VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Ukrajinci stavili sve na kocku za Bahmut: U odbranu šalju vojsku koju su namjeravali koristiti za kontraofanzivu

    Ukrajinci stavili sve na kocku za Bahmut: U odbranu šalju vojsku koju su namjeravali koristiti za kontraofanzivu

    Budućnost Ukrajine ovisi o ishodu bitaka na istoku, uključujući u i oko Bahmuta, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski, pri čemu su obje strane opisale brutalne borbe u malom gradu dok Rusija intenzivira zimsku kampanju za njegovo zauzimanje.

    Uništeni rudarski grad Bahmut postao je žarište ruske invazije, a višemjesečna borba za njega postala je najkrvavija pješačka bitka u Evropi od Drugog svjetskog rata.

    “Vrlo je teško na istoku – vrlo bolno”, rekao je Zelenski u video obraćanju koje je držao svake noći otkako je Rusija pokrenula svoju invaziju prije više od godinu dana.

    “Moramo uništiti neprijateljsku vojnu moć. I uništit ćemo je”, kazao je ukrajinski predsjednik.

    Na bojištu, ukrajinski vojnici rekli su u ponedjeljak da odbijaju napade blizu Kreminne, sjeverno od Bahmuta.

    U šumi nekih 8 km od fronta, grme topovi, gađajući neprijateljske položaje na sjeveroistoku. U daljini neprestano tutnje eksplozije.

    Novinari Reutersa vidjeli su jednog vojnika koji je doveden s fronte s teško ranjenom nogom. Stabiliziran je u kombiju s longetom i lijekovima protiv bolova prije nego što je vraćen u medicinski centar.

    “Prije dvije ili tri sedmice borbe su bile na vrhuncu, ali su se malo smirile”, rekao je Mihailo Anest, 35-godišnji ljekar – Puno je topničke i minobacačke vatre.

    Rovovski rat, koji su obje strane opisale kao mljevenje mesa, odnio je ogromne žrtve u Bahmutu, u Donjecku, a obje strane izvještavaju o stotinama ubijenih neprijateljskih vojnika.

    Rusija kaže da bi zauzimanje Bahmuta otvorilo put za zauzimanje cijelog Donjecka, središnjeg ratnog cilja. Ukrajina, koja je odlučila braniti Bahmut radije nego se povući, kaže da će iscrpljivanje ruske vojske sada pomoći njezinoj kasnijoj protuofanzivi.

    Ali nije svaki vojni analitičar uvjeren da je obrana Bahmuta najbolja strategija za Ukrajinu.

    “Od sada imamo informacije da Ukrajina šalje rezerve u Bahmut koje su prošle obuku u zapadnim zemljama. I trpimo gubitke među rezervama koje smo namjeravali koristiti za protuofanzive”, rekao je ukrajinski vojni analitičar Oleh Ždanov u intervjuu.

    Ovdje bismo mogli izgubiti sve što smo htjeli iskoristiti za te protuofanzive.

    Ukrajinski vojni historičar Roman Ponomarenko rekao je da je prijetnja okruženja “vrlo stvarna”.

    “Ako jednostavno odustanemo od Bkhmuta i povučemo svoje trupe i opremu, ništa strašno se ne može dogoditi… ako zatvore obruč, izgubit ćemo ljude i opremu”, rekao je za ukrajinski radio NV.

  • Nagomilano 40.000 vojnika i borbena avijacija

    Nagomilano 40.000 vojnika i borbena avijacija

    Ukrajinske vlasti počele su sa prebacivanjem borbene avijacije ka Zaporožju, rekao je član glavnog odbora saveta administracije regiona Vladimir Rogov.

    On je za Sputnjik izjavio da se radi se o sovjetskim lovcima i helikopterima, koji su zemlje bivšeg Varšavskog pakta predale Ukrajini, kao i jedan deo koji su Amerikanci povukli iz Avganistana.

    U tekstu se podseća da su od sredine februara vlasti Zaporoške oblasti registrovale da ukrajinske snage koncentrišu jedinice i prave utvrđenja na svojim granicama.

    Broj vojnika je dostigao 40.000.

    Kako je objasnio Rogov, Kijev želi da izađe na Azovsko more i da preseče kopneni koridor ka Krimu.

    Prema njegovom mišljenju, ofanziva bi mogla da počne čim drveće olista, krajem marta ili početkom aprila, ali je region, koji je od septembra 2022. deo Rusije, spreman da odgovori na napad.

