VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Broj poginulih u Turskoj i Siriji porastao na 7.826, stižu spasioci iz svih dijelova svijeta

    Broj poginulih u Turskoj i Siriji porastao na 7.826, stižu spasioci iz svih dijelova svijeta

    Broj poginulih u stravičnom zemljotresu koji je pogodio jugoistok Turske i sjeverni dio Sirije porastao je na 7.826, saopćili su turski zvaničnici.

    Prema posljednjim službenim informacijama koje dolaze iz Turske, broj poginulih u zemljotresu koji je prije dva dana pogodio jugoistok države porastao je na 5.894. S druge strane, od posljedica zemljotresa u Siriji poginule su 1.932 osobe čime je, za sada, ukupan broj žrtava u obje države 7.826.

    Brojni spasioci kako iz Turske tako i iz niza zemalja već se nalaze na područjima pogođenim zemljotresom gdje je i dalje u toku otklanjanje ruševina i potraga za građanima koji su ostali ispod.

    Ministarstvo odbrane Turske saopćilo je kako je aktiviralo sve raspoložive resurse, a gotovo 9.000 vojnika u ovom trenutku nalazi se na jugoistoku države gdje je zemljotres prouzrokovao i najveće posljedice.

    “Povrijeđeni građani prebačeni su vojnim avionima u Istanbul. Gotovo 9.000 vojnika iz kopnenih, pomorskih i zračnih snaga učestvuje u pomoći građanima”, saopćilo je tursko ministarstvo odbrane.

    Dijelove države koji su pogođeni zemljotresom danas bi trebao posjetiti i predsjednik države Recep Tayyip Erdogan.

    “Nadam se da ću danas posjetiti regiju. Svratit ću i u Adiyaman. Neka nam je Bog na pomoći. Sutra ujutro krećem u posjetu”, rekao je Erdogan u utorak.

    Izuzetno teška situacija trenutno je i u Siriji gdje je također u toku potraga za brojnim građanima koji su ostali ispod ruševina.

    Predsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata eik Mohammed bin Zayed Al Nahyan naložio je vladi da pošalje 50 miliona dolara pomoći onima koji su pogođeni zemljotresom u Siriji.

  • Republikanci izviždali Bajdena tokom govora u Kongresu SAD-a

    Republikanci izviždali Bajdena tokom govora u Kongresu SAD-a

    Predsjednik SAD-a Joe Biden održao je govor na zajedničkoj sjednici Kongresa u kojem se osvrnuo na situaciju u ovoj državi, ali i na brojne probleme u svijetu.

    Na početku obraćanja, Biden je rekao kako su se Sjedinjene Američke Države, a samim tim i njegova administracija, suočili s brojnim izazovima uključujući ekonomsku neizvjesnost, rat u Urajini, tenzije s Kinom i još mnogo toga.

    Također, Biden je naglasio kako se posljedice napada na Capitolu i dalje osjete, ali da ništa ne može ugroziti američku demokratiju.

    “Priča o Americi je priča o napretku i otpornosti. Američka demokratija je i dalje nesalomljiva. Nema razloga da republikanci i demokrate ne mogu raditi zajedno u ovom novom Kongresu. Ljudi su nam poslali jasnu poruku. Borba radi borbe, moć radi moći, sukob radi sukoba, ne vodi nas nikuda. To je oduvijek bila moja vizija za zemlju. Obnoviti dušu nacije, obnoviti kičmu Amerike – srednju klasu. Ujediniti zemlju. Poslani smo ovamo da završimo posao”, rekao je Biden.

    Vjerovatno najinteresantniji dio govora odnosio se na stanje u ekonomiji SAD-a gdje je Biden ušao u raspravu sa predstavnicima Republikanske stranke.

    “Neki moji prijatelji iz Republikanske stranke pokušavaju uzeti ekonomiju kao taoca. Žele da se složim s njihovim ekonomskim planovima. Svi biste vi trebali znati kakvi su to planovi. Umjesto da bogati plate pošteno svoj dio, neki republikanci žele da zaustave Medicare i programe socijalnog osiguranja. Ne kažem da je to većina”, rekao je prvi čovjek Amerike.

