Kategorija: Svijet

  • Borel najavio novu rundu dijaloga Beograda i Prištine na visokom nivou

    Borel najavio novu rundu dijaloga Beograda i Prištine na visokom nivou

    Visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbjednost Žozep Borel izjavio je danas da će se nova runda dijaloga Beograda i Prištine na visokom nivou održati 14. septembra u Briselu.

    On je na konferenciji za novinare nakon neformalnog sastanka ministra spoljnih poslova EU u Toledu, rekao da će taj sastanak biti još jedan pokušaj da se riješi situacija.

    Borel je kazao i da je jedna od tema današnjeg sastanka bilo i proširenje Evropske unije, kao i da je špansko predsjedavanje EU predložilo da se narednog mjeseca održi ministarski sastanak o zemljama Zapadnog Balkana, kao i da su se ministri složili da se to dogodi.

    Prema njegovim riječima na sastanku se razgovaralo o brojnim temama od kojih su glavne bile situacije u Ukrajini i Nigeru.

  • Britanski ministar odbrane podnio ostavku

    Britanski ministar odbrane podnio ostavku

    Britanski ministar odbrane Ben Volas podnio je ostavku nakon četiri godine na toj funkciji i poslao relevantno pismo premijeru Velike Britanije Rišiju Sunaku, navodi se u dokumentu koji je objavila britanska Vlada.
    “Nakon dugog razmišljanja, donio sam odluku da tražim da mi se dozvoli da se povučem. Dobio sam mjesto /u parlamentu/ 2005. godine i nakon toliko godina je vrijeme da uložim u dijelove života koje sam zapostavio i da istražim nove mogućnosti”, navodi se u Volasovom pismu.

    Sunak je prihvatio Volasovu ostavku, rekavši da u potpunosti razumije njegovu želju da se povuče “nakon osam godina sprovođenja ministarskih dužnosti”.

    “Napuštate kancelariju uz moju zahvalnost i poštovanje”, poručio je Sunak Volasu.

    Volasa je na funkciju ministra odbrane imenovao bivši britanski premijer Boris DŽonson 2019. godine.

  • Generalni sekretar NATO-a: Ukrajinci su ponovo premašili očekivanja

    Generalni sekretar NATO-a: Ukrajinci su ponovo premašili očekivanja

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, ocjenjujući kontraofanzivu ukrajinskih odbrambenih snaga, rekao je da Ukrajinci premašuju očekivanja.

    “Ukrajinci postepeno osvajaju zemlju, što znači da potiskuju Ruse i da su u stanju da prođu kroz neke od ovih teško branjenih teritorija, ne samo minska polja. A još je važnije podržati ih. Ono što smo vidjeli je da su Ukrajinci iznova i iznova premašili očekivanja i moramo se sjetiti gdje je cijela stvar počela prošle godine sa punom invazijom Rusije na Ukrajinu”, rekao je Stoltenberg.

    Istakao je da su tada analitičari vjerovali da će Ukrajina izdržati samo nekoliko dana ili sedmica.

    “Sada su oslobodili sjever, oko Kijeva, istok, oko Harkova i teritoriju na jugu, Herson. Sada ostvaruju još veći dobitak”, kazao je Stoltenberg.

    Stoltenberg je rekao da je u pitanju žestoka i teška borba i da Ukrajinci nemaju lak put do pobjede, ali oni postižu uspjehe, osvajaju poziciju.

    Odgovarajući na pitanje o razlikama u procjeni kontraofanzivnih taktika među zapadnim vojskama, Stoltenberg je napomenuo da postoji stalni dijalog između NATO saveznika i dijalog sa Ukrajinom.

    Stoltenberg smatra da Ukrajincima treba pomoći savjetima i podrškom, “ali na kraju krajeva, te teške odluke moraju donijeti Ukrajinci, njihovi komandanti na bojnom polju”.

  • Zelenski: Mito, regruti bježe

    Zelenski: Mito, regruti bježe

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski osudio ono što je opisao kao sistemsku korupciju sa medicinskim izuzećima od vojne službe za ljude koji izbegavaju regrutaciju, rekavši da je sistav podložan mitu i masovnim odlascima u inostranstvo.