    Zapadni mediji u više navrata su navodili, pozivajući se na svoje informacije, kao i na mišljenja analitičara, da se Kijev sprema na veliku kontraofanzivu.

  • Ruske proširuju utvrđene položaje

    Ruske proširuju utvrđene položaje

    Ruske snage jačaju i proširuju utvrđene položaje u okupiranom delu Zaporožja, objavio je analitičar Brejdi Afrik iz američkog Instituta Enterprajz.

    On navodi da su ruske snage od 4. decembra prošle godine dodale više odbrambenih linija izvan sela Čistopilija.

    Rusija je, podsećaIndex.hr, prošle godine objavila da je anektirala ceo region Zaporožjau uz još tri ukrajinska regiona, Herson, Donjeck i Luganjs, ali nema ceo region pod svojom kontrolom.

    U tom regionu se nalazi i nuklearna elektrana “Zaporožje”, koja je ujedno i najveća nuklearka u Evropi, koja je pod kontrolom ruskih snaga od prvih nedelja rata.

  • Italija za porast ilegalnih migranata u Evropi okrivila rusku plaćeničku grupu Wagner

    Italija za porast ilegalnih migranata u Evropi okrivila rusku plaćeničku grupu Wagner

    Talijanska vlada je saopćila da ruska plaćenička grupa Wagner stoji iza porasta migrantskih brodova koji pokušavaju prijeći Mediteran kao dio strategije Moskve za odmazdu protiv zemalja koje podržavaju Ukrajinu.

    “Mislim da se sada sa sigurnošću može reći da je eksponencijalni porast migracijskog fenomena koji odlazi s afričkih obala također, ne u beznačajnoj mjeri, dio jasne strategije hibridnog ratovanja koju Wagnerova divizija provodi, koristeći svoj utjecaj u nekim afričkim zemljama”, rekao je italijanski ministar odbrane Guido Crosetto.

    Otprilike 20.000 ljudi stiglo je u Italiju ove godine, u usporedbi sa 6.100 u istom razdoblju 2022. godine, pokazuju brojke ministarstva unutarnjih poslova, a pitanje migracija pojačava pritisak na desničarsku vladu.

    U glasovnoj poruci punoj psovki objavljenoj na njegovom Telegram kanalu, Prigožin je odgovorio: “Nemamo pojma šta se događa s migrantskom krizom, ne brinemo se time.”

    Zatim je nizom uvreda opisao Crosetta i pozvao ga da obrati pažnju na vlastitu zemlju.

    Wagnerove snage optužene su za djelovanje u nekoliko afričkih zemalja, uključujući Libiju, Mali i Srednjoafričku Republiku.

    Crosetto, visokorangirani političar u desničarskoj stranci Braća Italije premijerke Giorgie Meloni, pozvao je NATO saveznike da pomognu Italiji da se suoči s porastom broja migranata.

    “Atlantski savez postaje jači ako se problemi koji proizlaze iz kolektivnih izvora također dijele, ali postoji opasnost od pucanja ako zemlje koje su najizloženije odmazdi raznih vrsta budu ostavljene same”, rekao je Crosetto.

    Slične primjedbe došle su i od ministra vanjskih poslova Antonija Tajanija, koji je tokom posjete Izraelu novinskoj agenciji ANSA rekao da je zabrinjavajuće što mnogi migranti dolaze iz područja “koje kontroliše grupa Wagner”.

    Meloni, koja zauzima tvrd stav protiv ilegalne imigracije, našla se na meti kritika nakon brodoloma prošlog mjeseca u blizini južne regije Kalabrije u kojem je poginulo najmanje 79 ljudi, zbog tvrdnji da je hitna reakcija bila spora.

  • Iz Kremlja poručili da nema uslova za mir u Ukrajini, samo rat je moguć

    Iz Kremlja poručili da nema uslova za mir u Ukrajini, samo rat je moguć

    U Kremlju su uvjereni da je trenutno nemoguće govoriti o miru s Ukrajinom. Rusija će se nastaviti boriti za osvajanje ukrajinskih teritorija.

    “Trenutno nema razloga da se situacija u Ukrajini pomakne prema mirnom smjeru. Postizanje naših ciljeva i dalje je naš apsolutni prioritet i uvijek će to ostati. To je trenutno moguće samo vojnim putem,” kazao je glasnogovornik Kremlja Dimitrij Peskov.

