafon, već minimum za ono što je potrebno za ispunjavanje obaveza kao NATO saveznika.

    “Takođe ćemo se pozabaviti kako da dodatno ojačamo naše partnerstvo sa indopacifičkim partnerima, Australijom, Japanom, Novim Zelandom i Južnom Korejom, a zatim očekujemo da mnogi saveznici izraze snažnu podršku Švedskoj, postajući punopravni član Alijanse što prije moguće”, dodao je Stoltenberg, rekavši da je o tome razgovarao sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom.

    Među brojnim pitanjima koja su interesovala novinare bilo je i kako će ubijediti Erdogana i Tursku da prihvate Švedsku kao članoci NATO.

    “Dakle, prije svega, moramo zapamtiti da su svi saveznici, takođe i Turska, pozvali Švedsku da postane punopravni član. To se desilo na samitu NATO prošle godine u Madridu, a do sada je ovo bio veoma brz proces pristupanja jer su Finska i Švedska aplicirale u maju, već u junu, pozvane su i Finska i Švedska. Finska je već punopravna članica i uvjeren sam, naravno, da će i Švedska biti članica i onda radimo na tome da se to desi što je prije moguće.”

    Dodao je:

    “Moja poruka je da je švedsko članstvo, punopravno članstvo u NATO dobro za Švedsku, dobro je za nordijske zemlje, za Norvešku, za baltički region, ali je dobro i za cijeli NATO. Ovo će ojačati NATO, učiniti NATO jačim, a to je, naravno, dobro i za Tursku i sve druge saveznike. I opet, važna odluka da se pozove Švedska desila se prošle godine, a to je takođe, stavilo Švedsku na mnogo sigurnije i jače mjesto. Švedska se sada sve više integriše u strukture NATO, naše vojne strukture, naše civilne strukture, a nekoliko saveznika je takođe pružilo bilateralna bezbijednosne garancije za Švedsku. Dakle, apsolutno je nezamislivo da će biti bilo kakve prijetnje ili bilo kakvog napada na Švedsku bez reagovanja NATO-a. Otputovaću u Ankaru u bliskoj budućnosti, kada tačno, još nije odlučeno”, rekao je Stoltenberg.

    Što se članstva Ukrajine tiče, Stoltenberg je uvjeren da će se i po tom pitanju pronaći konsenzus.

    “V​eć smo imali dobre neformalne razgovore i slažemo se oko nekih ključnih poruka. Još prošle godine svi saveznici su se složili da će Ukrajina postati članica i mi činimo konkretne korake jer Ukrajina ide ka NATO-u. Približava se NATO standardima, opremi, doktrinama, a mi im pomažemo da to rade dok govorimo, a mi to radimo od 2014.”, rekao je on.

    Stoltenberg je po tom pitanju dodao da je od početka ruske specijalne vojne operacije Ukrajina dobila značajnu vojnu podršku, uključujući obuku.

    “Pomažemo Ukrajini da se približi članstvu u NATO. Dakle, kada saveznici počnu da ih, na primjer, obučavaju da koriste avione NATO standarda četvrte generacije, to im pomaže da zaista budu u stanju da upravljaju modernim avionima, ali im takođe pomaže da se približe NATO-u, NATO doktrinama i interoperabilnosti. Dakle, da, krećemo se i da, svi saveznici se slažu da će Ukrajina postati članica.”

    Što se izjave koju je prije nekoliko dana dan, o tome da Ukrajina ima pravo da se brani povodom mogućih napada Kijeva na rusku teritoriju, Stoltenberg je rekao da je “agresorski rat” Rusije protiv Ukrajine očigledno kršenje međunarodnog prava.

