Kategorija: Svijet

  • Novi opasan sukob?

    Novi opasan sukob?

    Na pomolu još jedan sukob. Venecuela namerava da 3. decembra održi referendum kojim želi da si pripoji teritoriju Gvajane.

    Reč je regionu Esakibo, koji se smatra spornim već decenijama, ali koji venecuelanski predsednik Nikolas Maduro pošto poto želi da upiše kao svoju teritoriju.

    Pojedini mediji su preneli čak i da je započela specijalna opereacija za aneksiju tog regiona, ali vest nije zvanično potvrđena.

    Agencija AFP je prenela da je Maduro uložio je sve napore, koristeći patriotsku retoriku da pokuša da pozove birače na birališta da odgovore na pet pitanja o teritoriji, uključujući i to da li sadašnjim i budućim stanovnicima ove oblasti treba dodeliti državljanstvo Venecuele.

    Gvajana, s druge strane, smatra da je referendum “akt aneksije” i već je zatražila od Međunarodnog suda pravde 14. novembra da obustavi glasanje. Sud međutim nije doneo odluku, ali čak i ako presudi protiv Venecuele, Madurova vlada namerava da održi izbore u nedelju.

    Zvaničnih informacija o sukobima nema. Mediji prenose da bi u slučaju vojne intervencije Gvajani podršku mogli da pruže Brazil, SAD i Velika Britanija.

    Brazilska vojska je već pokrenula mobilizaciju zbog potencijalne invazije Venecuele na Gvajanu preko njihove teritorije. Vesti o mobilizaciji se brzo šire, što može uticati na ceo region Južne Amerike. I društvene mreže prepune se snimaka i fotografija kojima se narod poziva da glasa na referendumu.

    Esakibo je područje od oko 159.500 kvadratnih kilometara i čini dve trećine Gvajane.

    Venecuela je uvek smatrala Esakibo svojom teritorijom jer je region bio unutar njenih granica tokom španskog kolonijalnog perioda, i dugo je osporavala granicu koju su međunarodni arbitri iscrtali 1899. godine, kada je Gvajana još bila britanska kolonija.

    Posvećenost Venecuele da nastavi sa teritorijalnim zahtevima ka Gvajani variralo je tokom godina, a prethodni put je poraslo 2015. godine kada je EkkonMobil objavio da je pronašao naftu u komercijalnim količinama kod obale reke Esakibo.

    Ovo najnovije poglavlje spora Venecuele i Gvajane međutim naljutilo je lokalno stanovništvop omenutog regiona jer im vlada Gvajane, dakle države u kojoj žive, ništa nije govorila o pomenutom referendumu, a ispostavilo se da nisu mnogo znali ni o pronalasku nafte.

  • Zaharova: Postupci Sofije graniče sa stvaranjem opasnog svjetskog presedan

    Zaharova: Postupci Sofije graniče sa stvaranjem opasnog svjetskog presedan

    Portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova rekla je da je odluka bugarskih vlasti da zatvori vazdušni prostor za avion šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova ako se ona bude nalazila u njemu – opasna glupost.

    • Zlobna glupost rusofoba došla je do toga da su prvi put u našoj istoriji zvanične vlasti zabranile da se na nebu nalazi ne avion, nego čovjek u avionu. Tako je bilo napisano u zvaničnoj noti bugarskog Ministarstva spoljnih poslova – avion može da preleti Bugarsku, ali Marija Zaharova ne može da putuje avionom. Nije ništa rečeno o tome da li mogu da preletim Bugarsku bez aviona ili svemirom – napisala je Zaharova na “Telegramu”.

    Ona je podsjetila da je vazdušni saobraćaj regulisan odredbama Čikaške konvencije o međunarodnoj civilnoj avijaciji iz 1944. godine.

    Prema dokumentu, teritorijom države smatraju se “kopnene teritorije i susjedne teritorijalne vode”, dok vazdušni prostor nije uključen u taj termin.

    Zaharova je pojasnila da su upravo te odredbe trebalo da obezbijede nesmetan let iznad teritorije Bugarske, bez obzira na restriktivne mjere EU.

    • Nije riječ samo o gluposti, nego o opasnoj gluposti nekog spletkaroša u strukturama vlasti Bugarske – ocijenila je ona.

    Takođe, upozorila je ona, postupci Sofije graniče sa stvaranjem opasnog svjetskog presedana na osnovu kojeg Rusija može preduzeti iste mjere protiv zvaničnika NATO koji su na “recipročnim stop listama”.

