Kategorija: Svijet

  • “E sad smo s***ani”

    “E sad smo s***ani”

    Osnivač i vođa ruske grupe plaćenika “Vagner”, Jevgenij Prigožin, obratio se javnosti putem društvenih mreža, šaljući poruku da su ih ukrajinske trupe “stisle”.

    “Oružane snage Ukrajine stvorile su brojne grupe da blokiraju ‘Vagnerove’ borce. Oglašavm se kako bih digao uzbunu i zaštitio naše trupe, inače ćemo svi biti s**bani”, navodno je rekao Prigožin.

    Poruka je objavljena i preneta na društvenim mrežama, između ostalog i na Tviteru, a na njoj se čuje navodno Prigožinov glas koji izgovara to upozorenje.

    Autentičnost poruke nije za sada potvrđena, a objavljena je i na tviter nalogu “War Monitor”.

    Vođa grupe “Vagner” je besan zbog situacije u Bahmutu, gradu u i oko kog se vode najžešće bitke već nekoliko meseci. Gubici obe strane u toj krvavoj bitci su nemerljivi, kako u ljudstvu, tako i u oružju i municiji. Grad je sravnjen sa zemljom, a kao dokaz je i snimak koji je upravo Prigožin objavio krajem prošle sedemice, a na kom su borci “Vagnera” koji stoje na razrušenoj zgradi dok se vidi da je oko njih prava pustoš.

    “Skoro u centru Bahmuta”, naveo je on u opisu video-snimka.

    Skoro svi svetski mediji preneli su da je pitanje dana kada će Bahmut pasti u ruke Rusa, a i sami ukrajinski zvaničnici su tako govorili. Navodno je i glavnokomandujući ukrajinskim oružanim snagama general Valerij Zalužni zatražio od predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da naredi povlačenje ukrajinske vojske iz Bahmuta. Kako je naveo nemački Bild, Zelenski je to odbio.

    Čak su mu i iz Vašingtona sugerisali da se okane tog grada jer, čak i da Rusi pobede, to neće bitno uticati na tok rata.

    Ali, onda je došlo do preokreta. Najpre je iz predsedničke kancelarije saopšteno da se Zelenski sastao s generalima ukrajinske vojske i da su se svi složili da se odbrana Bahmuta nastavi, a potom je ukrajinski predsednik poslao poruku ukrajinskim vojnicima, u kojoj je, između ostalog, rekao da nađu snagu za odbranu Bahmuta i da ni jedan deo tog grada ne sme pasti u ruke Rusa.

    S druge strane, ukrajinske trupe, kojih u Bahmutu prema procenama Instituta za proučavanje rata ima oko 10.000, na ivici su snaga i kako prenose mediji – ne vide poentu odbrane opkoljenog grada iz kog ne mogu ni da izađu bezbedno.

  • Japan lansirao, pa zbog kvara na motoru uništio svemirsku raketu

    Japan lansirao, pa zbog kvara na motoru uništio svemirsku raketu

    Japan je izvijestio da je uništio novu raketu koju je lansirao u utorak prema svemiru jer se motor drugog stepena letjelice nije uspio upaliti.

    Raketa H3, visoka 57 metara lansirana je u utorak iz svemirskog centra Tanegashima Japanske agencije za istraživanje svemira (JAXA) nakon što je prošlog mjeseca obustavljeno lansiranje.

    H3 je sa sobom u orbitu ponio ALOS-3, satelit za promatranje i upravljanje u katastrofama koji je opremljen i za otkrivanje lansiranja sjevernokorejskih balističkih raketa.

    No, JAXA je navela da je nakon kvara na motoru poslala signal za samouništenje rakete, što je udarac za nastojanja Japana da proširi pristup svemiru i bude konkurentan na globalnom tržištu lansiranja raketa koje je uzburkala kompanija SpaceX Elona Muska.

