Kategorija: Svijet

  • Zašto Amerikanci ratuju u Ukrajini?

    Zašto Amerikanci ratuju u Ukrajini?

    Republikanska predstavnica Merdžori Tejlor Grin zatražila je u pismu američkom ministru odbrane Lojdu Ostinu da se razjasne informacije iz procurelih dokumenata.

    U njima se navodi da je blizu stotinu pripadnika specijalnih snaga iz zemalja Zapada trenutno ”na terenu” u ratu u Ukrajini, među kojima i desetak Amerikanaca.

    Grin je ukazala na to da ‘Kongres nikada nije odobrio prisustvo vojske SAD u Ukrajini. Ocenila je da američko vojno prisustvo u Ukrajini pokazuje želju ameriičkog predsednika Džoa Bajdena “da proširi neprijateljstva između dve nuklearne sile”.

    Grin je naglasila da “odluka šefa Bele kuće da finansira proksi rat sa Rusijom” ne samo da sabotira sve mirovne inicijative, već i stavlja planetu na ivicu nuklearnog holokausta. Ona je pozvala američko Ministarstvo odbrane da razjasni zbog čega su američke specijalne snage i vojni savetnici otišli ​​u ratnu zonu u Ukrajini.

  • Rusi udarili na Slavjansk

    Rusi udarili na Slavjansk

    Broj poginulih u ruskom raketnom napadu na grad Slavjansk, na istoku Ukrajine, povećan je na 11, saopštili su danas zvaničnici.

    U napadu je u petak ranjena još 21 osoba, prenosi Rojters.

    Službe hitne pomoći u istočnoj Donjeckoj oblasti saopštile su da je među poginulima i dvogodišnje dete. Guverner Donjecke oblasti Pavlo Kirilenko izjavio je ranije nacionalnoj televiziji da je ispaljeno sedam ruskih raketa S-300.

    Kirilenko je saopštio da je pogođeno najmanje sedam lokacija u Slavjansku, zapadno od grada Bahmuta, gde se vode najteže borbe između ukrajinskih i ruskih snaga.

  • “Vladimire, naš zadatak je gotov, vreme je da proglasimo kraj”

    “Vladimire, naš zadatak je gotov, vreme je da proglasimo kraj”

    Jevgenij Prigožin je rekao da bi proglašenje završetka “vojne operacije” i zadržavanje fokusa na područjima koja su okupirana bili idealni za tu zemlju.”Vladimire, naš zadatak je gotov, vreme je da proglasimo kraj. Za vlasti (Ruske Federacije) i za društvo u celini potrebno je da se stavi neka vrsta tačke na specijalnu vojnu operaciju. Idealna opcija je da se objavi završetak specijalne vojne operacije i da se sve obaveste da je Rusija postigla rezultate koje je planirala, a mi smo ih u nekom smislu zaista i postigli. Uništili smo ogroman broj vojnika Oružanih snaga Ukrajine i možemo sami sebi da objavimo da je naš zadatak izvršen”, rekao je vođa ruske plaćeničke grupe Vagner Prigožin, a citat je preveo portal Ukrainska pravda.

    Kako je kazao, teoretski, Rusija je to već postigla uništavanjem velikog dela aktivnog muškog stanovništva Ukrajine i zastrašivanjem drugog njegovog dela koji je pobegao u Evropu.

    “Rusija je odsekla Azovsko more i veliki deo Crnog mora, zauzela veliki doo teritorija Ukrajine i stvorila kopneni koridor do Krima”, dodao je.

    Istakao je da je protiv bilo kakavih pregovora s Ukrajinom.

  • Kina odbila dozvoliti službenu posjetu Blinkenu

    Kina odbila dozvoliti službenu posjetu Blinkenu

    Kina je odbila dozvoliti posjetu američkom državnom sekretaru Antonyju Blinkenu, uz obrazloženje da zvanični Peking nije spreman ponovo organizirati dolazak Blinkena nakon što je šef američke diplomatije u februaru naglo otkazao posjetu Kini.

    Blinken je ranije ove sedmice izjavio da će posjeta Kini biti upriličena “kada se za to budu stekli uvjeti” i dodao da cilj nije ni obuzdavanje Kine, ni uključivanje u novi hladni rat.