    Ova izjava naišla je na veliko nezadovoljstvo republikanaca u Kongresu. Predsjedavajući Predstavničkog doma Kevin McCarthy odmahnuo je glavom, a zastupnica Marjorie Taylor Green ustala je iz klupe te je Bidena nazvala lažovom. Brojni republikanci također su uzvikivali “Nije istina”.

    “To su činjenice. Provjerite sve”, poručio im je Biden.

    Također, Joe Biden je za dug Amerike okrivio i bivšeg predsjednika Trumpa.

    “Pod prethodnom administracijom američki deficit je porastao. Nijedan predsjednik nije napravio veći nacionalni dug u četiri godine kao moj prethodnik. Kako je Kongres odgovorio na to? Tri puta su podizali granicu duga bez preduslova. Plaćali su američke račune kako bi spriječili ekonomsku katastrofu zemlje”, poručio je Biden.

  • U Turskoj skoro 6.000 srušenih zgrada: Uspjeli spasiti više od 8.000 ljudi

    U Turskoj skoro 6.000 srušenih zgrada: Uspjeli spasiti više od 8.000 ljudi

    Nakon razornih zemljotresa koji su pogodili jug Turske i sjever Sirije, sve je veći bilans žrtava dok spasilačke ekipe danonoćno rade na pronalasku preživjelih. Amasada Turske u saopštenju je objavila poražavajuće brojke te posljednje informacije Uprave za vanredne situacije (AFAD).

    Prema zvaničnim informacijama, u Turskoj je poginulo 3.549 ljudi, dok je 22.168 povrijeđenih.

    – Deset naših pokrajina pogođenih zemljotresom proglašavamo područjima katastrofe koja utiču na život. Turska se suočava sa jednom od najvećih katastrofa, ne samo u svojoj istoriji već i u svijetu. Najveća naša utjeha je da smo do sada ispod ruševina spasili više od 8.000 naših građana – rekao je turski predsjednik Redžep Tajp Erdogan.

    Akcije spašavanja nastavljene su i u Dijarbakiru, Gaziantepu, Kahramanmarasu i drugim manjim mjestima.

    – Razornim zemljotresima pogođeno je 13,5 miliona stanovnika, potvrdio je turski ministar urbanizacije i klimatskih promjena Murat Kurum. Uprava za vanredne situacije je potvrdila da je 5.775 zgrada srušeno, dok je broj prijavljenih, ali neprovjerenih urušavanja 11.302 zgrade. U razorenim mjestima na terenu je trenutno više od 50.000 spasilaca, medicinskog osoblja i drugih pripadnika civilne zaštite. U Tursku pristužu spasilački timovi i iz drugih zemalja. Prema podacima Ministarstva vanjskih poslova Turske, u područje pogođeno zemljotresom prebačeno je 2.769 spasilaca iz 65 zemalja svijeta koje su poslale zahtjeve za pomoć – stoji u saopštenju.

    U Turskoj je proglašena sedmodnevna žalost, a vanredno stanje je proglašno za tri mjeseca. U predstavništvima Turske u svijetu zastave su spuštene na pola koplja, a širom Balkana i svijeta građani organizuju akcije prikupljanja pomoći za turski i sirijski narod.

    U međuvremenu, svijet obilaze fotografije i snimci sa mjesta spašavanja gdje turske spasilačke službe tragaju za preživjelima ispod ruševina zgrada. Teški uslovi i snijeg otežavaju spašavanje.

    Podsjećamo, razoran zemljotres jačine 7,7 stepeni po Rihteru pogodio je juče ujutro, u 4:17 po lokalnom vremenu, južne provincije Turske i sjeverne pogranične regije Sirije. Najteže su stradale južne turske provincije Kaharamnaraš, Hataj, Osmanije, Adijaman, Šanliurfa, Dijarbakir, Malatja i Adana. Istog dana, u poslijepodnevnim satima, u 13:24 po lokalnom vremenu, Tursku je pogodio novi zemljotres jačine 7,6 stepeni po Rihteru s epicentrom u distriktu Elbistan.

  • Orban pozvao da se preispitaju sankcije uvedene Rusiji

    Orban pozvao da se preispitaju sankcije uvedene Rusiji

    Viktor Orban pozvao je lidere EU i njenih članica da započnu konsultacije radi preispitivanja sankcija uvedenih Rusiji, saopštio je portparol mađarskog premijera Bertalan Havasi.
    Orban je učestvovao u video-konferenciji sa evropskim kolegama u okviru priprema za dvodnevni samit EU u Briselu koji počinje u četvrtak, 9. februara.

