Britanski premijer Riši Sunak izjavio je sa zapadni saveznici Ukrajine spremni da je “godinama” podržavaju u ratu sa Rusijom.
Sunak je na konferenciji o odbrani u Londonu rekao da ruska strategija “čekanja da se ljudi (na zapadu) umore, da im dosadi… neće raditi”, piše Fajnenšel tajms.
“Sada razgovaramo sa saveznicima o tome koje dugoročne multilateralne i bilateralne bezbednosne sporazume možemo da sklopimo sa Ukrajinom”, dodao je Sunak, prenosi Gardijan.
Portparol Pentagona Pat Rajder izjavio je da će se ukrajinski piloti za avione F-16 obučavati na lokacijama u Evropi.
“Ali kada je reč o tome … kada će ta obuka početi, kako će ti mlaznjaci biti obezbeđeni, ko će ih obezbediti, mi nastavljamo da radimo sa našim međšunarodnim partnerima na tim pitanjima”, rekao je Rajder, objavljeno je na sajtu američkog Ministarstva odbrane.
Prema rečima Rajdera, SAD će biti uključene u pomoć u obuci ukrajinskih pilota.Predstavnik Pentagona je dodao da obuka i eventualni transfer aviona F-16 Ukrajini imaju za cilj podršku srednjoročnim i dugoročnim potrebama odbrane te zemlje, a neće biti relevantni za najavljenu kontraofanzivu protiv ruskih trupa.
Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin poručio je na sastanku sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom da se odnosi između Srpske i Rusije uspješno razvijaju, objavljeno je na sajtu Kremlja.
Želim da Vam poželim dobrodošlicu i skrenem Vam pažnju da se odnosi Rusije i Republike Srpske uspešno razvijaju. Tokom protekle godine videli smo povećanje prometa u trgovini – u apsolutnom iznosu, naravno, mali je, ali je tendecija dobra – poručio je Putin.
Putin je istakao da je svjestan interesovanja partnera u Republici Srpskoj za rad sa ruskim kompanijama u raznim oblastima, piše u saopštenju Kremlja.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik sastao se u Moskvi sa predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom.
Ekipa RTRS-a koja je u Kremlju javlja da je na početku sastanka Putin rekao Dodiku da je zahvalan Srpskoj na prijateljskom stavu prema Rusiji.
Dodik je rekao da Srpska ima potrebu za saradnju sa Rusijom na ekonomskom planu.
Dodik je rekao da Republika Srpska ostaje uporna u svom stavu da ne prati politike koje idu za tim da prebace krivicu samo na jednu stranu u sukobu Ukrajini.
Istakao da je Republika Srpska izložena mnogim pritiscima.
Dodik je istakao da Srpska razumije da to nije sukob Ukrajine i Rusije, nego sukob Zapada i Rusije.
Dodik je ponovio da je Ruska Federacija garant Dejtonskog sporazuma.
Konačni cilj SAD je uništenje Ruske Federacije, ali im mi to nećemo dozvoliti, izjavio je zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev u intervjuu za TV RT.
Intervju prenosimo u cijelosti:
Dugi niz godina vi ste kao predsjednik i premijer Rusije pokušavali da se dogovorite sa svojim zapadnim kolegama. Danas, kada se vratite unazad, može li se za to vrijeme reći da protraćeno, a napori uzaludni?
Apsolutno ste u pravu, to je protraćeno vrijeme. Napori uzaludni. Oni nisu bili spremni na dijalog, tako da, ako mogu da se izrazim riječima poznatog književnog heroja, jadni, ništavni ljudi.
Možete li da objasnite, zbog čega tako mislite?
Šta tu ima da se objašnjava? Oni ne žele mir, žele rat. Oni ne žele saradnju, već konfrontaciju. Oni na svakakve načine pokušavaju da povrijede našu zemlju. Eto zbog toga takva karakteristika. Kako kaže Panikovski (“Zlatno tele”), ako se dobro sjećam.
To jest, nema nade.
Za sada nema, nema s kim da se razgovara.
Šta mislite koliko je danas realna opasnost od nuklearne apokalipse? I da li smatrate da se NATO ozbiljno odnosi prema takvom scenariju razvoja događaja?
