Kategorija: Svijet

  • Pretnja iz Ukrajine: Ovo je tek početak

    Pretnja iz Ukrajine: Ovo je tek početak

    Bivši ukrajinski predsednik Petro Porošenko govorio je za BBC u Kijevu i rekao da je ova operacija početak mnogo veće ofanzive koju planiraju ukrajinske snage.

    “To je težak posao”, rekao je on.

    “Ovo je tek početak – jer je Rusija izgradila veoma duboku odbrambenu oblast, do 40–50 km. A ovo je težak posao, jer je Rusija i dalje veoma, veoma jaka”, kazao je Porošenko. Potom je dodao:

    “Ali ovo je uspešno izviđanje. Vrlo, vrlo malo brigada je već uključeno u operaciju, ali ovo je samo jedan deo moguće ofanzivne operacije (Ukrajinaca).”

  • Putin Ukrajincima: “Zašto?”

    Putin Ukrajincima: “Zašto?”

    Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da ukrajinska vojska gađa stambene i humanitarne objekte, iako, sa vojne tačke gledišta, nema nikakve logike u tome.

    “Zašto neprijatelj cilja nečije stambene objekte? Nema nikakve logike. Zašto, zbog čega gađa humanitarne objekte? Ne postoji vojno obrazloženje za tako nešto”, rekao je Putin, preneo je Tas.

    On je dodao da Rusija ima mnogo prijatelja širom sveta koji nisu potpali pod pritisak Zapada, već se rukovode sopstvenim idejama o tome šta je dobro, a šta loše za njh.

    “To se posebno odnosi na humanitarce, i velika je stvar što imamo puno takvih prijatelja širom sveta”, rekao je Putin, prenose RIA novosti.

  • U toku je veliki kontranapad

    U toku je veliki kontranapad

    Ruska vojska je izvela kontranapad u pravcu Vremejevske izbočine u oblasti Zaporožja, rekao je Vladimir Rogov, lider pokreta “Zajedno sa Rusijom”.

    “Kontranapad je počela 127. divizija, uz masovnu podršku avijacije. Napreduju u pravcu mesta Neskučnoje, izbacuju neprijatelja iz Makarovke”, rekao je on.

    Raketna i topovska artiljerija direktno pogađa položaje Oružanih snaga Ukrajine.

    “Sada je pakao za naciste, bez preterivanja”, dodao je Rogov.

    On je danas naglasio da se nastavljaju teške borbe u oblasti Vremejevske izbočine, jer su ranije ukrajinske trupe preuzele kontrolu nad selima Neskučnoje i Makarovka, koja se nalaze u sivoj zoni.

    Prema rečima Rogova, borbe su se vodile i između gradova Guljaj Polje i Pologi, blizu naselja Dorožnjanka, južno od grada Orehova i u blizini sela Lobkovoje.

    Ruska vojska je zaustavila sve pokušaje diverzanata da uđu u pozadinu, a neprijatelj se povukao na prvobitne položaje uz velike gubitke.

    Predsednik Vladimir Putin izjavio je u petak da je počela ukrajinska kontraofanziva.

    Istovremeno, zahvaljujući hrabrosti ruskih vojnika i pravilnom organizovanju trupa, Kijev nije ostvario svoje ciljeve ni u jednoj oblasti borbenih dejstava, izjavio je ruski lider.

  • Gurnuti su u smrt da Zelenski ne ispadne smiješan?

    Gurnuti su u smrt da Zelenski ne ispadne smiješan?

    Američki publicista Džared Izrael objavio autorski tekst o ukrajinskoj kontraofanzivi.

    Tekst su prenele Večernje novosti u celosti:

    Od subote, 4. juna, dogodilo se mnogo toga u pogledu sukoba u Ukrajini uopšteno govoreći, a naročito u pogledu ukrajinske kontraofanzive, o kojoj se preterano govori u poslednje vreme, uključujući i uništenje brane u Kahovki sa katastrofalnim posledicama.

    Da bismo bolje razumeli šta se to događa poslednjih nekoliko dana, počnimo od načina na koji su mediji na Zapadu, tokom poslednja tri meseca, pratili razvoj događaja povezan sa ukrajinskom kontraofanzivom, koju mnogi obećavaju.

