VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Mirčev: Bugarska će donirati Ukrajini 100 oklopnih vozila

    Mirčev: Bugarska će donirati Ukrajini 100 oklopnih vozila

    Parlamentarac iz Bugarske Ivajlo Mirčev rekao je danas da će Bugarska poslati 100 oklopnih vozila u Ukrajinu, prenose “Novinite”.

    “Postoji inicijativa da se pošalju oklopna vozila Ukrajini iz skladišta ministarstva unutrašnjih poslova, a da to ne naškodi rezervama vojske. Predlažemo to kao nacrt u parlamentu. Procjenjujemo da će biti oko 100 vozila”, rekao je Mirčev.

    Prema njegovim riječima, inicijativu je podržao premijer Nikolaj Denkov, ministri policije i odbrane, i parlamentarne grupe GERB i DPS, uključujući i lidera GERB Bojka Borisova.

    Kao rezultat, Bugarska će očekivati kompenzaciju od SAD.

    Oklopna vozila su stara 40 godina i nisu napuštala skladišta 40 godina, dodao je Mirčev.

    “Ukrajinci su dokazali da mogu sve sa onim što dobiju”, istakao je Mirčev.

  • Orban: Poziv Ukrajini u NATO pokrenuo bi svjetski rat

    Orban: Poziv Ukrajini u NATO pokrenuo bi svjetski rat

    Upućivanje poziva Ukrajini da se pridruži NATO savezu pokrenulo bi još jedan svjetski rat, pa su se saveznici s pravom uzdržali od takvog koraka na samitu u Vilnjusu, rekao je u danas mađarski premijer Viktor Orban.

    “Da smo uključili Ukrajinu u NATO, to bi izazvalo trenutni rat”, rekao je šef mađarske vlade.

    On je dodao da na Zapadu i dalje preovladavaju neprijateljska osjećanja u korist nastavka ukrajinskog sukoba, prenosi TASS.

    “Stanovnici Zapada žele rat u Ukrajini”, rekao je Orban radio “Košutu” i dodao da su “Ukrajinci agresivni” pošto stalno nešto traže za sebe.

    Mađarski premijer je ocijenio da će sukob u susjednoj zemlji trajati dugo i da mađarska Vlada treba da bude spremna na to.

  • Pripremite i pošaljite im uništeno NATO oružje

    Pripremite i pošaljite im uništeno NATO oružje

    Rusija planira da izloži NATO opremu koju je uništila u Ukrajini ispred ambasada zapadnih zemalja koje su je isporučile.

    Taj plan danas je saopštio predsednik Državne dume Vjačeslav Volodin.

    “Predlog da se izgorela oprema postavi pored ambasada onih zemalja koje ga šalju u Ukrajinu je posebno zanimljiv”, rekao je Volodin koji je izdao naređenja da se to organizuje, preneo je Rojters.

    Ideja podseća na akcije Ukrajine, koja je u Kijevu postavila stalnu izložbu uništene vojne opreme, za koju tvrdi da je ruska.

    Ukrajina je takođe poslala izgorele tenkove na turneju po više evropskih gradova, uključujući nemačku prestonicu Berlin.

    Čini se da ta ideja nije imala očekivan rezultat, pošto su izložbe završene pre roka, a građani su u više navrata ostavljali cveće na tenkove.

    Ruski zvaničnici su više puta kritikovali zapadne zemlje zbog isporuke oružja Ukrajini, tvrdeći da rizikuju produžavanje sukoba i izazivanje dalje eskalacije, navela je agencija.

    Ukrajina je tražila oružje u pokušaju da vrati teritoriju koju su ruske snage zauzele posle početka Specijalne vojne operacije u februaru 2022, prenosi Raša tudej Balkan.

  • “Neka se Zapad pripremi”

    “Neka se Zapad pripremi”

    Ukrajina će nakon pobede Rusije izgubiti ogromne teritorije, izjavio je američki politikolog Džon Miršajmer u intervjuu za “Saut Čajna morning post”.

    “Ono što će ostati od Ukrajine biće nefunkcionalni ostaci koji neće moći da vode velike vojne operacije protiv Rusije i neće zadovoljiti kriterijume za ulazak ni u EU ni u NATO. Mislim da će to biti krajnji rezultat”, rekao je on, prenose “RIA Novosti”.