    Peskov je komentarisao i nekoliko nedavnih događaja u Ukrajini, pa je prijedlog da se Rusija preimenuje u Moskviju nazvao je “smiješnim”, a zahtjev da redovnici proruske crkve napuste prostorije Kijevsko-pečerske lavre nečuvenom odlukom.

    “Znate, takve poruke ili odluke su vjerojatno smiješno smiješne stvari. Ako se ne varam, već je bilo dosta šala o tome. Ne vjerujem da se trebamo opet šaliti s tim. Ali opet ističem da je jedini način da se na to reagira osmijehom. Ruska Federacija će ostati velika država, velika država i ostat će Rusija, kako god je tko zvao,” kazao je Peskov.

    O odluci ukrajinskih vlasti da svećenici Ukrajinske pravoslavne crkve povezane sa Moskvom da napuste najstariji manastir u Kijevu kazao je da je uznemirujuća.

    “To je uznemirujuće. Ovo je apsolutno neviđen način postupanja s predstavnicima crkve, Ruske pravoslavne crkve. Smatramo to neprihvatljivim. Smatramo da bi međunarodna zajednica trebala odgovoriti na takvu nečuvenu odluku,” kazao je Peskov.

  • Rusi tvrde da su NATO instruktori pripremali ukrajinsku vojsku još 2018. godine

    Rusi tvrde da su NATO instruktori pripremali ukrajinsku vojsku još 2018. godine

    Ruski uposlenik agencije za provođenje zakona rekao je za RIA Novosti da su instruktori iz zemalja članica NATO-a koji govore engleski i poljski proveli posebnu minsko-eksplozivno obuku za ukrajinsko vojno osoblje još 2018. godine.

    Izvor je komentirao fotografije i videozapise s pametnih telefona ukrajinskih vojnika poginulih u regiji Donjeck, koji su stavljeni na raspolaganje ruskoj novinskoj agenciji. Prema metapodacima fotografija i videa dokazano je da su snimljene u jesen 2018. godine, a na njima se vidi kako instruktori na poljskom i engleskom podučavaju Ukrajince posebnim vještinama, poput pretresa automobila, izrade eksplozivnih naprava od improviziranih materijala i sličnog.

    Obuka je navodno izvedena na vojnom poligonu Javoriv u Lavovskoj oblasti, u međunarodnom centru za očuvanje mira i sigurnosti Nacionalne akademije kopnenih snaga. Jedan od telefona pronađen kod vojnika ubijenog tokom napada na ukrajinsko uporište u Mariinki navodno je pripadao osobi po imenu Volodimir Varga, rođen 1990.

    “Vojnike su obučavali u jesen 2018. godine. Nije to bila obična višenamjenska obuka, nego obuka specijalnih jedinica. Riječ je o napadima na zgrade, automobile, pretresima automobila, zarobljavanje neprijateljskih vojnika i slično”, objašnjava ruski dužnosnik sigurnosti.

  • Sukob u njemačkoj vladi

    Sukob u njemačkoj vladi

    Njemački ministar finansija Kristijan Lindner izjavio je da mora da se pozabavi rashodima u predlogu budžeta za 2024. godinu.

    Dodao je da mora da popravi strukturni deficit nastao kao rezultat pandemije kovida-19 i energetske krize.

    Lindner je rekao da je o tome već obavestio kancelara Olafa Šolca i najavio mu da u sredu, na predstojećoj sednici vlade, neće moći da predstavi predlog budžeta jer nije postignuta puna saglasnost oko nacrta, prenosi Rojters.

    “Imamo ogroman problem sa rashodima. Moramo da se konsolidujemo”, rekao je Lindner za televiziju ARD i dodao da povećanje javnog duga i veći porezi nisu “valjane opcije”.

  • SAD predstavile novi “nevidljivi” avion

    SAD predstavile novi “nevidljivi” avion

    Američke zračne snage i kompanija Northrop Grumman zajedno predstavili nevidljivi nuklearni bombarder B-21 Raider, a sada su objavljene dvije nove fotografije.
    Predstavljanje je održano u prisustvu pozvanih zvanica, dok je javno objavljena samo jedna fotografija. Ipak, sada su Američke zračne snage objavile još dvije nove fotografije aviona o kojem se jako malo zna.