    Kako piše Financial Times (FT), kineski zvaničnici zabrinuti su da bi administracija američkog predsjednika Joea Bidena mogla objaviti izvještaj Federalnog istražnog biroa (FBI) o oborenom kineskom balonu, s fizičkim dokazima, i da bi nalazi mogli biti objavljeni tokom Blinkenove posjete Kini.

    FBI i Vijeće za nacionalnu sigurnost odbili su saopćiti da li će rezultati istrage biti objavljeni.

    Kineski ministar vanjskih poslova Qin Gang pokrenuo je to pitanje pred Amerikancima koji su prošlog mjeseca prisustvovali Kineskom razvojnom forumu u Pekingu, potvrdile su tri osobe upoznate s događajem.

    Qin je opisao istragu FBI-ja kao još jedan problem koji otežava stabilizaciju američko-kineskih odnosa.

    To pitanje izazvalo je podjele unutar Bidenove administracije, pri čemu se neki zvaničnici zalažu da bude skinuta oznaka tajnosti sa dokaza i omogućeno njihovo javno objavljivanje, kako bi se dokazalo da je balon vršio izviđanje, navodi FT.

    Američki Kongres će vjerovatno zatražiti da budu objavljeni rezultati istrage koju je proveo FBI.

    Međutim, druga struja u američkoj administraciji tvrdi da bi objavljivanje informacija poremetilo napore da se ponovo pokrene preko potreban angažman na visokom nivou između Washingtona i Pekinga, u trenutku kada su odnosi dvije zemlje na najnižem nivou od uspostavljanja diplomatskih odnosa 1979. godine.

  • Bajden naložio ograničenje distribucije osjetljivih informacija

    Bajden naložio ograničenje distribucije osjetljivih informacija

    Američki predsjednik Džozef Bajden naredio je američkoj vojnoj i obaveštajnoj zajednici da ojača bezbjednost i ograniči distribuciju osjetljivih informacija nakon što su nedavno procurila izuzetno povjerljiva tajna vojna i obavještajna dokumenta.
    Federalni istražni biro /FBI/ uhapsio je juče 21-godišnjeg DŽeka Daglasa Tešeru, pripadnika Nacionalne garde američkog vazduhoplovstva, zbog njegove navodne umiješanosti u odavanje povjerljivih dokumenata američke vlade.
    “Dok još utvrđujemo validnost tih dokumenata, uputio sam našu vojnu i obavještajnu zajednicu da preduzme korake za dalje obezbjeđenje i ograničavanje distribucije osjetljivih informacija, dok naš tim za nacionalnu bezbjednost blisko koordiniše sa našim partnerima i saveznicima”, naveo je Bajden u saopštenju.

  • Ruski elitni komandosi za tajne operacije više ne postoje

    Ruski elitni komandosi za tajne operacije više ne postoje

    Ruske specijalne snage Spetsnaz uništene su u borbama tokom rata u Ukrajini, izvještava The Washington Post, pozivajući se na povjerljive američke obavještajne dokumente koji su procurili na internetu.

    Washington Post prenosi da dokumenti dobiveni putem platforme Discord upućuju na presretnute obavještajne podatke, u kojima se procjenjuje da je 346. Spetsnaz brigada izgubila gotovo kompletan kadar sa “samo 125 živih pripadnika od 900 raspoređenih.”

    Američki dužnosnici vjeruju da će veliki broj žrtava koje je Rusija pretrpjela imati dramatičan učinak u Ukrajini, ali i bilo gdje drugo gdje ruske snage djeluju. Oni također vjeruju da će visoko obučenim snagama trebati čak deset godina da budu popunjene, izvještava Post.

    Post je objavio satelitske snimke iz procurjelih dokumenata koji sugeriraju iscrpljivanje vozila u voznom parku 22. odvojene Spetsnaz brigade u jugozapadnoj Rusiji. Slike pokazuju kontrast u veličini voznog parka između novembra 2021. i novembra 2022.; kasniji datum, izvještava Post, pokazuje snagu nakon povratka iz Ukrajine prošlog ljeta.

    Nekoliko dana nakon početka rata, snage Spetsnaza stigle su u grad Harkiv u malom broju i bez velike podrške konvencionalnih jedinica. Mnogi od njih su ubijeni ili zarobljeni. Videosnimci i fotografije pokazuju da je na tom području uništeno i više primjeraka njihovih specijaliziranih vozila.