    Prema njegovom mišljenju, Ukrajina će izgubiti “nekoliko velikih delova”, koji će biti kao polovina njene teritorije.

    Miršajmer je predvideo da će se sukob nastaviti još dve godine.

    Američki politikolog je pozvao Zapad da se pripremi za “neprijatnu” rusku pobedu.

  • Parlamentarni i predsedički izbori u Ukrajini tek nakon završetka rata

    Parlamentarni i predsedički izbori u Ukrajini tek nakon završetka rata

    Parlamentarni i predsednički izbori će se definitivno održati u Ukrajini nakon završetka rata.

    Ovo je izjavila danas zamenica šefa poslaničke grupe vladajuće stranke “Sluga naroda” Jevgenija Kravčuk.

    Ona je rekla da je na sastanku poslaničke grupe “Sluga naroda” bilo reči o izborima u kontekstu nemogućnosti njihovog održavanja tokom vanrednog stanja.

    “U januaru je održan oflajn sastanak grupe, gde je David Arakhamia [šef parlamentarne frakcije Sluga naroda] vrlo jasno objasnio zašto je nemoguće održati izbore tokom vanrednog stanja. Takodje je objasnio koje izazove moramo da prevazidjemo tokom održavanja prvih posleratnih izbora”, rekla je Kravčuk.

    Ona je pojasnila da postoje najmanje dva ključna izazova. Prvo, dodala je, mnogi Ukrajinci su otišli u inostranstvo, a nakon završetka rata, neće se vraćati neko vreme. Prema njenim rečima, teško je napraviti biračka mesta u inostranstvu, jer su tamo milioni Ukrajinaca, što je “ogromno” opterećenje za konzulate.

    Kao drugo, napomenula je Kravčuk, u Ukrajini su uništeni mnogi infrastrukturni objekti u kojima se obično održavaju izbori (obrazovne ustanove, sportske sale, domovi kulture). Shodno tome, potrebno je napraviti nova mesta na drugim mestima, istakla je poslanica.

    “Jedna od hipotetičkih opcija za one u inostranstvu je glasanje putem interneta, ali ovo to pitanje nije još detaljno razmotreno. U Vankuveru je naša delegacija imala sastanak sa šefom posmatračke misije Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava. Oni su rekli da su spremni da Ukrajini pruže ekspertizu o prednostima i nedostacima onlajn izbora. Takodje su napomenuli da proces organizovanja takvih izbora treba da bude postepen, tako da nije moguće da ovaj sistem uvedemo u čitavu zemlju odjednom”, objasnila je Kravčuk.

    Kako je navela, za sada su onlajn izbori samo opcija, jer javnost mora da veruje njihovim rezultatima, a Ukrajinci su “za sada uglavnom nepoverljivi prema tako drastičnim promenama”.

    Prema Ustavu, sledeći redovni parlamentarni izbori trebalo bi da budu održani u oktobru 2023. godine, a predsednički u proleće 2024. Medjutim, vanredno stanje u Ukrajini onemogućava održavanje izbora.

    Predsednik Vrhovne rade Ruslan Stefančuk je ranije rekao da bi izbori u Ukrajini trebalo da budu održani po završetku rata.

  • Tajna služba okončala istragu o kokainu u Bijeloj kući

    Tajna služba okončala istragu o kokainu u Bijeloj kući

    ​Američka tajna služba završava istragu o kokainu pronađenom u Bijeloj kući bez osumljičenog.

    Tajna služba je obavijestila Komitet za nadzor i odgovornost Predstavničkog doma o rezultatima istrage, potvrdili su iz Tajne službe.

    U suštini, kako su rekli članovi Komiteta, tajna služba ih je obavijestila da će istraga biti završena u petak, i da ne znaju ko je unio kokain u Bijelu kuću.

    “Kokain je pronađen 2. jula, a Tajna služba je potvrdila da je u pitanju droga. Kokain je pronađen u predvorju Zapadnog krila u dijelu gdje pojedinci odlažu elektroniku i lične predmete prije ulaska”, rekli su izvori iz Tajne službe.

    Tajna služba je predstavnicima Komiteta za nadzor i odgovornost Predstavničkog doma da je pronađeno 0,007 grama kokaina. Članovi Komiteta su informisani i da Tajna služba nema vremenski okvir kada je kokain ostavljen u Bijeloj kući.