  • Sudbina Ukrajine u rukama dva velika lidera

    Sudbina Ukrajine u rukama dva velika lidera

    Vladimir Putin treba da razgovara o Ukrajini sa Džozefom Bajdenom, a ne sa Volodimirom Zelenskim, smatra ekspertkinja za međunarodnu politiku Natalija Makejeva.

    “Moskvi su načelni pregovori o sudbini ukrajinske države mogući samo u kontekstu kapitulacije Kijeva, a ne bilo kakvog kompromisa” rekla je ona za “Fan”.

    Po njenom mišljenju, svako uplitanje Rusije u razgovore o kompromisima rizikuje mogući poraz u specijalnoj vojnoj operaciji.

    Ona smatra da ruska specijalna operacija, da bi se ispunili ciljevi demilitarizacije i denacifikacije Ukrajine, mora da se završi potpunom ruskom vojno-političkom kontrolom nad njenom teritorijom.

    Podsetimo, član Saveta za bezbednost i spoljnu politiku pri predsedniku Turske Čagri Erhan izjavio je za Sputnjik da su SAD i Velika Britanija zainteresovane da se maksimalno produži ukrajinski sukob, zbog čega se protive naporima turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana da organizuje sastanak predsednika Rusije Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog.

    “Oni (SAD i Velika Britanija) ne žele da se Zelenski i Putin sastanu sa Erdoganom, ne žele da vide njihovu zajedničku fotografiju. Oni žele maksimalno dug rat, ne razmišljaju o budućnosti Ukrajinaca, ne razmišljaju o miru”, rekao je Erhan.

  • Grčka će zatražiti sredstva od EU za poboljšanje bezbjednosti željeznice

    Grčka će zatražiti sredstva od EU za poboljšanje bezbjednosti željeznice

    Grčka će zatražiti dopunska sredstva od EU za poboljšanje bezbjednosti željeznice i hitno unapređenje željezničkog saobraćaja, saopštila je danas vlada Grčke.

    Istovremeno zaposleni uz javnom sektoru planiraju široko rasprostranjene proteste ogorčeni zbog najteže željezničke nesreće u Grčkoj ikada u koji je prošle nedjelje poginulo 57 ljudi, prenosi Rojters.

    Sindikati kažu da je posljedica iscrpljujuće dužničke krize koja je zadesila Grčku od 2010. do 2018. godine slaba bezbjednost željezničkog saobraćaja, smanjenje troškova i nedovoljna ulaganja.

    Premijer Kirijakos Micotakis je priznao da je višegodišnje zanemarivanje saobraćajne mreže moglo doprinijeti katastrofi koja se dogodila 28. februara.

    “Ne možemo, ne želimo i nećemo da se krijemo iza ljudske greške”, rekao je portparol premijera Micotakisa na današnjoj konferenciji za novinare.

  • “Rusi drobe…”

    “Rusi drobe…”

    Činjenica je da ruske snage napreduju i da imaju novu taktiku vojnog delovanja, u kojoj bukvalno drobe sve pred sobom, smatra hrvatski vojni analitičar.

    “Bahmut su već zdrobili, samo je pitanje na koji način će ući u taj grad’, kazao je vojni analitičar Marinko Ogorec u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog”.

    Napominje, međutim, da nema relevantnih informacija ni s jedne strane kako se bitke odvijaju, tako da je vrlo teško proceniti o čemu se radi.

    Što duže traje rat to je veća mogućnost incidenta koji bi onda povukao lanac događaja s posledicama koje je onda teško predvideti, ističe pak spoljnopolitički komentator HRT-a Tomislav Jakić, koji podseća na nedavnu izjavu ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova, koji je zapretio da bi “sledeća Ukrajina mogla biti Moldavija”.

    “Ljudski faktor je objektivno, nepredvidiv. Ne znamo šta može da učiniti jedna ukrajinska jedinica koja će se naći u bezizlaznoj poziciji, a šta mogu da napraviti plaćenici u Ukrajini ako budu u bezizlaznoj situaciji”, dodaje Jakić.

  • Ukrajinci sve priznali – odluka je donesena 2019. godine?

