Ruske snage ne odustaju od pokušaja da opkole Avdejevku, saopštio je jutros Generalštab Oružanih snaga Ukrajine.
U tom saopštenju se dodaje i da ukrajinske trupe čvrsto drže odbranu, nanoseci Rusima značajne gubitke.
Na tom pravcu ukrajinske snage su odbile 17 napada, prenosi ukrajinska novinska agencija Unian.
Na kupjanskom pravcu Oružane snage Ukrajine odbile su 7, a na pravcu Limana 5 ruskih napada.
Odbijeni su i ruski napadi kod Bahmuta, Marjinke i Zaporožja, navodi ukrajinski generalštab.
Slovački premijer Robert Fico izjavio da je ustupanje dela ukrajinske teritorije Rusiji jedini način da se okonča rat sa Rusijom.
On je ponovio da se protivi članstvu Ukrajine u NATO, prenosi portal Politiko.
“Mora postojati neka vrsta kompromisa. Šta očekuju, da će Rusi napustiti Krim, Donbas i Luganjsk? To je nerealno”, rekao je Fico za slovački javni servis RTVS.
Slovački premijer preuzeo je vlast u decembru 2023. godine nakon što je njegova levičarsko-populistička partija Smer pobedila na septembarskim izborima uz obećanje da će prestati da šalje oružje Kijevu, da će blokirati potencijalno članstvo Ukrajine u NATO i da će se suprotstaviti sankcijama Rusiji.
Uoči planiranog sastanka slovačkog lidera sa ukrajinskim premijerom Denisom Šmihalom u sredu, Fico je u subotnjem intervjuu ponovio svoje protivljenje nastojanjima Ukrajine za pridruživanje NATO.
“Reći ću mu da sam protiv članstva Ukrajine u NATO i da ću staviti veto.To bi bila samo osnova za Treći svetski rat, ništa drugo. Ukrajina nije nezavisna i suverena zemlja već je pod totalnim uticajem i kontrolom Sjedinjenih Američkih Država”, rekao je Fico i naglasio da Ukrajina od Slovačke “neće dobiti nikakvo oružje”.
Prema njegovim rečima, Ukrajina je jedna od najkorumpiranijih država na svetu.
Slovački premijer je prošle nedelje podržao mađarskog premijera Viktora Orbana u blokiranju paketa pomoci EU Ukrajini od 50 milijardi evra.
Sjedinjene Američke Države su zahtevale da Volodimir Zelenski ukloni sa vladinih funkcija one ukrajinske zvaničnike koji su izgubili poverenje.
U suprotnom Vašington obećava da će objaviti dosije o korupciji o onima oko njega, izjavio je u ponedeljak direktor Spoljne obaveštajne službe Sergej Nariškin.
“Amerikanci su zahtevali da se, pod ovim ili onim izgovorom, uklone sa vodećih vladinih mesta lica koja su izgubila poverenje Bele kuće. Na “crnoj listi” su desetine visokih ukrajinskih zvaničnika iz tima Zelenskog. Skrenuta mu je pažnj da bi u suprotnom Vašington objavio “smrtonosni” dosije o korupciji u vezi sa predstavnicima njegovog okruženja”, citira Nariškina pres služba SVR RF.
Prema obaveštajnim podacima, kompromitujući dokazi kojima raspolažu Amerikanci mogu da unište Vladimira Zelenskog kao predsednika.
“Pod ovim uslovima, on će nastaviti da pleše uz melodije svojih američkih majstora”, navodi se u saopštenju SVR.
Rukovodstvo Sjedinjenih Država “samouvereno jača vazalnu zavisnost Kijeva od Vašingtona“.
“Američki savetnici su već zastupljeni u svim ključnim ukrajinskim vladinim resorima, slično kao što su anglosaksonci Britanske imperije slali “političke agente“ u svoje kolonije da zapravo upravljaju i kontrolišu aktivnosti lokalnih vlasti”, naglasio je on.
Bivši američki predsjednik Donald Tramp rekao je da će riješiti rusko-ukrajinski sukob nakon što ponovo bude izabran za šefa države.
Tramp je naveo da će to učiniti prije stupanja na dužnost.
“Riješićemo ovaj užasni rat između Rusije i Ukrajine prije nego što preuzmem dužnost…Dobro poznajem (predsjednika Rusije Vladimira) Putina… Znam (ukrajinskog predsjednika Vladimira) Zelenskog, riješićemo to”, rekao je Tramp na mitingu svojih pristalica u Nju Hempširu.
On nije precizirao kako namjerava da riješi sukob, prenosi Srna.