    Ukrajina je slamanje korupcije postavila kao prioritet dok nastavlja s kontraofanzivom18 meseci nakon ruske invazije. Takođe, iskorenjivanje korupcije je i ključni element u naporima zemlje da se pridruži EU.

    Zelenski je u svom noćnom video obraćanju rekao da je Veće za nacionalnu bezbednost i odbranu razmotrilo podatke koji pokazuju opseg lažnih izuzeća od vojne službe, primanja mita i bega u inozemstvo od invazije u februaru . Naveo je i da se istraga o sumnjivim medicinskim izuzećima još uvek sprovodi.

  • Rusi dezertiraju masovno

    Rusi dezertiraju masovno

    Ruski sudovi sve veći broj muškaraca osuđuju za dezerterstvo, što ukazuje na to da je moral među vojnicima nizak, procenjuje britansko ministarstvo odbrane.

    Ruski sudovi sve veći broj muškaraca osuđuju za dezerterstvo, što ukazuje na to da je moral među vojnicima nizak, prema najnovijoj proceni britanskog ministarstva odbrane.

    “Odbijanje da se učestvuje u borbama verovatno odražava nedostatak obuke, motivacije i veoma stresne situacije s kojima se ruske snage suočavaju uzduž celog ukrajinskog bojnog polja”, objavilo je ministarstvo na društvenoj platformi X.

    U proceni se navodi izveštaj nezavisne ruske internet stranice Mediazona od 18. jula, u kojem se tvrdi da gotovo 100 vojnika svake nedelje bude osuđeno zbog odbijanja izvršenja komandi.

    “Visoka stopa tog odbijanja jasno prikazuje loše stanje morala u ruskoj vojsci i oklevanje nekih elemenata da se bore”, stoji takođe u britanskoj analizi.

    Ističe se da bi to moglo da ima uticaj na brojnost ruske vojske, s obzirom na to da Rusija nadoknađuje velike gubitke slanjem gomila loše obučenih vojnika na bojno polje.

    “Od ruske delimične mobilizacije u septembru 2022. Rusija je prilagodila svoj pristup ratovanju korišćenjem čiste masovnosti za napadačke i odbrambene operacije”, prenose hrvatski mediji.

  • “Ne isključujemo mogućnost da je Prigožin ubijen”

    “Ne isključujemo mogućnost da je Prigožin ubijen”

    Kremlj je saopštio da istraga o avionskoj nesreći u kojoj su poginuli Jevgenij Prigožin i devet drugih uključuje mogućnost da je izazvana namerno.

    Očigledno je da se razmatraju različite verzije, uključujući i verziju – znate o čemu govorimo, recimo, namernom zverstvu – rekao je novinarima portparol Kremlja Dmitrij Peskov, što je eksplicitno priznanje da je on možda ubijen.

    On je naglasio da treba sačekati zaključke istrage Istražnog komiteta Ruske Federacije. Peskov je, takođe, rekao da je istraga o padu aviona ruska istraga i da ne može biti reči o međunarodnoj istrazi.Ruski istražni komitet u nedelju je potvrdio da je Prigožin među ljudima koji su poginuli u avionskoj nesreći prošle srede. Komitet je u saopštenju naveo da je nakon forenzičkog ispitivanja identifikovano svih 10 tela pronađenih na licu mesta i da je njihov identitet “u skladu sa objavljenim”.

    Rusija je obavestila brazilske vazduhoplovne vlasti da “u ovom trenutku neće prema međunarodnim pravilima pokretati istragu o padu aviona embraer brazilske proizvodnje”, u kojem je poginuo šef paravojnih snaga Vagner grupe, saopštila je brazilska agencija Rojtersu.

    Brazilski centar za istraživanje i prevenciju vazduhoplovnih nesreća (CENIPA), radi poboljšanja bezbednosti u vazduhoplovstvu, saopštio je da će se pridružiti istrazi koju vodi Rusija ako bude pozvan i ako se istraga sprovede po međunarodnim pravilima.