    1. februar 2023, “Vašington post”: Ukrajinski režim ima “naprednu zapadnu opremu, nedavno nabavljenu, kojom će napraviti kvalitativnu razliku u neizbežnom protivnapadu”
    2. mart 2023, “Vašington post”: “Rusija nastavlja da napada opkoljeni grad u iščekivanju neizbežnog ukrajinskog protivnapada.”
    3. mart 2023, “Los Anđeles tajms”: “Zelenski produžava obilazak područja na prvoj liniji fronta dok se sprema neizbežna prolećna ofanziva i dok se pozornica sve više priprema za ukrajinski protivnapad.”
    4. april 2023, Blumberg: “Ukrajina gomila ljudske snage i tehniku za neizbežan protivnapad uz pomoć saveznika iz SAD i Evrope.”
    5. april 2023, “Ukrajinski nedeljnik”: “Kijev i Moskva obeležavaju Dan pobede u Drugom svetskom ratu usred neizbežnog ukrajinskog protivnapada.”
    6. april 2023, “Politiko.eu”: “Neizbežan ukrajinski protivnapad izložiće nuklearnu elektranu Zaporožje udaru.”
    7. april 2023, Al Džazira: “Ukrajinski protivnapad neizbežan dok se Putin oslanja na Vagnera.”
    8. maj 2023, Rojters: “Dok traju pripreme za neizbežan protivnapad, Ukrajina se zaklinje da neće odustati od Bahmuta.”
    9. maj 2023, “Njujork tajms”: “Rusija je optužila ukrajinsku vladu za organizovanje napada dronovima, koji je opisala kao namerni pokušaj da se pogodi prebivalište predsednika Vladimira Putina”. “[Ukrajina] uverava svet da je Rusija izmislila incident kako bi skrenula pažnju s neizbežnog protivnapada.”
    10. maj 2023, “Fajnenšl tajms”: “Rusija pokreće neprekidni napad dronovima na Kijev u iščekivanju neizbežnog kontranapada.”
    11. maj 2023, “Njujork tajms”: “Rusija će ove nedelje obeležiti svoj najvažniji godišnji vojni praznik, usred rastuće napetosti nakon niza napada i neizbežnog ukrajinskog protivnapada.”
    12. maj 2023, CNN: “SAD objavljuje paket pomoći Ukrajini u vrednosti od 1,2 milijarde dolara dok se čeka neizbežni protivnapad.”
    13. maj 2023, Rojters: “Dok se bliži neizbežni protivnapad Kijeva, Rusija je ovog meseca, nakon gotovo dva meseca zatišja, ponovo pokrenula raketne udare i napade dronovima širom Ukrajine.”
    14. maj 2023, Radio Slobodna Evropa: “U susret neizbežnom protivnapadu ukrajinskih snaga na bojištu, francuski predsednik Emanuel Makron pozvao je na uspostavljanje mira.”
    15. jun 2023, London tajms radio: “Putin gubi poverenje ruske javnosti dok se sprema neizbežan ukrajinski protivnapad.”

    I, konačno, jedan tzv. elitni institut za istraživanje iz Vašingtona pod nazivom Centar za analizu evropske politike (koji finansiraju Stejt department, NATO, “Majkrosoft” i slične institucije) postavio je standard za zapadno izveštavanje o velikom protivnapadu:

    • Može se dogoditi za nekoliko dana, nedelja ili meseci, ali ukrajinski je protivnapad neizbežan.

    Dakle: Kao prvo, kao što ste naravno primetili, u svih 16 citata tvrdi se da Ukrajinci samo što nisu pokrenuli svoju kontraofanzivu; pa ipak, iako postoji mnogo načina da se ova ideja izrazi, svi su oni koristili isti izraz looming (neizbežan) – a to su uradili iako kontraofanziva zapravo nije trebalo da bude pokrenuta ni na jedan od ovih 16 datuma.

    Stoga, ponovo se saopštavaju lažne informacije uz korišćenje istog izraza. Tvrdim da ovo jedino ima smisla ukoliko su ove lažne vesti skuvane u istom loncu, možda u formi redovnog informisanja ili pisanih smernica koje priprema aparat koji se sastoji od agenata ukrajinskog režima i, naravno, agenata snaga NATO, koji su, uostalom, i sponzorisali državni udar 2014.