    • Da li su razmišljali o tome da će stvoriti opasan svjetski presedan? Mislim da ne. Ko je dao pravo nepismenim činovnicima iz Sofije da brukaju bugarski narod? Inače, mi smo već u Skoplju – poručila je Zaharova.

    Ranije je saopšteno da je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov stigao tokom noći u Skoplje na sastanak Savjeta ministara OEBS-a koji se održava u Sjevernoj Makedoniji. Putovao je preko Grčke, prenio je Sputnjik.

    Prvobitno se pretpostavljalo da će se let realizovati preko Bugarske, koja je izdala dozvolu za let. Međutim, bugarska strana je odbila da dozvoli prelet aviona šefa ruskog ministarstva spoljnih poslova ako se u njemu bude nalazila Zaharova.

  • Šalenberg: Zapad ne treba da se boji da razgovara sa Rusijom

    Šalenberg: Zapad ne treba da se boji da razgovara sa Rusijom

    Zapad ne bi trebalo da se boji da razgovara sa Rusijom, rekao je austrijski ministar spoljnih poslova Aleksandar Šalenberg.

    • Mislim da Zapad ne treba da se boji da sjedne za pregovarački sto sa Rusima – rekao je Šalenberg, komentarišući učešće ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova na ministarskom sastanku OEBS-a u Skoplju koji počinje danas.

    On je dodao da OEBS provodi dimplomatiju koju on podržava.

    • Ovo je klasični multilateralizam u svom najboljem izdanj -, rekao je Šalenberg.

    U Skoplju se danas i sutra održava 30. Ministarski savjet OEBS-a uz učešće 76 delegacija zemalja članica i partnera.

    Promocija bezbjednosti, stabilnosti i saradnje među državama trebalo bi da budu glavne poruke dvodnevnog Samita OEBS-a u Skoplju.

    Uoči Samita OEBS-a neformalnoj večeri u Skoplju prisustvolali su državni sekretar SAD Entoni Blinken i šefovi diplomatija EU i Velike Britanije Žozep Borelj i Dejvid Kameron, nakon čega su sva trojica napustili Sjevernu Makedoniju prije nego što u tu zemlju sleti avion sa ruskim šefom diplomatije Sergejom Lavrovom

  • Lavrov doputovao u Skoplje, Bugarska zatvorila svoj vazdušni prostor zbog Zaharove

    Lavrov doputovao u Skoplje, Bugarska zatvorila svoj vazdušni prostor zbog Zaharove

    Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov stigao je tokom noći u Skoplje na sastanak Savjeta ministara OEBS-a koji se održava u Sjevernoj Makedoniji.

    Dužina rute ministarskog aviona iznosila je oko 4.000 km, put je trajao više od pet sati. Lavrovljev avion je preletio Tursku i Grčku na putu za Sjevernu Makedoniju, iako se ranije očekivalo da će letjeti preko Bugarske.

    Kako javljaju ruski mediji, bugarska strana odbila da dozvoli prelet aviona šefa ruskog ministarstva spoljnih poslova ako se u njemu bude nalazila zvanična predstavnica ruskog diplomatskog resora Marija Zaharova.

    U Skoplju se održava trodnevni 30. skup ministara spoljnih poslova Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), koji će okupiti preko 70 delegacija sa oko 1.000 članova.

    Ministri će donijeti odluke o daljem funkcionisanju OEBS, a izvesno je da će odlučiti da Malta preuzme ulogu predsjedavajućeg OEBS za 2024. godinu.

    Nakon više od tri decenije nezavisnosti, Sjeverna Makedonija je prvi put domaćin ovakvog jednog skupa, što se u zemlji ocenjuje kao veliki uspeh domaće diplomatije. Pripreme za ovaj događaj trajale su cijelu godinu, a tokom skupa biće angažovano više policijskih službi.

    VIJESTI IZ ISTE RUBRIKE

  • Ukrajinci priznali: Udvostručili su napade

    Ukrajinci priznali: Udvostručili su napade

    Ruska vojska saopštila je da su njene snage zauzele selo u istočnoj Ukrajini, što ukrajinski zvaničnici nisu potvrdili.

    Naveli su da moskovske snage na frontu u svojim žestokim napadima trpe teške gubitke.

    Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su zauzeli Kromovo, selo na zapadnim prilazima Bahmutu, koji je okupiran u maju nakon višemesečnih teških borbi.

    Rojters piše da u izveštajima Ukrajine o borbama nije bilo pomena tog sela, dok nezvanični izveštaji i blogeri priznaju da deo sela drže ruske snage, ali odbacuju tvrdnje da je u potpunosti pod ruskom kontrolom.