    Ruske vazduhoplovne vlasti nisu u obavezi da pristanu na saradnju sa CENIPA, ali su neki bivši istražitelji saopštili da bi to trebalo uraditi, jer američke i druge zapadne vlade sumnjaju da Kremlj stoji iza pada aviona embraer legasi 600 23. avgusta, koji ima dobru bezbednosnu evidenciju, navodi Rojters.

    Kremlj negira bilo kakvu umešanost.

    Prema Međunarodnoj organizaciji za civilno vazduhoplovstvo Ujedinjenih nacija (ICAO) sa sedištem u Montrealu, let iz Moskve za Sankt Peterburg je bio domaći, tako da ne podleže međunarodnim pravilima poznatim pod svojim pravnim nazivom Aneks 13.


    Prigožin je poginuo 23. avgusta u padu privatnog aviona u Tverskoj oblasti, nedaleko od Moskve, dva meseca nakon što su on i njegovi plaćenici pokrenuli pobunu protiv ruskih vojnih komandanata u kojoj su preuzeli kontrolu nad južnim gradom Rostovom na Donu, i napredovali ka Moskvi pre nego što su se vratili u svoje baze.

    Prilikom posete mestu na kome je prošle nedelje pao avion u kom je Prigožin izgubio život, novinari “Si-En-Ena” su se iznenadili pred prizorom.

    Mesto pada buldožeri su u potpunosti sravnili sa zemljom, kao da do pada aviona nije ni došlo, preneo je novinar Metju Čens, koji se trenutno nalazi u Rusiji.

    Kako pokazuju snimci sa lica mesta, na jednom mestu na velikom čistom području gde su do pre nekoliko dana skupljali ostatke kobnog aviona, ostao je samo kamen sa položenim cvećem.

  • Kadirov spreman da pogine za ruskog lidera

    Kadirov spreman da pogine za ruskog lidera

    Čečenski lider Ramzan Kadirov priznao je da duguje svoj život Vladimiru Putinu, dva puta, i da je spreman da izvrši bilo koje naređenje, čak i po cenu života.

    Sebe je nazivao pešadijom vrhovnog komandanta Rusije.

    “Ja ne pripadam sebi. Pripadam veri, otadžbini i njenim interesima. I spreman sam da ispunim bilo koju naredbu Vladimira Vladimiroviča, čak i ako rezultat bude smrt”, naglasio je šef Čečenije.

    Kadirov je ranije najavio da će puštati bradu za sve vreme specijalne vojne operacije, kao što to rade čečenski borci.

    On je istovremeno objasnio da za Čečene učešće u specijalnoj operaciji nije samo dužnost prema otadžbini, već i “sveti džihad protiv satanista”.

  • Ekspert CIA: To kod Putina ne pali

    Ekspert CIA: To kod Putina ne pali

    Američki predsednik Džo Bajden greški kada misli da će sankcije slomiti Rusiju, tvrdi Džordž Bibi, bivši glavni analitičar CIA za Rusiju.

    Bajden je pogrešio verujući da je Rusija pokrenula specijalnu operaciju u Ukrajini zbog ambicije, a ne zbog vitalnih interesa, kazao je Bibi, a piše časopis Responsible Statecraft.

    Kako je objasnio ekspert, uvođenjem sankcija Bajdenova administracija se nadala da će naterati ruskog predsednika Vladimira Putina da prizna da nastavak operacije u Ukrajini košta više od potencijalne koristi. Međutim, prema mišljenju analitičara, Bajden nije razumeo prave ciljeve Moskve, koji zbog sankcija nisu mogli da budu revidirani.

    “Nada je bila zasnovana na pogrešnom uverenju da je Putin invaziju video kao ambiciju, a ne kao nešto od vitalnog značaja za zaštitu Rusije od NATO okruženja”, rekao je Bibi.

    Prema njegovim rečima, ekonomska ograničenja retko primoravaju zemlje da odbiju da brane svoje vitalne interese, bez obzira na gubitke.

    Bibi je dodao da američke sankcije mogu biti korisne Vašingtonu samo kao poluga u pregovorima, ali i ovde je Bajdenova administracija sebi uskratila takvu mogućnost, dajući Rusiji do znanja da je malo verovatno da će ograničenja biti ukinuta čak i ako sukob prestane.