Počeću od drugog dijela vašeg pitanja. NATO se neozbiljno odnosi prema takvom scenariju. U suprotnom, NATO ne bi isporučivao toliko opasnog oružja ukrajinskom režimu. Znači, očigledno, oni smatraju da je nuklearni sukob ili nuklearna apokalipsa nemoguć, jer ne bi trebalo da bude moguć. Oni griješe. I u nekom trenutku stvari mogu da krenu nepredvidivim putem, a odgovornost će u potpunosti biti na Sjevernoatlantskoj alijansi.
Tačka poslije koje nema povratka je prijeđena?
Niko ne zna koja je to tačka. I u tome je glavna opasnost. Јer čim oni nešto isporuče, kažu: i ovo, još ovo isporučite. Tu su rakete velikog dometa ili, sada, avioni. I biće kao sve u redu. Ništa neće biti u redu. I sa tim ćemo se izboriti. Samo što će koristiti sve ozbiljnije i ozbiljnije oružje. To je sav razvoj događaja.
Šta mislite da je konačni cilj SAD, kada je riječ o sukobu u Ukrajini?
Uništenje Ruske Federacije. U najmanju ruku ograničenje, obuzdavanje Ruske Federacije. Istim ovim se bave i kada je u pitanju Kina. Ali krajnji cilj je uništenje Rusije kao zemlje.
Da li će uspjeti?
Ne. Nećemo dozvoliti.
Mislite li da SAD treba da nadoknade Rusiji štetu za dizanje “Sjevernog toka” u vazduh?
I ne samo za ovu štetu. Neka vrate sredstva ili bar izdvoje sredstva za obnovu Artjomovska, Marijupolja i niza drugih mjesta koja su uništena uz njihovu pomoć i podršku. Sa njihovim novcem.
A “Sjeverni tok”?
Isto neka kompenzuju. Iako se tu još može govoriti o dokazima. Ovaj proces još nije završen i ta stranica nije zatvorena. U svakom slučaju, oni to odbijaju. Iako njihovi argumenti izgledaju prilično neozbiljno.
Vi otvoreno pozdravljate upotrebu zapadnog piratskog sadržaja u Ruskoj Federaciji. Da li smatrate da je danas potrebno nekako uskladiti rusko zakonodavstvo?
Mislite da se ukine rusko zakonodavstvo koje se zasniva na Bernskoj i Ženevskoj konvenciji o intelektualnoj svojini i nizu drugih pitanja. Znate, neću da govorim o izmjenama zakona, ipak sam po struci i po zanimanju pravnik. Ali činjenica da pozdravljam upotrebu piratskih sadržaja, u uslovima gdje smo okruženi sa svih strana, apsolutno je tačna. Što više različitih sadržaja, to bolje. I po mogućnosti besplatno.
Šefovi ministarstva odbrane EU nisu uspjeli da se dogovore oko nove tranše vojne pomoći Ukrajini, izjavio je šef evropske diplomatije Žozep Borelj poslije sastanka Savjeta Ministarstva odbrane.
Već smo predložili osmi paket od 500 miliona evra, o čemu nastavljamo pregovore. Nadam se da ćemo, počevši od ove nedjelje, prevazići sve prepreke za odobrenje pomoći na tehničkom nivou. Do sada nemamo jednoglasnu odluku o ovom pitanju – rekao je on.
Ranije je ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto rekao da šefovi diplomatija zemalja EU ne mogu da se dogovore oko sljedeće tranše vojne pomoći kijevskim vlastima.
On je naglasio da će se Budimpešta protiviti izdvajanju pomoći iz Evropskog fonda za mir za naoružavanje Oružanih snaga Ukrajine sve dok se mađarska OTP banka nalazi na listi “sponzora sukoba”.
Mađarski premijer Viktor Orban ocijenio je da Ukrajina neće moći pobijediti u sukobu sa Rusijom, te ukazao na nespremnost NATO-a da rasporedi trupe na ukrajinskoj teritoriji.
“Ako pogledate kako stvari stoje u realnosti – brojke, situaciju uopšte i činjenicu da NATO nerado šalje svoje trupe u Ukrajinu – jasno ćete vidjeti da Ukrajinci neće moći da ostvare pobjedu na bojnom polju”, rekao je Orban, obraćajući se na javnoj debati na Katarskom ekonomskom forumu danas u Dohi.
NJegov komentar je uslijedio kao odgovor na pitanje da li misli da Ukrajina nema šanse za uspjeh.