    Ruske snage su takođe fokusirane na industrijski grad Avdijevku, koji je već više od mesec dana gotovo opkoljen i meta neprekidnih napada.

    Portparol južnih ukrajinskih vojnih snaga Aleksandar Štupun rekao je da su se nakon nekoliko kišnih dana rusko granatiranje i vazdušni udari na liniju fronta udvostručili.

    Sa ciljem da potisnu ukrajinske odbrambene linije, ruske trupe su napale u talasima sa do 20 oklopnih vozila istovremeno.

    “Ukrajinske odbrambene snage u odbijanju ruskih napada uništavaju značajnu količinu oklopne vojne opreme”, rekao je Štupun nacionalnoj televiziji.

    Ukrajinski vojni analitičar Sergej Zgurec napisao je na internetskoj stranici Espreso TV da je broj borbenih sukoba na prvoj liniji fronta bio na najvišem nivou za mesec dana.

  • Blinken: Želimo pomoći zapadnom Balkanu

    Blinken: Želimo pomoći zapadnom Balkanu

    Državni sekretar SAD Entoni Blinken izjavio je danas da se na sastanku ministara spoljnih poslova članica NATO u Briselu razgovaralo i o tome kako povećati pomoć pri pružanju podrške evroatlantske budućnosti zapadnog Balkana.

    On je na Tviteru napisao da je NATO alijansa jedinstvena.

    “Tokom sastanka ministara spoljnih poslova pokrili smo mnogo toga – od naših očekivanja na Vašingtonskom samitu sljedeće godine, preko načina na koje možemo da produbimo naše partnerstvo sa Ukrajinom, do toga kako možemo da pomognemo u podršci evroatlantskoj budućnosti zapadnog Balkana”, napisao je on.

  • Netanjahu: Evropa je sljedeća ako ne uništimo Hamas

    Netanjahu: Evropa je sljedeća ako ne uništimo Hamas

    Izraelski premijer Benjamin Netanjahu upozorio je na opasnost od islamista u Evropi, rekavši da će taj kontinent biti sljedeći na meti nakon što je palestinska militantna grupa Hamas izvela napad na Izrael 7. oktobra.

    Vi ste sljedeći, shvatite to. Njemačka, Evropa. Hamas je dio terorističke osovine Irana, Hezbolaha, Huta i drugih. A njihov cilj je da povedu prvo Bliski istok, a zatim i cijeli svijet u doba varvarstva, mračno doba srednjeg vijeka. To je ono što oni žele. A ako ljudi to još nisu shvatili, trebalo bi. Neće nestati osim ako ih ne pobijedimo, rekao je Netanjahu u intervjuu za njemački list Bild.

    On je dodao da postoje trenuci u istoriji civilizacije “kada civilizovani ljudi moraju da zauzmu stav”.

    – Baš kao što se to dogodilo protiv nacističkog režima, protiv ISIS-a i protiv Al Kaide. To se mora učiniti i protiv Hamasa i terorističke osovine koju vodi Iran. Da je Bliski istok pao, Evropa bi bila sljedeća, vi biste bili sljedeći. Trenutno smo na prvoj liniji našeg zajedničkog civilizacijskog rata protiv varvara – poručio je izraelski premijer.

    Prema njegovim riječima, Izrael nema drugog izbora, nego da uništi Hamas.

    – Ako želite mir, uništite Hamas. Ako želite sigurnost, uništite Hamas. Ako želite drugačiju budućnost za Izraelce, Arape, Palestince i sve ostale, uništite Hamas – rekao je Netanjahu.

  • SZO: Neliječene bolesti mogle bi ubiti više Palestinaca nego bombardovanja u Gazi

    SZO: Neliječene bolesti mogle bi ubiti više Palestinaca nego bombardovanja u Gazi

    Neliječene bolesti bi na kraju mogle ubiti više ljudi u Gazi nego bombaški napadi ako se zdravstveni sistem ne obnovi, upozorili su iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

    Dijareja i respiratorne infekcije su široko rasprostranjene među djecom u prenatrpanim objektima UN-a u kojima se nalazi skoro 1,1 milion ljudi. Pacijenti s kroničnim bolestima poput raka također se ne liječe.

    UN procjenjuju da je više od 1,8 miliona ljudi u Gazi napustilo svoje domove u proteklih sedam sedmica. Oko 60 posto njih nalazi se u 156 objekata koji pripadaju agenciji UN-a za palestinske izbjeglice Unrwa.