    Ukrajinci sve priznali – odluka je donesena 2019. godine?

    Ukrajina je odlučila da se pripremi za sukob sa Rusijom nakon što se Volodimir Zelenski sastao sa Vladimirom Putinom u Parizu u decembru 2019. godine.

    To je izjavio sekretar ukrajinskog Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu Aleksej Danilov za “24 telekanal”.

    “Da se ​​nismo pripremali, onda definitivno ne bismo imali ovaj rezultat koji imamo. Mogu da kažem da je aparat Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu počeo da se priprema za ove procese posle decembra 2019. godine, nakon što je predsednik naše zemlje posetio Pariz, gde je održan prvi i poslednji sastanak sa predsednikom Putinom”, rekao je on.

    Putin i Zelenski sastali su se 2019. na samitu u “normandijskom formatu” u Parizu. Istovremeno, ruski predsednik održao je i bilateralne sastanke – sa Zelenskim, francuskim predsednikom Emanuelom Makronom i sa tadašnjom nemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

    Početkom decembra 2022. Angela Merkel je izjavila da su Minski sporazumi bili pokušaj da se Kijevu pruži vreme za jačanje. Odmah za njom to je potvrdio i bivši francuski predsednik Fransoa Oland. Prema njegovim rečima, tadašnja geopolitička situacija nije išla u korist Ukrajine, a Zapadu je bila potrebna pauza.

    Ruski predsednik Vladimir Putin prokomentarisao je da su ga ove izjave iznenadile, budući da je računao na iskrenu želju evropskih zemalja da učvrste mir i izbegnu vojni sukob u Ukrajini.

  • Zelenski potpisao – došlo je do velike promjene

    Zelenski potpisao – došlo je do velike promjene

    Volodimir Zelenski je u ponedeljak potpisao niz ukaza prema kojima je otpustio nekoliko službenika ukrajinske službe bezbednosti (SBU).

    Otpustio je i zamenika šefa odeljenja Aleksandra Jakuševa.Pored Jakuševa, prema ukazima, šef odeljenja SBU u Sumskoj oblasti Eduard Fjodorov, načelnik odeljenja SBU u Zaporoškoj oblasti Boris Bezrukij, šef odeljenja za zaštitu državnih tajni i licenciranje SBU Igor Nosko i šef odeljenja za ekonomsku podršku Aleksandar Provotorov takođe su otpušteni.Istovremeno, Zelenski je već imenovao Olega Krasnošapku za šefa odeljenja SBU u Sumskoj oblasti, a Olega Hramova za šefa odeljenja za zaštitu državnih tajni i licenciranje SBU.

  • “Vreme je za hirurške rezove”

    “Vreme je za hirurške rezove”

    Potpredsednik Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev naveo je da smatra da je vreme za “hirurško rešenje”.

    Medvedev je na sajtu partije “Jedinstvena Rusija” objavio članak pod naslovom “Zajedno sa drugim zemljama možemo zabiti poslednji ekser u kovčeg neokolonijalnih težnji zapadnog sveta“.

    “Velika turbulencija u međunarodnim odnosima otvorila je duboke rane starih problema našeg sveta. Dugi niz decenija one su stavljane pod tepih, umesto da se eliminišu uzroci bolesti. Međutim, zagnojene rane ne mogu trajati zauvek. Došlo je vreme za međunarodnu hirurgiju, za uklanjanje malignog tumora kolonijalne prošlosti“, navodi se na početku teksta.

    Medvedev navodi nekoliko primera moderne borbe protiv neokolonijalizma, među kojima je povlačenje Argentine iz sporazuma sa Britanijom o obavljanju administrativnih i privrednih aktivnosti na Foklandskim ostrvima.

    “Sporazum je, po istorijskim standardima, prilično svež – 2016. godine. Ali u političkom smislu, on je truo i smrdi (kao, uostalom, i sve što je dotakla londonska ruka)“, prokomentarisao je Medvedev ovaj dokument.