    Visoko povjerljivi avion je vrijedan 692 miliona dolara, a poznato je da će zamijeniti američku flotu bombardera s nuklearnim naoružanjem. Na novim fotografijama je avion prikazan bliže i jasnije.

    Novi bombarder ima najsavremenije AI mogućnosti i dizajniran je za obavljanje misija dugog dometa s američkog teritorija s minimalnim potrebama za punjenjem goriva. AI tehnologija omogućava operacije bez prisustva posade.

  • Zelenski: Budućnost Ukrajine odlučuje se na istoku gdje se vode teške borbe

    Zelenski: Budućnost Ukrajine odlučuje se na istoku gdje se vode teške borbe

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da se budućnost njegove zemlje odlučuje u istočnoj Ukrajini, gdje su borbe veoma teške.

    “Situacija na istoku je veoma teška i veoma bolna. Moramo da uništimo vojnu moć neprijatelja, i to ćemo i uraditi”, rekao je Zelenski u noćnom video obraćanju.

    Zelenski je istakao da se za budućnost Ukrajine i Ukrajinaca sada bori u Bilogorivki, Marinki, Avdijevki, Bahmutu, Vugledaru i Kamjanki, prenio je CNN.

    Ukrajinski predsjednik je rekao da je zahvalan svim vojnicima koji su stavili svoje živote na kocku u tim bitkama.

    Zelenski je posebno odao priznanje vojnicima 92. mehanizovane brigade za uspješna dejstva na području Bahmuta.

  • Evro­pa se ma­so­vno na­oružava

    Evro­pa se ma­so­vno na­oružava

    Evro­pa je zna­tno po­većala uvoz na­oružanja, dok ga je os­ta­tak svi­je­ta u pro­sje­ku sma­njio, pi­še u no­vom iz­vje­šta­ju Šved­skog in­sti­tu­ta za is­traživa­nje mi­ra SI­PRI. Ra­zlog je rat u Ukra­ji­ni.

    “Tran­sfe­ri oružja u evrop­ske države su zna­tno po­većani”, kaže za De­ut­sche Wel­le Pi­ter Ve­ce­man iz Šved­skog in­sti­tu­ta za međuna­ro­dna mi­ro­vna is­traživa­nja SI­PRI.

    Do­dao je da se ulo­ga Sje­di­nje­nih Država kao glo­bal­nog ispo­ručite­lja oružja ta­kođe ja­sno po­većala.

    Evrop­ske države su u po­slje­dnje četi­ri go­di­ne, od 2018. do 2022, na­ba­vi­le 47 od­sto vi­še oružja iz uvo­za ne­go u četi­ri go­di­ne pri­je to­ga, odno­sno od 2013. do 2017.

    Evrop­ske čla­ni­ce NA­TO-a su po­većale uvoz na­oružanja za čak 65 od­sto.

    To­kom evrop­ske trke u na­oružanju ci­je­li svi­jet je uku­pno po­većao iz­dat­ke za oružje za pet od­sto, iako su na dru­gim kon­ti­nen­ti­ma za­bi­lježeni pa­do­vi. Iz­vje­štaj obu­hva­ta sa­mo izve­ze­no oružje, da­kle ne ka­da, re­ci­mo, ame­rička voj­ska na­bav­lja oružje od do­maćih proi­zvođača.

    Gla­vni ra­zlog za taj ogro­man skok u Evro­pi je rat u Ukra­ji­ni, što je tu ze­mlju do­ve­lo na treće mjes­to u svi­je­tu po na­bav­ci na­oružanja u 2022.

    SI­PRI u iz­vje­šta­ju ana­li­zi­ra sve tran­sfe­re na­oružanja, pod čime po­dra­zu­mi­je­va i ku­po­vi­nu i bes­pla­tnu voj­nu po­moć ko­ja se stav­lja na ra­spo­la­ga­nje Ki­je­vu. In­sti­tut po­tom pro­cje­nju­je vri­je­dnost tog na­oružanja.

    Zbog to­ga ispa­da da su SAD 2022, uprkos ve­li­koj voj­noj po­moći Ukra­ji­ni, veću vri­je­dnost oružja izve­zle u Ku­vajt, Sa­udij­sku Ara­bi­ju, Ka­tar i Ja­pan. Jer, te su ze­mlje ku­pi­le ame­ričke naj­mo­der­ni­je sku­pe sis­teme, a u Ukra­ji­nu ma­hom ide po­lo­vno oružje iz ar­se­na­la SAD čija je vri­je­dnost ma­nja.