    Posle početka ruske specijalne operacije u Ukrajini, Zapad je pojačao sankcioni pritisak na Moskvu. Broj ograničenja dostiže desetine hiljada, iako se u SAD i Evropi priznaje da negativni uticaj nije bio toliko značajan. Kako je istakao predsednik Vladimir Putin, politika obuzdavanja i slabljenja Rusije je dugoročna strategija Zapada, a njen glavni cilj je da pogorša živote miliona ljudi. Ipak, prema rečima šefa države, Rusija mirno prolazi kroz ovaj stalni pritisak, a inicijatori sankcija kažnjavaju sami sebe.

  • Borelj traži više municije za Ukrajinu

    Borelj traži više municije za Ukrajinu

    Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj pozvao je danas zemlje članice da naruče više municije za Ukrajinu jer je, prema dosadašnjim podacima, blok daleko od martovskog cilja da Kijevu isporuči milion artiljerijskih granata u roku od 12 mjeseci.

    Borelj je rekao da su sveobuhvatni sporazumi, poznati kao okvirni ugovori, potpisani sa kompanijama za oružje da bi se članicama EU omogućilo da upućuju zajedničke narudžbe za granate kalibra 155 milimetara, koje su hitno potrebne Ukrajini u sukobu sa ruskim snagama.

    “Sada je na državama članicama da donesu konkretne odluke unutar ovih okvirnih sporazuma sa industrijom”, rekao je Borelj novinarima nakon sastanka ministara odbrane EU u španskom gradu Toledu.

    Kao značajan korak, zemlje EU su se u martu saglasile oko plana vrijednog oko dvije milijarde evra da bi obezbijedile milion artiljerijskih granata ili projektila Ukrajini u roku od 12 mjeseci.

    Prvi element je uključivao zemlje koje koriste svoje rezerve ili kupuju zalihe iz drugih izvora.

    Borelj je rekao da je na ovaj način osigurano 224.000 komada municije i 2.300 projektila, ukupne vrijednosti oko 1,1 milijardu evra.

    To znači da EU nije dostigla ni četvrtinu svog cilja, više od pet mjeseci nakon pokretanja inicijative.

  • UN i Velika Britanija osudile puč u Gabonu

    UN i Velika Britanija osudile puč u Gabonu

    Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš i Velika Britanija osudili su vojni udar u Gabonu.

    Gutereš je pozvao pobunjenike da osiguraju bezbjednost predsjednika Ali Bonga Ondimbe i njegove porodice, rekao je portparol generalnog sekretara UN Stefan Dižarik.

    Dižarik je istakao u srijedu da Gutereš pomno prati razvoj situacije u Gabonu i da sa dubokom zabrinutošću prati izvještaje o ozbiljnim povredama osnovnih sloboda nakon objavljivanja rezultata izbora u toj afričkoj državi, nakon čega je izvršen državni udar.

    Generalni sekretar UN poziva sve uključene aktere da budu uzdržani, da se uključe u dijalog i osiguraju da se vladavina prava i ljudska prava u potpunosti poštuju, naveo je Dižarik, prenio je TASS.

    Velika Britanija takođe je osudila “protivustavno vojno preuzimanje” vlasti u Gabonu i pozvala je na obnovu vlade, saopštila je u sredu Kancelarija za spoljne poslove, Komonvelt i razvoj.

    Pobunjenici u Gabonu imenovali su šefa Republikanske garde generala Brisa Oligija Nguemu za prelaznog lidera, prenio je Rojters, pozivajući se na izjavu koju je jedan od pobunjenika pročitao na nacionalnoj televiziji.

    Grupa visokih oficira u oružanim snagama Gabona saopštila je na državnoj televiziji u srijedu da je preuzela vlast u zemlji.

    Pobunjenici ne prihvataju ishod predsjedničkih izbora od 26. avgusta koji su rezultirali izborom predsjednika Ali Bonga Ondimbasa za treći mandat.

    Vojska je saopštila da je predsjednik u kućnom pritvoru okružen porodicom i ljekarima.