    Umesto što šire laži, trebalo je da ovi mediji raskrinkaju kampanju širenja lažnih vesti. Međutim, svi su oni učestvovali u toj kampanji, pa stoga ne možemo pretpostaviti da je istina bilo šta što oni kažu o ratu.

    Imajući na umu sve ovo, razmotrimo sve što se dešavalo od subote, 4. juna.

    Subota, 3. jun, 00:01 po njujorškom vremenu: Časopis The Wall Street Journal objavio je intervju sa vođom ukrajinskog režima, Vladimirom Zelenskim, pod naslovom: “Ukrajinski Zelenski: Spremni smo na kontraofanzivu”.

    U intervjuu za časopis The Wall Street Journal, Zelenski ne kaže samo “spremni smo na kontraofanzivu”. On eksplicitno kaže: “Od danas smo spremni da to uradimo”.

    U toku prethodna tri meseca, dok su mediji svuda izveštavali da će Ukrajina u svakom trenutku pokrenuti svoju kontraofanzivu, Zelenski nikada nije rekao da je Ukrajina spremna da to uradi “od danas”. Nikada. Čemu onda promena? Mislim da je glavni razlog Donald Tramp.

    Kako je izvestio londonski list Spectator u toku Trampovog intervjua za CNN 11. maja: “Dogodio se jedan znakovit trenutak u toj gradskoj skupštini prepunoj osoblja CNN, kada je novinar koji je vodio razgovor upitao: “Možete li reći za koga navijate da pobedi u ovom ratu, Ukrajinu ili Rusiju?”, Tramp je odgovorio: “Želim da svi prestanu da ginu. Oni ginu, i Rusi i Ukrajinci. Želim da prestanu da ginu”.

    Reakcija publike u Gofstaunu, u Nju Hempširu – ključna prva država u procesu nominacije za republikance – bile su glasne ovacije.

    Ovo su ozbiljne stvari. Uzimajući u obzir histeriju protiv Rusije koju podstiču i mediji i političari u SAD (i ostatku sveta), Trampovo odbijanje da kaže “želim da Ukrajina pobedi, naravno”, zajedno sa njegovom izjavom da mu je jednako stalo i do Rusa i do Ukrajinaca, i činjenicom da su mu klicali što je to rekao, jesu nešto zapanjujuće.

    A onda je 6. juna svet potresla informacija da je srušena brana Kahovka i da preti ekocid. Većina na Zapadu je javila da su krive ruske snage. Najpodlije poređenje glasilo je da Rusi koriste taktiku “spaljene zemlje” iz Drugog svetskog rata. Sovjeti su tada bili nepripremljeni na invaziju nacista, odatle neophodnost uništavanja sve iskoristive infrastrukture na koju bi nacisti mogli naići. Nasuprot tome, u toku poslednja tri meseca, izgradili su ono što Rojters naziva “ogromna mreža ruskih utvrđenja koja se protežu od zapadne Rusije kroz istočnu Ukrajinu sve do Krima, sa ciljem pripreme za veliki napad Ukrajine”.

    Osim toga, nacisti su imali dobro obučenu vojsku od 3,5 miliona vojnika. Za razliku od njih, Ukrajina ima slabije snage koje se sastoje od uglavnom loše obučenih trupa. Zašto bi Rusija uništila svoju branu, što je očigledno potez očajnika?

    Smatram da je prilično jasno šta se stvarno desilo. Nakon što su politički moćnici prisilili Zelenskog da zaoštri priču, Ukrajinci su bili prisiljeni da napadnu Ruse prvo sa dve, a onda i sa pet mehanizovanih brigada, čisto da Zelenski ne bi ispao smešan, pa su na kraju Ukrajinci bili zgaženi.

    Da bi skrenuli pažnju sa ovog moralnog/političkog/vojnog bankrota, NATO i Ukrajinci preduzeli su očajnički teroristički potez i uništili branu Kahovka, što je bio čin za koji zapadni političari i mediji sada apsurdno žele da okrive žrtve samog tog čina.

  • Rusi osvajaju novo tržište

    Rusi osvajaju novo tržište

    Prva partija ruske sirove nafte stigla je u luku Karači, istovar će početi 12. juna, objavio je pakistanski premijer Šehbaz Šarif na Tviteru.