    Re­do­sli­jed pet naj­većih izvo­zni­ka oružja ni­je se mi­je­njao: na­kon SAD sli­je­de Ru­si­ja, Fran­cus­ka, Ki­na i Nje­mačka.

    Ali, pro­mi­je­ni­lo se to da su Ame­ri­kan­ci u če­tvo­ro­go­diš­njem raz­do­blju po­većali izvoz za do­da­tnih 14 od­sto i sa­da na njih otpa­da čita­vih 40 od­sto glo­bal­nog izvo­za oružja. Fran­cus­ka je po­većala svo­ju pro­da­ju za čak 44 od­sto i učvrsti­la se na trećem mjes­tu.

    Ka­ko kažu u SI­PRI-ju, ta­kve ve­li­ke pro­mje­ne ni­su ne­obične kod na­oružanja, jer su za rast izvo­za čes­to do­vo­ljne je­dna ili dvi­je ve­li­ke i sku­pe na­rudžbe. Ali, ka­ko kaže Ve­ce­man, za rast fran­cus­ke in­dus­tri­je pos­to­je i stru­ktur­ni ra­zlo­zi.

    “Fran­cus­ka ja­ko pods­tiče svo­ju na­mjen­sku in­dus­tri­ju i ti­me u po­slje­dnjem de­se­tljeću pos­tiže ve­li­ke us­pje­he”, re­kao je Ve­ce­man.

    U is­tom pe­ri­odu nje­mački izvoz je pao za 35, a ki­nes­ki za 23 od­sto.

    “Ki­na ni­je us­pje­la pro­dri­je­ti na ne­ka ve­li­ka trži­šta, u ne­kim slučaje­vi­ma to ima ja­sne po­li­tičke ra­zlo­ge”, kaže straživač In­sti­tu­ta iz Stok­hol­ma. Re­ci­mo, Ki­na ne pro­da­je oružje su­sje­dnoj In­di­ji ko­ja spa­da među ve­li­ke kup­ce.

    “Izne­nađujuće je što se Ki­na ni­je us­pje­la izbo­ri­ti s kon­ku­ren­ti­ma iz SAD i Evro­pe ni u većini država Blis­kog i Sre­dnjeg is­to­ka”, do­da­je Ve­ce­man.

    Među kon­ti­nen­ti­ma, naj­veći pad uvo­za od 40 od­sto za­bi­lježila je Afri­ka. To, kaže Ve­ce­man, ni­je u di­rek­tnoj ve­zi s bro­jem oružanih su­ko­ba.

    “Te ze­mlje ne mo­gu priu­šti­ti mno­go na­oružanja vi­so­ke te­hno­lo­gi­je, za­to vri­je­dnost tran­sfe­ra oružja ni­je to­li­ka ko­li­ko bi se po­mi­sli­lo po bro­ju kon­fli­ka­ta”, do­da­je Ve­ce­man.

    Is­traživači na­vo­de da je Ru­si­ja pre­te­kla Ki­nu kao gla­vni do­bav­ljač pod­sa­har­ske Afri­ke, što je po­se­bno vi­dlji­vo po­sli­je drža­vnih uda­ra u Ma­li­ju. I Tur­ska na­bav­lja bi­tno ma­nje oružja od SAD.

    SI­PRI je ana­li­zi­rao i na­rudžbe sku­pog oružja po­put voj­nih avi­ona, ra­tnih bro­do­va, no­sača avi­ona i po­dmor­ni­ca.

    Pre­ma nji­ho­voj ana­li­zi, SAD će os­ta­ti da­le­ko naj­veći izvo­znik. Oko 60 od­sto svih na­ručenih bor­be­nih avi­ona i he­li­kop­te­ra su iz Ame­ri­ke. Sa­mo 2022. je 13 država na­ručilo 376 ta­kvih ame­ričkih le­tje­li­ca.

    Fran­cus­ka bi­lježi ve­li­ki broj na­rudžbi, dok nje­mačke le­tje­li­ce ni­je na­ručio ni­ko, ali za­to jest bro­do­ve. Ru­si­ja ima re­la­ti­vno ma­lo na­rudžbi, što se objaš­nja­va ti­me da rus­koj voj­sci tre­ba vi­še na­oružanja pa je ma­nje na pro­da­ju. (De­ut­sche Wel­le)