    Mogla je biti ostavljena tog dana, nedjelju dana ranije ili mjesecima prije”, rekao je predstavnik Demikrata Džejmi Raskin.

    Tajna služba je u četvrtak potvrdila da je njena istraga završena zbog nedostatka fizičkih dokaza.

    Agencija je saopštila da je pakovanje kokaina podvrgnuto otisku prsta i DNK testiranju. Takođe, navode da nekoliko stotina pojedinaca ima pristup području gdje je supstanca pronađena.

    Rezultati laboratorije FBI-ja predati su tajnoj službi u srijedu i na pakovanju nije bilo otisaka prstiju niti dovoljno DNK za istražna poređenja, tako da nisu mogli da “uporede dokaze sa poznatim grupama pojedinaca”. Takođe nije postojao video snimak nadzora koji bi mogao da pruži trag.

    Bijela kuća je istakla da istragu shvata ozbiljno. Zamjenica glavnog sekretara za štampu Bijele kuće Olivija Dalton rekla je da ih je “tajna služba obavijestila o ishodu istrage i da razmatraju informacije”, prenosi RTS.

  • Amerika poslala kontroverznu municiju: Kasetne bombe stigle u Ukrajinu

    Amerika poslala kontroverznu municiju: Kasetne bombe stigle u Ukrajinu

    Ukrajinski general je za CNN potvrdio da je Ukrajina primila kontroverznu kasetnu municiju od SAD, nakon što je Džozef Bajden, predsjednik SAD, prošle nedjelje rekao da je donio “tešku odluku” da odobri njihov transfer Ukrajini.

    “Upravo smo je dobili, još je nismo koristili, ali ona može radikalno da promijeni situaciju na bojnom polju”, rekao je general Oleksandr Tarnavski, komandant Operacije združenih snaga Tavrija, za CNN.

    Dodao je da će vrh vojske odlučiti o područjima na kojima se može koristiti.

    Tarnavski je podsjetio da je upotreba kasetnih bombi zabranjena u gusto naseljenim oblastima, čak i ako ih zauzmu ruske snage.

    SAD su ranije saopštile da su iz Ukrajine dobili pisane garancije da se neće koristiti u oblastima sa civilima i da će se njihova upotreba pratiti za eventualne operacije deminiranja.

    Upotreba kasetnih bombi zabranjena je u 120 zemalja.

    Jevgenija Kravčuk, zamjenica šefa poslaničke grupe vladajuće stranke “Sluga naroda” u Vrhovnoj radi, rekla je da će parlamentarni i predsjednički izbori definitivno biti održani u Ukrajini nakon završetka rata.

    Dodala je da je na sastanku poslaničke grupe “Sluga naroda” bilo riječi o izborima u kontekstu nemogućnosti njihovog održavanja tokom vanrednog stanja.

    Pojasnila je da postoje najmanje dva ključna izazova. Prvo, dodala je, mnogi Ukrajinci su otišli u inostranstvo, a nakon završetka rata neće se vraćati neko vrijeme. Prema njenim rečima, teško je napraviti biračka mjesta u inostranstvu, jer su tamo milioni Ukrajinaca, što je ogromno opterećenje za konzulate.

    Kao drugo, napomenula je Kravčuk, u Ukrajini su uništeni mnogi infrastrukturni objekti u kojima se obično održavaju izbori, kao što su obrazovne ustanove, sportske sale, domovi kulture.

  • Bajden: Rusija već počela da se miješa u izbore u SAD

    Bajden: Rusija već počela da se miješa u izbore u SAD

    Predsjednik SAD Džozef Bajden izjavio je danas da su on i ostali NATO lideri pokazali da je vojna alijansa ostala “ujedinjenija neko ikada”, dodajući da će se Ukrajina priključiti NATO, ali i da je Rusija “već počela da se miješa u američke izbore”, zakazane za novembar 2024. godine.

    On je dodao da nema realne osnove da ruski predsjednik Vladimir Putin iskoristi nuklearno oružje, kao i da je “Putin već izgubio rat u Ukrajini”, ali i da će Putin na kraju shvatiti da nije u interesu Rusije da nastavlja rat.

    Kada je riječ o priključivanju novih članica NATO, Bajden je rekao da će priključivanje Švedske i Finske “načiniti svijet bezbjednijim”, dok, što se tiče Ukrajine, moraće da sačeka kraj rata.