    Portparolka WHO Margaret Haris rekla je na konferenciji za novinare u Ženevi da je procjena tih skloništa otkrila izbijanje zaraznih bolesti, sa slučajevima dijareje među djecom od pet i više godina više od 100 puta normalnog nivoa do početka novembra.

    Za njih nije dostupan nikakav tretman, rekla je, bez kojeg posebno bebe mogu umrijeti vrlo brzo.

    Prema UN-u, samo pet bolnica je djelimično operativno na sjeveru Gaze, području koje je bilo žarište izraelske kopnene ofanzive. Osam od 11 bolnica radi na jugu, gdje je izraelska vojska naredila civilima da pobjegnu. Samo jedna od tih bolnica ima kapacitet za liječenje kritičnih traumatskih slučajeva ili izvođenje složenih operacija.

    “Na kraju ćemo vidjeti više ljudi koji umiru od bolesti nego što ih čak od bombardovanja, ako ne budemo u mogućnosti da vratimo ovaj zdravstveni sistem”, upozorila je Harris.

    Obraćajući se novinarima putem video veze iz Gaze, glasnogovornik Unicefa James Elder izvijestio je da je vidio bolnice pune djece sa strašnim ratnim ranama.

    Opisao je da je vidio jedno dijete bez dijela noge kako nekoliko sati leži neliječeno na podu bolnice zbog nedostatka medicinskog osoblja. Druga povrijeđena djeca ležala su na parkiralištima i baštama napolju, rekao je.

    Raseljena djeca i njihove porodice također pate zbog nedostatka odgovarajućeg skloništa i odjeće koja bi ih zaštitila od kišnog i hladnog vremena u Gazi.

  • Iz Amerike saopštili: Poznato kada je kraj rata u Ukrajini?

    Iz Amerike saopštili: Poznato kada je kraj rata u Ukrajini?

    Ruski predsednik Vladimir Putin neće sklopiti mir u Ukrajini pre objavljlivanja rezultata američkih izbora , saopštio je visoki američki zvaničnik.

    “Očekujem da Putin neće sklopiti mir ili bar ne u značajnoj meri, pre nego što vidi rezultate naših izbora”, rekao je zvaničnik, koji je želeo da ostane anoniman, preneo je Rojters.

    Američki izbori zakazani su za novembar sledeće godine.

    On je dodao da je alijansa ponovila da će nastaviti da podržava Ukrajinu, iako zna da je malo verovatno da će mirovni sporazum u narednoj godini biti postignut.

    Rojters navodi da je neimenovani američki zvaničnik izneo ovu ocenu usred zabrinutosti da bi potencijalna pobeda bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa mogla da preokrene podršku Zapada Kijevu.

  • Petr Pavel: Zapadna vojna pomoć Ukrajini nedovoljna

    Petr Pavel: Zapadna vojna pomoć Ukrajini nedovoljna

    Zapadna vojna pomoć je nedovoljna da bi Ukrajina nastavila operacije visokog intenziteta, izjavio je danas češki predsjednik Petr Pavel.

    “Nemamo drugog izbora osim da damo Ukrajini sve što joj je potrebno da uspije u svojoj misiji da povrati suverenitet i kontrolu nad svojim granicama: sve manje od toga biće naš neuspjeh”, naglasio je Pavel u intervjuu italijanskom listu Korijere dela sera.

    Po njegovom mišljenju, eventualna pobjeda Rusije bi u budućnosti rezultirala “neprijatnim posljedicama” po Evropu.

    “To će ojačati njihovu percepciju da svoje ciljeve mogu postići silom i ohrabriće sve režime u svijetu da se oslone na slabost zapadnih demokratija”, rekao je Pavel, prenosi Tanjug.

    Prema riječima češkog predsjednika, Rusija je već uspjela da svoju industriju prebaci na vojnu osnovu, proizvodi mnogo više municije i tenkova velikog kalibra, regrutuje više vojnika nego ranije, a takođe pregovara sa nekoliko zemalja o snabdjevanju oružjem.

    “Ako propustimo priliku da nastavimo da podržavamo Ukrajinu, sljedeća godina bi mogla da bude još povoljnija za Moskvu. Ova godina je ključna za postavljanje temelja za uspjeh, sljedeća će biti teža”, rekao je Pavel.

    Ranije je predsjednik Češke rekao da kontraofanziva Ukrajine nije dala očekivani rezultat i da će zima biti “teška”.

    Pavel boravi danas u zvaničnoj posjeti Italiji, gdje se sastao sa italijanskim kolegom Serđom Matarelom i premijerkom Đorđom Meloni.