    Isto se desilo u Mariupolju na jugu Ukrajine te u regiji Donbas, gdje su se borbe često odvijale u šumovitim područjima, a tamo su regularne ruske motorizirane jedinice imale poteškoća u djelovanju. Snage Specnaza također su djelovale u rudarskom gradu Vuhledaru u regiji Donjeck gdje mjesecima traju borbe.

    Prema ukrajinskim zvaničnicima, ruske specijalne snage trenutno su raspoređene u gradu Bahmutu, gdje se trenutno vode najžešće i najteže borbe.

    Zamjenica ukrajinskog ministra odbrane Hanna Maliar izjavila je u četvrtak da uprkos činjenici da je neprijatelj koncentrirao svoje najprofesionalnije jedinice u Bahmutu, uključujući plaćenike Wagnera, desantne i specijalne jedince, Rusi tu ne mogu postići svoje ciljeve.

  • Bačena bomba na premijera Japana

    Bačena bomba na premijera Japana

    Premijer Japana Fumio Kišida evakuisan je u subotu nakon što je dimna bomba bačena na mjesto gdje se spremao da održi govor u gradu Vakajama.
    Kasnije je potvrđeno da je premijer nepovrijeđen i bezbjedan, prenose japanski mediji.

    Na video snimku se vidi kako ljudi u ribarskoj luci Saikazaki u Vakajami trče u sklonište oko 11:25 ujutro po lokalnom vremenu, dok su muškarca prvi savladali, kako se čini, dva lokalna ribara. Nekoliko drugih – vjerovatno policajaca na licu mjesta – potom je držalo osumnjičenog na zemlji.

    Svjedok događaja je rekao da je jedna osoba bacila na premijera neku napravu, da se začula glasna eksplozija, a zatim se vidio dim.

    Zasad nema izvještaja o eventualnim ranjenim osobama.

    Jedna osoba je odmah uhapšena, a pojavili su se snimci na kojima se vidi kako policajci drže osumnjičenog.

    Japanski javni servis, NHK, prikazao je snimak na kojem se vidi kako ljudi bježe sa mjesta incidenta. Vidi se i kako jednog čovjeka odnose.

    Kišida je počinjao svog govor u luci u Vakajami, kad je bomba bačena na njega. U posjetu je došao da podrži kandidata Liberalno-demokratske partije za vanredne izbore planirane za kraj ovog mjeseca. Napustio je lice mjesta nepovrijeđen nakon incidenta, koji se dogodio dok je razgovarao sa kandidatom liberala.

    Publika se razbježala u panici, pošto se čula eksplozija.

    On je nakon incidenta nastavio kampanju.

    „Trenutno smo usred važne izborne kampanje“, rekao je Kišida nakon što se kasnije u subotu pojavio na odvojenom događaju u Vakajami.

    Incident se dogodio samo devet mjeseci nakon atentata na bivšeg premijera Šinza Abea tokom kampanje za Liberalno-demokratsku partiju.

  • Pada grad?

    Pada grad?

    Bitka za Bahmut ponovo se rasplamsava, kažu danas analitičari i ruski zvaničnici.

    Međutim, branitelji ovog grada na istoku Ukrajine suočavaju sa koordinisanim napadima ruskih plaćenika i regularnih trupa koji dolaze sa tri strane u nastojanju da se ukrajinskim borcima onemogući snabdevanje.

    Prema oceni britanskog Ministarstva odbrane, Rusija je ojačala svoje napade na Bahmut, grad u oblasti Donjeck, čija je polovina pod ruskom okupacijom i ilegalno je anektirana. Bitka za Bahmut traje već osam i po meseci, najduža je i najkrvavija otkako je rat u Ukrajini počeo pre više od godinu dana, i prema oceni agencije Asošiejted pres, ključna je za napore Rusije da osvoji preostalu polovinu Donjecka.

    “Ukrajinska odbrana i dalje drži zapadne delove grada, ali je u poslednjih 48 sati izložena naročito intenzivnim udarima ruske artiljerije”, saopštilo je britansko Ministarstvo.

    Ozloglašena plaćenička formacija Vagner do sada je bila na čelu ruskih napora da se zauzme Bahmut, i njena taktika je bila da se masovnim naletima ljudstva, po cenu ogromnih gubitaka po obe strane, napreduje korak po korak, a sada se napadu pridružila i regularna vojska Rusije.