    – Kada se radi o Ukrajini, Viktor Orban je pozvao da se smjesta uspostavi primirje, te da se i započnu mirovni pregovori i sadržajne političke debate u vezi sa sankcijama koje je uveo Brisel i koje uništavaju evropsku ekonomiju – rekao je Havasi.

    Havasi je podsjetio da su, pored Orbana, u video-konferenciji učestvovali predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel, predsjednik Bugarske Rumen Radev i premijeri Poljske, Belgije, Finske i Malte, javila je novinska agencija MTI.

    On je dodao da će se tokom samita EU razgovarati o sukobu u Ukrajini, stanju evropske ekonomije i kontroli ilegalnih migracija, prenio je TASS.

  • SZO: Zemljotresi će pogoditi 23 miliona ljudi, od toga 1,4 miliona djece

    SZO: Zemljotresi će pogoditi 23 miliona ljudi, od toga 1,4 miliona djece

    Razorni zemljotresi u Turskoj i Siriji pogodiće 23 miliona ljudi, od čega je 1,4 miliona djece, saopštili su iz Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

    Adelajd Maršang, glavni službenik za hitne situacije SZO, rekla je da Turska ima jaku sposobnost da odgovori na krizu, ali da će glavne potrebe u neposrednom i nekom srednjem roku biti preko granice u Siriji, koja se već bori s višegodišnjom humanitarnom krizom zbog građanskog rata i izbijanja kolere.

    “Ovo je dodatna kriza povrh višestrukih kriza u pogođenoj regiji. Po cijeloj Siriji potrebe su najveće nakon gotovo 12 godina dugotrajne, složene krize, dok humanitarna sredstva i dalje opadaju”, dodala je Maršang na sastanku odbora SZO u Ženevi.

    Iz SZO saopšteno je da šalju zalihe za hitne slučajeve, uključujući opremu za traume i hitne operacije, te da je aktivirana mreža timova hitne medicinske pomoći.

    “Sada je trka s vremenom. Svakog minuta, svakog sata koji prođe, sve su manje šanse da se preživjeli pronađu”, rekao je glavni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus.

    Dodao je da je SZO posebno zabrinuta za područja Turske i Sirije gdje nema informacija od potresa u ponedjeljak.

    “Mapiranje štete jedan je od načina da shvatimo na šta trebamo usmjeriti pažnju”, poručio je prvi čovjek SZO.

  • Lajčak: Drago mi je što je Priština u principu prihvatila prijedlog EU

    Lajčak: Drago mi je što je Priština u principu prihvatila prijedlog EU

    Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak saopštio je nakon razgovora u Beogradu i Prištini da mu je drago da je Priština “u principu prihvatila prijedlog EU” i najavio nastavak razgovora na sastanku na viskom nivou.

    Lajčak je to objavio nakon razgovora sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u Beogradu i sa premijerom privremenih prištinskih institucija Aljbinom Kurtijem.

    On je na “Tviteru” danas objavio da je juče otputovao u Prištinu da se sastane sa premijerom privremenih institucija Aljbinom Kurtijem i njegovim zamjenikom Besnikom Bisljimijem, a da je potom otišao u Beograd gdje se sastao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i Petrom Petkovićem.

    – Drago mi je da je i Priština u principu prihvatilo prijedlog EU. Nastavićemo naše razgovore na sastanku na visokom nivou – naveo je Lajčak.

    Vučić je poslije sinoćnjeg sastanka saopštio da je sa Lajčakom imao otvoren i prijateljski razgovor.

    Kurti je poslije sastanka sa Lajčakom rekao da Priština prihvata prijedlog EU za normalizaciju odnosa sa Beogradom.

  • Sprema se totalni haos u Francuskoj?

    Francuski sindikati pokrenuli su treći talas masovnih štrajkova širom zemlje zbog reformi penzionog sistema i podizanja starosne granice za odlazak u penziju.

    U Francuskoj su otkazane usluge železničkog saobraćaja, škole neće raditi, a rafinerije su obustavile isporuke energenata jer su radnici proglasili obustavu rada, preneo je Rojters.