    “Ispunio sam još jedno svoje obećanje naciji. Sa zadovoljstvom mogu da saopštim da je prvi tovar ruske sirove nafte sa popustom stigao u Karači i da će istovar nafte početi sutra”, napisao je on.

    Šarif je saopštio da je ovo “značajan dan” za Pakistan. Zemlja se, kako je rekao, kreće ka “prosperitetu, ekonomskom rastu i energetskoj bezbednosti”, prenosi Sputnjik.

    Isporuke ruske nafte republici označile su početak novih odnosa između Moskve i Islamabada, dodao je Šarif.

    Rusija i Pakistan postigli su “konceptualni dogovor” o isporuci ruske nafte i naftnih derivata, izjavio je u januaru zamenik ministra energetike Sergej Močaljnikov.

  • Lukašenko: Odnosi Minska i Moskve nastaviće da se produbljuju

    Lukašenko: Odnosi Minska i Moskve nastaviće da se produbljuju

    Odnosi između Minska i Moskve nastaviće da se postepeno šire i produbljuju, poručio je danas predsjednik Belorusije Aleksandar Lukašenko.

    Šef bjeloruske države čestitao je predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu Dan Rusije, saopštila je pres-služba beloruskog lidera.

    “Ruska Federacija danas čvrsto brani nacionalne interese, stvara uslove za suvereni razvoj, dosljedno jača svoje pozicije na međunarodnoj areni. Uvjeren sam da će odnosi Minska i Moskve, zapečaćeni vjekovnim vezama prijateljstva i bratstva, nastaviti da se stalno šire i produbljuju našim zajedničkim naporima”, navodi se u tekstu čestitke bjeloruskog lidera, prenosi RIA novosti.

    Lukašenko je ruskom kolegi poželio dobro zdravlje, uspješno sprovođenje svih planova i poduhvata, a narodu Rusije – mir i slogu.

    Čestitke predsjednika Bjelorusije upućene su i predsjedniku Vlade Rusije Mihailu Mišustinu, predsjedavajućoj Saveta Federacije Valentini Matvijenko i predsjedniku Državne dume, Vjačeslavu Volodinu.

  • Gasprom: Gotovi smo

    Gasprom: Gotovi smo

    Ruski energetski gigant Gasprom obnovio je snadbevanje gasom preko Turskog toka nakon popravki na ovom gasovodu.

    To je danas saopštilo predstavništvo ove kompanije.

    “Radovi na održavanju gasovoda Turski tok, planirani za period između 5. i 12. juna, su završeni. Transport gasa je obnovljen”, navodi Gasprom na svom Telegram kanalu, prenosi RIA Novosti.

    Prošle godine su radovi na održavanju Turskog toka obavljeni između 21. i 28. juna.

    Gasovod Turski tok ima dva kraka – jedan snabdeva turske potrošače, a drugi dostavlja gas južnoj i jugoistočnoj Evropi.

    Njegov ukupni kapacitet je 31,5 milijardi kubnih metara, a u pogon je pušten u januaru 2020. godine, podseća ruska agencija.

  • NATO započinje najveću vježbu raspoređivanja zračnih snaga u Evropi u istoriji

    NATO započinje najveću vježbu raspoređivanja zračnih snaga u Evropi u istoriji

    NATO će danas započeti najveću vježbu raspoređivanja zračnih snaga u Evropi u istoriji saveza u znak zajedništva prema partnerima i potencijalnim prijetnjama poput Rusije.

    Vježba ‘Air Defender 23’ pod njemačkim vodstvom trajat će do 23. juna i uključivat će oko 250 vojnih aviona iz 25 NATO i partnerskih zemalja, uključujući Japan i Švedsku, koja je podnijela zahtjev za pridruživanje savezu.

    Do 10.000 ljudi učestvovat će u vježbama namijenjenim jačanju interoperabilnosti i spremnosti za zaštitu od bespilotnih letjelica i krstarećih projektila u slučaju napada na gradove, zračne luke ili morske luke unutar teritorija NATO-a.

    Predstavljajući planove prošle sedmice, general-pukovnik Ingo Gerhartz iz njemačkog Luftwaffea rekao je da je vježba ‘Air Defender’ zamišljena 2018. dijelom kao odgovor na rusku aneksiju Krima od Ukrajine četiri godine prije, iako je rekao da “nije bila usmjerena ni na koga “.