    Vojni analitičari smatraju da bi osvajanje Bahmuta imalo taktičku vrednost za Moskvu, i da bi joj pomoglo u odnosima sa javnošću, ali da bi taj uspeh teško bio odlučujući u samom ratu.

    Rusko ministarstvo odbrane takođe je ukazalo na rasplamsavanje borbi u zapadnom delu Bahmuta, koji sada podseća na grad duhova.

    “Ofanzivne jedinice Vagnera učestvuju u borbenim operacijama visokog intenziteta sa ciljem zauzimanja zapadnog Bahmuta, uz podršku vazdušno-desantnih jedinica”, saopštilo je ministarstvo, dodajući da je cilj te podrške s boka da se “onemoguće napori neprijatelja da doprema municiju i rezervne trupe u grad”.

    Ukrajinski zvaničnici kažu da odbrana u Bahmutu nanošenjem gubitaka ruskim napadačima kupuje vreme za kontraofanzivu ukrajinske vojske.

    Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski tvrdi da će ako Bahmut padne Rusija moći da pridobije međunarodnu podršku za mirovni sporazum koji bi njegovoj zemlji nametnuo neprihvatljive kompromise.

  • Izvoz vode za piće može da donese Rusiji veći prihod od izvoza nafte?

    Izvoz vode za piće može da donese Rusiji veći prihod od izvoza nafte?

    Izvoz vode za piće u budućnosti može doneti Rusiji veći prihod od nafte, navodi se u izveštaju “Vrh ledenog brega: realni izgledi za ekonomiju Arktika”.

    Izveštaj koji prenosi Sputnjiki su pripremili stručnjaci fondacije “Roskongres”.

    “U polarnim kapama Arktika i Antarktika nalazi se oko 70 odsto vodnih resursa planete. Pritom, na Arktik otpada više od polovine te količine. Za 25 godina neobrađena slatka voda mogla bi da postane važniji i profitabilniji deo ruskog izvoza od nafte“, navodi se u dokumentu.

    Kako se ističe, Rusija je apsolutni lider kada je reč o rezervama slatke vode izvan Arktičkog polarnog kruga.

    “U SAD, na Aljasci, nijedna velika reka ne uliva se u Severni ledeni okean. U Kanadi se ulivaju tri, a u Rusiji 11. Količina vode koja se godišnje ulije iz Jeniseja u Karsko more dostiže 624 kubna kilometra. Lena je najveća reka na svetu koja u potpunosti teče u području permafrosta. Godišnja količina vode koja se iz Lene ulije u Laptevsko more iznosi oko 540 kubnih kilometara. Reka Ob je na trećem mestu. Godišnje se iz Oba u Obski zaliv Karskog mora ulije oko 400 kubnih kilometara“, objašnjavaju stručnjaci.

    Takođe se navodi da ništa manje nisu značajna ni jezera – samo 32 najveće vodene površine visoravni Putorana sadrže više od 45 odsto ukupnih rezervi jezerske vode ruske Arktičke zone.

    “Očekuje se da će do kraja 21. veka količina vode koja se sliva iz arktičkih reka porasti za 30 odsto. Do tada slatka voda može postati vredniji izvozni resurs od nafte“, smatraju eksperti.

  • Demonstranti okupirali Pariz

    Demonstranti okupirali Pariz

    Ustavni savet Francuske odlučio je u petak da odobri odluku o povećanju starosne granice za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine.

    Nakon što je Ustavni savet potvrio penzionu reformu u Francuskoj, socijalistički parlamentarci su najavili da će podneti zakonski tekst kojim se traži njegovo ukidanje.”Ako predsednik Republike proglasi zakon, socijalisti će podneti predlog zakona o ukidanju penzione reforme”, rekli su izabrani socijalisti u zajedničkom saopštenju za javnost.

    Tekst, koji je prema njihovim navodima već spreman, ima za cilj da ukloni “odlaganje zakonske starosne granice za penzionisanje sa 62 na 64 godine i ubrzanje povećanja staža doprinosa”.

    U međuvremenu je u Parizu policija imala pune ruke posla. Naime, odluka Ustavnog saveta je izazvala burnu rekaciju Parižana, koji su uz povike:

    “Pariz, ustani, ustani”, okupirali su Rue de Rivoli, ulicu u centru grada, odakle se kreću ka Trgu Republike.