Tramp je više puta govorio da može da okonča rusko-ukrajinski sukob za 24 sata.
U novembru 2023. Zelenski je predložio da Tramp dođe u Ukrajinu kako bi mu objasnili zašto je to nemoguće, što je bivši američki predsjednik odbio. Zelenski smatra obećanje Trampa opasnim.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je sukob suviše složen da bi se mogao završiti za jedan dan.
Ruske trupe uspele su prema nezvaničnim informacijama da probiju ukrajinsku odbranu i prodru u opkoljenu Avdijivku, prenose mediji.
Pojedini ukrajinski kanali na Telegramu upozoravaju da se situacija u strateški ključnom gradu u Donjeckoj oblasti u prethodna 24 sata značajno pogoršala za Kijev.
Kanal DipStejt navodi da je situacija na jugu grada izmakla kontroli i da su se ruske jurišne grupe probile duž Soborne ulice u sam grad.”Ruska vojska je još tamo i pokušava da učvrsti svoje položaje”, navodi kanal.
Američki predsjednik DŽozef Bajden rekao je da bi ukidanje finansijske pomoći Ukrajini moglo dovesti do krize u zemljama Balkana.
Ako odemo, a Rusija izdrži njihov napad i pobijedi Ukrajinu, šta mislite da će se dogoditi u balkanskim zemljama? Šta mislite da će se dogoditi od Poljske do Mađarske? – upitao je Bajden u obraćanju u Bijeloj kući.
Bajden je potpisao sinoć nacrt zakona o kratkoročnoj potrošnji kojim će savezne institucije vlasti raditi do početka marta.
Zakon se ne bavi dodatnom pomoći Ukrajini, koja ostaje blokirana dok ključni zakonodavci nastavljaju da pregovaraju o mjerama bezbjednosti granica, koje bi išle u tandemu sa većom podrškom Kijevu.
Prema objavljenim podacima o resursima povezanim sa četom, komanda Vagnera počinje da formira 1. dobrovoljački korpus.
Oni će se u sastavu Ruske garde vratiti na Istočni front. Komandant trupa Nacionalne garde Rusije Viktor Zolotov pozvao je zaposlene u kompaniji da formiraju dobrovoljački korpus u okviru odeljenja.
Dodatne informacije će biti objavljene na kanalima na Telegramu, koji su povezani sa Vagnerom.
Trenutno je u toku regrutacija za dva pravca: Ukrajina – ugovor na šest meseci i Afrika – ugovor na devet meseci. Priprema u centru za obuku trajaće jedan mesec. Obezbeđene su sve potrebne pogodnosti, uključujući status ratnog veterana. Osiguranje je zagarantovano za povrede i smrt.
“Prvi dobrovoljački korpus na posao poziva ljude za koje je Odbrana otadžbine jedini pravi izbor. Komandni kadar i jezgro su oni ljudi koji su godinama izvršavali zadatke u Ukrajini, Siriji, Libiji, Sudanu, Centralnoafričkoj Republici, Mozambiku, Madagaskaru i Maliju,” navodi se u saopštenju.
Vladimir Putin je 25. decembra 2023. potpisao zakon “O dobrovoljačkim formacijama u sastavu Ruske garde”, koji je omogućio početak formiranja 1. dobrovoljačkog korpusa.
Ranije je objavljeno da “Vagnerovci” idu pod okrilje Ruske garde kako ne bi ometali Ministarstvo odbrane.
Istovremeno, komanda je Vagnerovcima garantovala očuvanje komandne vertikale, transparenta i znakova.
Civilno stanovništvo treba da se pripremi za totalni rat protiv Rusije u narednih 20 godina, izjavio je šef vojnog komiteta NATO Rob Bauer, prenosi Sputnjik.
Moramo da shvatimo da se naš miran život sam po sebi ne podrazumeva. Upravo zato treba da se spremimo na sukob protiv Rusije. Moramo biti spremni na sve. Treba stvoriti sistem koji će omogućiti da se obuči više ljudi za slučaj rata, nezavisno od toga, hoće li do njega doći ili ne – ocijenio je on.
Bauer je pohvalio Švedsku za to što je tražila od građana da se spreme za rat prije zvaničnog stupanja zemlje u Sjevernoatlantski savez.
Pored toga, Bauer je pozvao na modernizovanje industrije kako bi se omogućila brža proizvodnja oružja i municije.
U oktobru prošle godine, njemački ministar odbrane Boris Pistorijus takođe je pozvao na pripreme za mogući sukob u Evropi.