    Sindikati su ponovo pozvali zaposlene da u velikom broju izađu na ulice francuskih gradova.

    Tokom prva dva dana demonstracija 19. i 31. januara okupilo se po više od milion građana širom Francuske, prema podacima policije. Organizatori, pretežno sindikati, naveli su da je bilo po dva miliona ljudi.


    Rezultati anketa pokazuju da Francuzi, u poređenju sa penzionerima iz drugih zemalja članica OECD, provode najduži vremenski period u penziji, što je privilegija koje većina u Francuskoj ne želi da se odrekne.

    Ministar rada Francuske Olivije Diso odbacio je optužbe opozicije da je vlada poricala razmere uličnih protesta koji su prošlog meseca organizovani širom zemlje i ponovio da su promene potrebne.

    “Penzioni sistem Francuske je gubitaš i ako nam je stalo do tog sistema, mi ga moramo sačuvati”, rekao je ministar Diso u intervjuu za radio RMC.

    Filip Martinez, lider levičarskog sindikata CGT, upozorio je da predsednik Makron igra “opasnu igru” i uvodi duboko nepopularnu reformu penzionog sistema u trenutku kada se Francuzi suočavaju sa visokom inflacijom.


    U parlamentu je u ponedeljak počela rasprava o reformi penzija i to u haosu, jer se vlada našla u direktnom sukobu sa opozicijom koja planira opstrukciju.

    Poslanici će tokom dve nedelje razmotriti oko 20.000 amandmana, od kojih je 13.000 od radikalne levice.

    Ako donji dom parlamenta ne završi raspravu o amandmanima do 17. februara u ponoć, tekst će ipak moći da prođe u Senat, navele su ranije francuske vlasti.

  • Nema pregovora sa EU bez 14 prioriteta i izborne reforme

    Nema pregovora sa EU bez 14 prioriteta i izborne reforme

    Da bi BiH mogla otvoriti pretpristupne pregovore nakon što je dobila kandidaturu za članstvo, moraće implementirati svih 14 prioriteta za članstvo, uključujući i pitanje izborne reforme, potvrđeno je “Nezavisnim novinama” u Delegaciji EU u BiH.
    Kako su nam napomenuli, prioriteti jedan i četiri eksplicitno upućuju na potrebu ustavne i izborne reforme i stoga ih je potrebno riješiti.

    “Ustavna i izborna reforma ostaje ključno pitanje za BiH. I dalje ostaje neriješeno pitanje sprovođenje presude u predmetu ‘Sejdić i Finci’ i povezanih presuda Evropskog suda za ljudska prava, a rezultat toga je dalja diskriminacija kroz izborni sistem. Štaviše, premda su izbori u oktobru 2022. prošli relativno glatko, slučajevi izborne prevare i dalje podrivaju povjerenje u izborni sistem”, kažu oni.

    Ističu da kandidatski status predstavlja prekretnicu za BiH te kažu da očekuju da novoformirane vlasti iskoriste zamah i nastave reforme koje su davno trebale biti sprovedene, a koje bi omogućile otvaranje pristupnih pregovora.

    U prethodnom izvještaju o napretku koji je objavila Evropska komisija istaknuto je da nije postignut napredak u rješavanju uslova koji se tiču izbornih standarda.

    “Uprkos intenzivnom dogovaranju, političke stranke nisu bile u stanju da se dogovore o reformama kako bi se Ustav i izborni okvir uskladili sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Dok je Centralna izborna komisija usvojila određena poboljšanja putem podzakonskih akata, parlament nije usvojio izmjene Izbornog zakona”, kažu oni.

    Dodaju i da parlament nije usvojio ni amandmane na Izborni zakon kako bi se odgovorilo na preostale preporuke OSCE/ODIHR-a i GRECO-a, uključujući i u pogledu transparentnosti finansiranja političkih partija.

    “Između jula 2021. i marta 2022. EU i SAD su, uz podršku Venecijanske komisije, otvorili razgovore među političkim strankama o paketu izbornih i ustavnih reformi za poboljšanje izbornih standarda, uklanjanje etničke diskriminacije i diskriminacije na osnovu prebivališta iz Ustava u skladu sa presudom Evropskog suda za ljudska prava kako bi obezbijedili novi izborni model za Predsjedništvo i reforme Ustava entiteta FBiH, kako bi se poboljšala njegova funkcionalnost. Uprkos intenzivnom pregovaranju, pokazalo se da stranke nisu u stanju da pronađu rješenje u skladu sa evropskim standardima uoči izbora 2022. godine”, naglasili su.