    “Niko ne može da se priključi Alijansi dok je u ratu, jer bi to garantovalo treći svjetski rat. Ipak, Rusija ne može da održava rat u Ukrajini godinama”, rekao je Bajden, prenio je Rojters.

    Bajden se u toku dana sastao sa liderima ostalih nordijskih zemalja, uključujući Švedsku, Norvešku, Dansku i Island.

    U razgovoru sa evropskim liderima poručio je da je “mir i bezbjednost u Evropi ključan za američki narod”, kao i da će SAD i saveznici braniti svaki pedalj teritorije Alijanse, uključujući i Finsku.

  • Putin: Strani tenkovi gore bolje od vozila sovjetske proizvodnje

    Putin: Strani tenkovi gore bolje od vozila sovjetske proizvodnje

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da nove isporuke oružja Ukrajini neće ništa promijeniti na bojnom polju, već će samo dodatno eskalirati sukob.

    Putin je u obraćanju na televiziji, nakon završetka samita NATO-a u Viljnusu u utorak i srijedu, istakao da će tenkovi koje zapadne sile budu poslale Ukrajini biti “prioritetne mete” za ruske snage na frontu.

    “Strani tenkovi gore bolje od vozila sovjetske proizvodnje”, rekao je Putin, a prenosi RIA.

    Kako prenosi Rojters, Putin je ponovio da se protivi ulasku Ukrajine u Alijansu, uz objašnjenje da bi to ugrozilo bezbjednost Rusije.

    Govoreći o produženju sporazuma o izvozu žita Crni morem, on je rekao da bi Rusija mogla da se povuče iz crnomorskog sporazuma o žitu dok druge strane ne ispune svoja obećanja, prenosi Tanjug.

    Sporazum, koji omogućava bezbjedan izvoz ukrajinskog žita i đubriva iz crnomorskih luka, ističe sljedećeg ponedjeljka, podsjeća Rojters.

    Moskva je više puta zaprijetila da će blokirati svoje produženje zbog aspekata njegove primjene koji utiču na izvoz iz Rusije.

    Putin je istakao da je Rusija u kontaktu sa UN po tom pitanju, ali je rekao i da nije video poruku koju mu je poslao generalni sekretar UN Antonio Gutereš, u kojoj se predlaže kompormis kako bi se produžio sporazum.

  • Zelenski ljut i razočaran poslije NATO samita

    Zelenski ljut i razočaran poslije NATO samita

    I dok se Šveđani imaju čemu radovati, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski baš i ne. Zapravo može biti samo jako nezadovoljan jer ga je ljuta realnost konačno “lupila u glavu”. Od pozivnice za učlanjenje u NATO nema ništa, niti će biti sve dok Ukrajina vlastitim snagama ne pobijedi Ruse.

    Najviše što je Zelenski dobio je Vijeće NATO – Ukrajina. Kažu s ciljem podizanja odnosa između NATO-a i Ukrajine na viši nivo.

    I do sada su Zelenski i društvo imali otvorena vrata svih čelnika Zapada. I konstantno postavljali nove zahtjeve. Jedino još nisu zatražili taktičko nuklearno oružje.

    Na kraju su pretjerali. Pa je ministar odbrane Velike Britanije, Ben Volas na “Sky Newsu” prvi javno rekao ono što svi misle: “Velika Britanija nije Amazonova dostavna služba za oružje Ukrajini, a za Kijev bi možda bilo mudro da svojim saveznicima pokaže zahvalnost.”

    Tako kako se Ukrajinci odnose prema Britancima, odnose se prema svima koji su im spremni dati pomoć. I silno se naljute ako im se kaže da ne može.

    Zbog toga je Volas izjavio da je njegov savjet Ukrajincima da imaju na umu kako trebaju uvjeriti neke sumnjičave političare u Vašingtonu i drugim glavnim gradovima Zapada da su desetine milijardi funti koje troše na vojnu pomoć njihovoj zemlji za sukob s Rusijom vrijedni toga.

    Drugim riječima, nakon što su dobili oružje, vojnu opremu i municiju vrijednu više od 70 milijardi dolara, ukrajinska vojska u toliko najavljivanoj proljetno/ljetnoj ofanzivi nije napravila ništa. Na veliko razočaranje Zapada, prenosi “Index”.