    Medvedev napominje da su od vremena kolonijalizma mnoge teritorije i dalje zavisne od drugih država. On ih smatra žrtvama neokolonijalizma.

    “Velika Britanija nikada neće dati Mauricijusu arhipelag Čagos, niti Francuska Majot Komorskom arhipelagu ili ostrva Epars Madagaskaru. Stoga, od nedavno je sve prisutnije shvatanje ispravnosti otpora ostacima neokolonijalne prakse i nametanju izopačenih kulturnih stavova koji dolaze iz bivših zapadnih metropola“, piše Medvedev.

  • Balicki vejruje da će Rusi će uskoro zauzeti Zaporožje

    Balicki vejruje da će Rusi će uskoro zauzeti Zaporožje

    Ruska vojska uskoro će osloboditi grad Zaporožje, koji je trenutno pod kontrolom ukrajinskih snaga, izjavio je guverner Zaporoške oblasti Jevgenij Balicki.
    “Siguran sam da će Zaporožje biti oslobođeno u bliskoj budućnosti. Možda za mjesec ili godinu – to zavisi od naših vojnika”, rekao je Balicki za televiziju “Krim-24”.

    On je naglasio da će Zaporožje biti rusko, prenio je TASS.

    “To pitanje je za nas zatvoreno”, dodao je Balicki.

    Balicki je prošlog mjeseca saopštio da ruske snage kontrolišu oko 62,5 odsto teritorije Zaporoške oblasti. Ruska vojska je tokom ofanzive u toj regiji krajem januara preuzela kontrolu nad devet naselja koja su bila pod kontrolom Oružanih snaga Ukrajine.

  • Totalni preokret; Zelenski: Odbranite grad

    Totalni preokret; Zelenski: Odbranite grad

    Uprkos svim vestima da su ruske snage opkolile Bahmut i da je pitanje trenutka kada će grad pasti, ukrajinski predsednik izdao je raređenje da se grad brani.

    U Bahmutu su, podsetimo, žestoki okršaji dvestrane sa ogromnim gubicima, kako u ljudstvu tako i u oružju i municiji. Tačni brojevi se verovatno nikada neće saznati, ali iz dana u dan situacija je sve kritičnija.

    Ruske trupe predvodi grupa plaćenika Vagner, dok je u gradu koji je postao totalno zgarište ostalo oko 10.000 ukrajinskih vojnika koji su na izmaku snaga, prema Institutu za proučavanje rata.

    Iako je sve ukazivalo na to da će se ukrajinske snage povući jer su navodno i počele taktičko povlačenje, iz KiIjeva dolazi potpuno suprotna vest. a to je da je predsednik Ukrajine naredio da se grad odbrani.

    Kako je saopšteno iz njegovog kabineta, Zelenski se danas sastao s vojnim vrhom zemlje, a na tom sastanku je odlučeno da se ofanziva nastavi, kao i da se dodatno osnaže pozicije ukrajinske vojske u bahmutu, s čim su se navodno složili i ukrajinski vojni zapovednici.

    S druge strane, nemački list Bild danas je objavio, pozivajući se na izvor blizakkijevskom režimu, da između Zelenskog i glavnokomandujućeg ukrajinskim snagama Valerija Zalužnog postoji veliko neslaganje oko Bahmuta. Naime, kako je naveo nemački list, general Zalužni, čija popuparnost raste iz dana u dan, tražio je od Zelenskog da sa se ukrajinske snage povuku iz grada koji je opkoljen, ali se Zelenski s tim nije složio.

    Zelenskom se navodno, po tom pitanju obratio i zvanični Vašington koji mu je sugerisao da bi trebalo da se skoncentriše na prolećnu ofanzivu, a Bahmut pusti niz vodu.

    I američki ministar odbrane izjavio je danas da ne bi došlo do velike promene u toku rata u Ukrajini ako bi Rusi zaueli Bahmut jer se ne radi ni o kakvoj strateškoj pobedi Rusije”.