Orbanov govor u Dohi koji je gotovo prerastao u intervju sa moderatorom foruma prenošen je uživo na stranici mađarske Vlade na “Fejsbuku”.
Na pitanje o sukobu u Ukrajini, mađarski premijer je ponovio da se Budimpešta od samog početka sukoba zalagala za mirno rješenje i da dosljedno poziva na hitan prekid vatre, prenosi TASS.
“Moramo razmišljati o tome kako da spasimo ljudske živote. To je moj stav”, poručio je Orban.
Dio grupe nacista protjeran je iz Belgorodske oblasti na teritoriju Ukrajine, likvidirano je više od 70 terorista, a uništena su četiri borbena vozila pješadije i pet vozila, saopštilo je Ministarstvo odbrane Ruske Federacije.
“Kijevski režim je, pošto je pretrpio poraz u gradu Artjomovsku, nastavio da sprovodi terorističke akcije protiv civilnog stanovništva. Juče, nakon intenzivnog artiljerijskog granatiranja međunarodnog punkta Kozinka, kao i niza drugih civilnih objekata u Grajvoronski okrug Belgorodske oblasti, jedinica ukrajinske nacionalističke formacije izvršila je invaziju na teritoriju Rusije”, navodi se u saopštenju.
Dodaje se da je tokom antiterorističke operacije, avijacija, artiljerija i jedinice, koje su pokrivale državnu granicu Zapadnog vojnog okruga, blokirale i porazile naciste. Jedan dio grupe je protjeran na teritoriju Ukrajine, gdje su nastavili da pucaju na njih dok ih potpuno nisu eliminisali, naveli su u ministarstvu.
Podsjetimo, Moskva je saopštila da je ukrajinska diverzantsko-izviđačka grupa juče ušla na teritoriju Grajvoronskog okruga Belgorodske oblasti i da su vojska i snage bezbjednosti preduzimali sve mjere da je eliminišu.
“Vjerovatnoća nuklearne apokalipse direktno zavisi od vrste naoružanja koje se dostavlja Kijevu”
U toj oblasti je uveden režim antiterorističke operacije, kojim se utvrđuju posebne mjere i privremena ograničenja.
Evropa treba da zaključi s Rusijom sporazum o budućnosti evropske bezbjednosti, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.
Mađarski zvaničnik je takođe istakao da postoje dva pristupa tome kako će izgledati budućnost u Evropskoj uniji.
Prema jednom, u Briselu žele da stvore “sjedinjene evropske države”, a brojne zemlje, uključujući Mađarsku, zalažu se za proširenje nacionalnih nadležnosti zemalja članica.
Orban je ranije izjavio da zemlje Evrope “kao mjesečari na krovu” stalno balansiraju na ivici rata s Rusijom.
Samo 10 dana prije isteka krajnjeg roka do kojeg bi trebalo da bude postignut dogovor o povećanju limita javnog zaduživanja američke vlade, koji sada iznosi 31,4 biliona dolara, predsjednik Džozef Bajden i predsjedavajući Predstavničkog doma Kongresa Kevin Makarti nisu uspjeli da se saglase kako da riješe gorući problem.
Izostanak dogovora između dvije strane mogao bi negativno da se odrazi na američku ekonomiju i uvede je u ozbiljnu krizu, a dvije strane su potvrdile da će pregovori biti nastavljeni, navodi se u izvještaju Rojtersa.
Predsjednik Bajden iz Demokratske stranke i predsjedavajući Predstavničkog doma republikanac Makarti, pokušavali su da postignu dogovor, ali Makarti je zahtijevao da Bijela kuća pristane na smanjenje potrošnje, dok je predsjednik Bajden taj zahtjev ocijenio kao “ekstreman” i predložio je uvođenje novih poreskih obaveza što su republikanci odbili.
Obje strane su naglasile potrebu da se izbjegne proglašenje nesolventnosti i neizvršavanje obaveza i potvrdile da će nastaviti da razgovaraju u narednim danima.
“Još jednom smo ponovili da je jedini način da se krene napred u dobroj vjeri da ćemo postići dvopartijski sporazum”, rekao je Bajden poslije sastanka i ocijenio ga kao “produktivan”.
Nakon sinoćnjih razgovora sa Bajdenom, Mekarti je rekao novinarima da će pregovaraču pokušati da pronađu zajednički jezik.