    “Pravo na samoodbranu je sadržano u Povelji UN i nema sumnje da je ovo agresijski rat predsjednika Putina i Moskve protiv Ukrajine, a Ukrajina ima pravo da se brani. Predsjedniče Putine, Moskva je započela ovaj rat i može da ga okonča. Mi podržavamo Ukrajinu, i nastavićemo da podržavamo Ukrajinu. Stajaćemo uz Ukrajinu koliko god bude potrebno i to ne čini NATO saveznike stranom u sukobu. Imamo pravo da podržimo Ukrajinu, a da ne postanemo strana u sukobu. I naravno, suštinski, NATO ima dva zadatka u ovom sukobu. Jedan je da pružimo podršku Ukrajini, kao što radimo. Drugi je da spriječimo ovaj sukob u Ukrajini, da rat agresije Rusije protiv Ukrajine eskalira izvan Ukrajine. I zato smo pojačali naše vojno prisustvo u istočnom dijelu Alijanse na teritoriji NATO, sa kopnenim snagama, vazduhoplovstvom, mornaričkim snagama da uklonimo svaki prostor nesporazumima i pogrešnim proračunima u Moskvi, o spremnosti NATO-a da zaštiti svaki pedalj NATO teritorija. Razlog zašto to radimo je naravno da spriječimo eskalaciju izvan Ukrajine”, rekao je on, prenosi “Telegraf”.

    Što se priče o dugoročnoj podršci Ukrajini tiče, on je rekao da će se u Viljnusu dogovoriti dugoročni plan višegodišnje podrške, “jer ono što nam je potrebno je da obezbijedimo da kada se rat završi, da Ukrajina ima sposobnosti, snagu da se brani, a NATO saveznici će, naravno, obezbijediti različite vrste vojske podršku”.

    Potom je dodao:

    “Ali NATO takođe sada istražuje kako možemo da im pomognemo da sprovedu ovu važnu tranziciju sa starih doktrina iz sovjetskog doba, municije, standarda, opreme na modernu NATO opremu i standarde. Ova tranzicija je počela, ali kada pogledate bojno polje u Ukrajini, vidite da je još dug put da se osigura da sve što oni rade bude u potpunosti interoperabilno sa NATO-om. Dakle, da im pomognemo da urade ovaj prelaz na NATO standarde, da modernizuju odbrambene i bezbijednosne institucije. Očekujem višegodišnju posvećenost NATO saveznika, uključujući paket različitih vrsta podrške uz solidnije finansiranje”, zaključio je Stolteberg.

  • Putin uvjeren u pobjedu Rusije u Ukrajini

    Putin uvjeren u pobjedu Rusije u Ukrajini

    Ruski predsjednik Vladimir Putin istakao je danas da ne sumnja da će Rusija pobijediti u Ukrajini i postati garant mira i bezbjednosti za sve narode.

    Putin je to rekao u razgovoru s predstavnikom jedne višečlane porodice, koji je takođe izrazio sigurnost u pobjedu Rusije tokom sastanka s predsjednikom na Međunarodni dan djeteta, prenio je TASS.

    “Znam da će pobjeda uvijek biti naša i mislim da će naša zemlja na kraju biti garant mira i bezbjednosti za sve narode, za sve zemlje svijeta, za sve ljude i za sve zemlje”, rekao je Putin.

    Otac te velike porodice, odlikovan Ordenom očinske slave, naglasio je da je “pobjeda nedvosmislena, jer nema drugog puta”.

    “Biće baš tako kao što ste rekli i to apsolutno nema sumnje”, složio se Putin.

    Šef države je istakao da Rusija “tokom specijalne vojne operacije brani svoju zemlju, ljude i vrijednosti”, pa će sigurno izaći kao pobjednik.

    Putin je naveo da je pomenuti otac i vojnik, koji je imao priliku da napusti zonu specijalne vojne operacije, ali je odlučio da ostane i da, nakon ukazane pomoći, želi da se vrati u borbu.

    Saznavši da je čovjek zaista spreman da nastavi da služi kada bude zdrav, Putin je rekao da izgleda kao da je čovjek već uradio šta je mogao.

    “Grigorije Aleksandroviču, proverio sam, imate dobro obrazovanje i oblast specijalizacije, a ako želite da ostanete u sistemu Ministarstva odbrane, to je lako ostvarivo”, rekao je ruski lider.

    On je napomenuo da čovjek ima veliku porodicu i da nema potrebe da se vraća direktno u zonu specijalne vojne operacije.

    “Dozvolite mi da dam instrukcije ministru o tome, pa ćemo lako ispuniti svaki vaš zahtjev. Samo želim da vam se zahvalim za sve što radite, ne samo za svoju porodicu, već za cijelu zemlju”, poručio je Putin.