    Vehid Šehić, direktor Koalicije građana “Pod lupom”, kaže za “Nezavisne novine” da bi političke stranke trebalo da iskoriste 2023. godinu, koja nije izborna, da se konačno sprovede izborna reforma, što, kako kaže, uključuje i implementaciju presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci”, kao i tehnička poboljšanja.

    “Neupitno je da se pod hitno mora formirati interresorna parlamentarna radna grupa za izmjene Izbornog zakona i da ona treba da promtno počne raditi kako bi u ovoj godini imali prijedloge za izmjene, da bi se sve to moglo raspravljati, provesti javna rasprava i da se na sljedeće lokalne izbore ide s novim Izbornim zakonom”, kaže on.

    Prema njegovom mišljenju, reforma mora da uključuje i uvođenje novih tehnologija, što bi, kako tvrdi, podržali svi građani.

  • Srušio se “Boing 737-300” FOTO

    Srušio se “Boing 737-300” FOTO

    Srušio se “Boing 737-300” u Zapadnoj Australiji.

    Mediji navode da je reč o avionu angažovanom na gašenju požara.

    Prema izveštaju australijske TV mreže ABC, dva pilota koja su upravljala avionom uspela su da se spasu i zadobiju samo lakše povrede.

    Srušeni avion pripadao je “Kolson avijejšn” kompaniji, a bio je angažovan u gašenju dva velika požara koja bukte Nacionalnom parku “Ficdžerald river”, koji se nalazi na oko 275 milja jugozapadno od Perta.

    “Boing” je, kako se navodi već bio obavio dva leta, ali je do problema došlo tokom trećeg naleta u gašenju požara. Navodno je nastao problem prilikom podizanja letelice, koja nije uspela da se podigne na potrebnu visinu.

  • Bivši savetnik Zelenskog: Sve ide ka “korejskom scenariju”

    Bivši savetnik Zelenskog: Sve ide ka “korejskom scenariju”

    Bivši savetnik predsednika Ukrajine Aleksej Arestovič smatra da je nakon završetka borbenih dejstava u Ukrajini moguć “scenario dve Koreje”, pišu mediji.

    Prema njegovim rečima, sukob se možda neće završiti onako kako Kijev očekuje, te postoji mogućnost da Ukrajina ne povrati svoje teritorije.

    “Šta će se dogoditi sa društvom koje je imalo previsoka očekivanja, a dobiće uslovne nove Minske sporazume? Ta opruga neispunjenih očekivanja tako jako će nas udariti – i moralno i na sve druge načine da ćemo jednostavno biti van sebe”, rekao je Arestovič.

    Kako je dodao, završetak sukoba možda neće opravdati očekivanja Ukrajinaca ne zato jer “podmukli Amerikanci ne daju oružje ili odugovlače sa isporukama” , nego zbog toga što je, po rečima Arestoviča, “za uspeh potrebno 400.000 odlično obučenih vojnika sa NATO oružjem koji bi oslobodili teritorije”.

    On je istakao da Kijev nema tolike snage, niti će ih imati u narednoj godini.

    Arestovič zaključuje da Zapadu preostaje da “formira Južnu Koreju sa garancijama”.

    Početkom januara je sekretar Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu Ukrajine Aleksej Danilov tvrdio da Rusija namerava da predloži Ukrajini “korejski scenario” rešavanja sukoba, te je pominjao “uslovnu 38. paralelu”, aludirajući na liniju podele između Severne i Južne Koreje.

    Međutim, u Kremlju su demantovali njegove navode.

    Inače, demilitarizovana zona koja deli Severnu i Južnu Koreju nalazi se na 38. paraleli severne geografske širine.

    Tu je određena granica nakon potpisivanja sporazuma o primirju 1953. godine kada su zaustavljena borbena dejstva na Korejskom poluostrvu koja su trajala od 1950. godine.

    Severna i Južna Koreja još nisu sklopile mirovni sporazum.