    Rekao je da iako će NATO braniti ‘svaki centimetar’ svog teritorija, vježba neće poslati nikakve letove, na primjer, u smjeru Kalinjingrada, ruske enklave koja graniči s državama članicama saveza Poljskom i Litvanijom, navodi France 24.

    “Mi smo odbrambeni savez i tako je planirana ova vježba”, rekao je.

    Američka ambasadorica u Njemačkoj Amy Gutmann rekla je da će vježba pokazati “agilnost i brzinu naših savezničkih snaga” te da je njezina namjera poslati poruku zemljama uključujući Rusiju.

  • Lajčak nezadovoljan nakon sastanaka u Prištini i Beogradu

    Lajčak nezadovoljan nakon sastanaka u Prištini i Beogradu

    Specijalni izaslanik EU u dijalogu Miroslav Lajčak oglasio se iz Brisela nakon sastanaka koje je prošle nedjelje zajedno za emisarom SAD Gabrijelom Eskobarom imao u Beogradu i Prištini u cilju deeskalacije situacije na sjeveru Kosova i istakao da su uprkos nadama koje su gajili, tenzije i dalje visoke.

    Lajčak se oglasio na Fesjbuku i istakao da je zajedno sa zamenikom pomoćnika američkog sekretara i izaslanikom za Zapadni Balkan Eskobarom putovao u region sa ciljem da se pozabave napetom situacijom na sjeveru Kosova.

    Tom prilikom, naveo je, u Prištini su održali brojne sastanaka, uključujući sa kosovskom predsednicom Vjosom Osmani, premijerom Aljbinom Kurtijem, kosovskom opozicijom.

    Naša diskusija je bila duga. Prenijeli smo našu zabrinutost zbog situacije na sjeveru i istakli potrebu za hitnom deeskalacijom. Ponovili smo šta su i EU i SAD tražile od strana da urade kada pozivaju na političko rješenje: hitnu deeskalaciju, prevremene izbore uz učešće kosovskih Srba i povratak dijalogu o normalizaciji – napisao je Lajčak.

    Istakao je da je predstavnicima kosovske opozicije ukazano da aktuelna kriza nanosi štetu imidžu Kosova, a od njih je zatraženo da podrže političko rešenje za smirivanje tenzija.

    – Eskobar i ja sastali smo se i sa predstavnicima Srpske liste i civilnog društva, da ih čujemo i da im objasnimo zašto je važno da kosovski Srbi učestvuju na izborima -istakao je Lajčak.

    On dalje navodi da su se sastali i sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem sa kojim su vodili „podjednako duge, ali i nimalo lake razgovore“ o izlasku iz sadašnje krize.

    Lajčak je naveo i da svi građani imaju pravo na miran protest, ali da nasilje nikada nije prihvatljivo i ne može proći nekažnjeno.

    – Eskobar i ja smo se nadali boljem rezultatu naše misije, ali nažalost, uprkos nekim pozitivnim signalima, tenzije su i dalje visoke – poručio je Lajčak.

    On je istakao da je doputovao u Brisel kako bi informisao EU i države članice o rezultatima ovih razgovora i narednim koracima.

    – Nastavljamo naše napore i podršku kako bi se došlo do održivog, političkog rješenja – napisao je Lajčak.

  • Prigožin odbio Rusiju

    Prigožin odbio Rusiju

    Šef plaćeničke grupe Vagner Jevgenij Prigožin rekao je danas da njegovi borci “neće potpisati nikakav ugovor s ruskim ministrom odbrane Sergejem Šojguom”.

    Ministarstvo obrane je juče saopštilo da je Šojgu naredio svim dobrovoljačkim odredima da do kraja meseca potpišu ugovore s ministarstvom kako bi se pojačala delotvornost ruske vojske.

    Prigožin je komentarisao taj potez i napomenuo da “Vagner neće potpisati nikakve ugovore sa Šojguom”.Podsetimo, šef Vagnerovaca je do sada više puta napadao ruski vojni vrh nazvavši neke od njih izdajicama jer nisu pravilno vodili rat u Ukrajini, piše The Guardian.