Kao odgovor na to, poslanik Državne dume Rusije sa Krima, Mihail Šeremjet, izjavio je da njemačke vlasti svojom agresivnom politikom same iniciraju rat u evropskim zemljama. Prema njegovim riječima, garancija mira i prosperiteta u regionu mogu biti samo prijateljski i dobrosusjedski odnosi sa Rusijom.
Moskva je više puta isticala da nije pretnja ni po jednu zemlju NATO, ali da će pratiti dejstva koja su potencijalno opasna za njene interese. Istovremeno, Rusija ostaje otvorena za dijalog, ali na ravnopravnoj osnovi, dok Zapad mora da odustane od kursa militarizacije Evrope.
Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je ranije da Moskva ne želi direktan vojni sukob sa Sjevernoatlantskom alijansom, ali ako neko to bude želio, Moskva će biti spremna za to.
Snage Hutija pokrenule su novi raketni napad na brod u vlasništvu SAD-a u četvrtak, nakon što je američki predsjednik Džo Bajden rekao da američki udari na njihove pozicije nisu odvratile kampanju koju vode u Crvenom moru.
Pentagon je saopštio da nije materijalne štete niti povrijeđenih nakon što su Huti ispalili dvije rakete na trgovački brod Chem Ranger.
Napad je uslijedio nakon pete runde američkih napada u Jemenu ranije u četvrtak.
Bijela kuća je saopštila da su američke snage uništile niz projektila Hutija koje su planirali ispaliti prema Crvenom moru.
Govoreći nakon američkih udara, Bajdena su novinari u Vašingtonu pitali da li su napadi na mete Huta uspjeli, na šta je on odgovorio protivpitanjem, da li su napadi zaustavili Hute. Na vlastito pitanje odgovorio je odrečno i predvidio da će oni nastaviti s napadima.
Centralna komanda SAD koja nadgleda američke operacije na Bliskom istoku navela je u saopštenju da je izvela napade na dvije protubrodske rakete Hutija koje su bile usmjerene u južno Crveno more i bile spremne za lansiranje.
“Snage SAD identifikovale su projektile u oblastima Jemena pod kontrolom Hutija oko 15:40 po lokalnom vremenu i utvrdile da predstavljaju neposrednu pretnju trgovačkim brodovima i brodovima američke mornarice u regionu. Snage SAD su nakon toga udarile i uništile projektile u samoodbrani”, saopšteno je.
Zamjenica sekretara za štampu Pentagona Sabrina Sing je kasnije rekla novinarima na brifingu da SAD ne traže rat sa Hutima, već da sprovode odbrambene operacije.
U vatrenom govoru u četvrtak, vođa Huta je nazvao “velikom čašću” biti “u direktnoj konfrontaciji” s Izraelom, SAD-om i Velikom Britanijom.
“Agresija na naš dragi narod je kršenje, agresija, direktno zadiranje u suverenitet Jemena i direktan napad na jemenski narod”, rekao je Abdul Malik al-Huti, prenosi BBC.
Huti su počeli napadati trgovačka plovila u novembru, pravdavši to odgovorom na izraelsku vojnu operaciju u Gazi. Od tada, grupa je pokrenula desetine napada na komercijalne tankere koji prolaze kroz Crveno more, jedan od najprometnijih brodskih puteva na svijetu, što je izazvalo poremećaje u lancima snabdijevanja.
Kao odgovor, SAD i Velika Britanija pokrenule su talas vazdušnih napada na desetine ciljeva Hutija 11. januara. Udari – podržani od Australije, Bahreina, Holandije i Kanade – počeli su nakon što su snage Hutija ignorisale ultimatum da obustave napade u regionu.
Visoki zvaničnik pokreta Huti Mohamed al-Bukhaiti obećao je ruskim i kineskim brodovima siguran prolaz kroz Crveno more.
Al-Bukhaiti insistira da su vode oko Jemena, koje neke brodarske kompanije izbjegavaju zbog napada Huta, sigurne sve dok brodovi nisu povezani s određenim zemljama, posebno Izraelom.
“Što se tiče svih drugih zemalja, uključujući Rusiju i Kinu, njihov transport u regionu nije ugrožen. Štaviše, spremni smo da osiguramo siguran prolaz njihovih brodova Crvenom moru, jer slobodna plovidba igra značajnu ulogu za našu zemlju”, rekao je al-Bukhaiti.
Dodao je da će se napadi na brodove na bilo koji način povezane s Izraelom nastaviti.
Huti su sinoć protivbrodskim balističkim raketama gađali tanker u vlasništvu Sjedinjenih Američkih Država, koje nisu pogodile cilj. Kako je saopćila američka Centralna komanda nije bilo ozlijeđenih niti je pričinjena šteta.