VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Makron najavio mogućnost da pozove Putina u Francusku

    Makron najavio mogućnost da pozove Putina u Francusku

    Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da ne isključuje mogućnost da pozove ruskog predsjednika Vladimira Putina na proslavu 80 godina od iskrcavanja u Normandiji ako se situacija u Ukrajini promijeni.

    “Samo ako se održe mirovni pregovori i promijeni situacija sa ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim”, rekao je Makron televiziji “Frans-5”, prenosi Srna.

    Iduće godine obilježava se 80. godišnjica iskrcavanja saveznika u Normandiji, na sjeveru francuske.

    Britanske, kanadske i francuske trupe napale su njemačke snage na obalama sjeverne Francuske 6. juna 1944.

    Ovo je bila najveća vojna operacija do tada u istoriji i označila je početak oslobađanja sjevero-zapadne Evrope od nacističke okupacije.

  • Ukrajinci svjesni propasti ljetne ofanzive se utvrđuju, Rusi planiraju veliku akciju na proljeće

    Ukrajinci svjesni propasti ljetne ofanzive se utvrđuju, Rusi planiraju veliku akciju na proljeće

    Ukrajinske snage zauzimaju odbrambene položaje nakon što njihova ljetna protivofaziva nije zabilježila značajnije uspjehe protiv ruske vojske.
    “Ukrajina posljednjih sedmica ulaže velike napore kako bi poboljšala utvrde na bojnom polju”, saopćilo je britansko ministarstvo odbrane u svojoj procjeni situacije na bojnom polju.

    Dodaje se da ukrajinske snage zauzimaju više odbrambenih položaja duž većeg dijela fronta.

    Ruska odbrana duž oko 1.000 kilometara duge crte fronta izdržala je višemjesečnu ofanzivnu kampanju Ukrajine, koja koristi oružje koje je dopremio Zapad.

    Artiljerija, projektili i napadi bespilotnim letjelicama dominirali su borbama posljednjih sedmica jer su blato i snijeg onemogućili kretanje trupa.

    “Malo je vjerovatan značajan ruski prodor, a frontu karakterizira sveukupna stagnacija”, dodalo je britansko ministarstvo odbrane.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izrazio je uvjerenje da su zapadni saveznici Kijeva iscrpljeni finansijski zahtjevnim ratom, što će ruskim snagama omogućiti da sljedeće godine pokrenu novu ofanzivu protiv slabijeg protivnika. Do velike akcije ruskih trupa moglo bi doći na proljeće.

    Putin je u utorak ponovio da Rusija ne namjerava odustati od svojih ciljeva u Ukrajini.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazio je u utorak uvjerenje da će Sjedinjene Američke Države održati svoje obećanje i pružiti Ukrajini dodatnu pomoć vrijednu milijarde dolara. No, američki Senat ponovo će glasati o paketu koji uključuje novu vojnu pomoć Ukrajini tek sljedeće godine.

  • Zaharova: Zapad pokušava da pokrene masovne proteste u Srbiji

    Zaharova: Zapad pokušava da pokrene masovne proteste u Srbiji

    Zapad pokušava da pokrene scenario masovnih protesta u Srbiji, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    Vidimo da se u Srbiji i šire na Balkanu koristi scenario javnih protesta kako bi se nametnula volja Zapada – navela je Zaharova na konferenciji za novinare komentarišući demonstracije nakon izbora u Srbiji.

    Prema njenim riječima, Zapad je spreman da organizuje masovne proteste na Balkanu, javio je TASS.

    • Čini mi se da bilo koji narod bilo koje zemlje treba da brani svoj suverenitet na svim nivoima – dodala je Zaharova.
  • A šta ako Putin pobjedi?

    A šta ako Putin pobjedi?

    Zapadni svet polako počinje da razmišlja o scenariju koji im do skoro nije bio zamisliv – da Putin pobedi u ratu u Ukrajini.

    Razlog za to je zastoj u kontraofanzivi koji je očigledan, zastoj u pomoći SAD i zastoj u novcu i municiji iz EU, zbog čega se jasno postavlja pitanje koliko dugo će Kijev moći da zadržava ruske snage.

    Osim potencijalno katastrofalnih posledica po Ukrajinu, neki evropski saveznici su počeli tiho da razmatraju uticaj neuspeha NATO-a u najvećem evropskom sukobu od Drugog svetskog rata. Oni ponovo procenjuju rizike koje bi ohrabrena Rusija predstavljala za članice alijanse na istoku, tvrde za Blumberg ljudi koji su upoznati u interne diskusije.

    Oni dodaju da bi uticaj strateškog nazadovanja u Ukrajini, u slučaju da se blokada pomoći iz SAD nastavi, bio daleko dublji od onog izazvanog američkim povlačenjem iz Avganistana 2021. godine, rekli su oni.

    Situacija bi bila još gora, kažu oni, ako Donald Tramp pobedi na predsedničkim izborima sledeće godine i ispuni svoja javna obećanja da će se povući iz velikih saveza, uključujući NATO, i sklopiti dogovor sa Putinom oko Ukrajine.

    Čak ni evropski lideri više ne kriju utisak sve veće uzbune u svojim javnim izjavama.

    “Ako Ukrajina nema podršku EU i SAD, Putin će pobediti”, rekao je irski premijer Leo Varadkar prošle nedelje na samitu Evropske unije.

    Zelenski međutim, negira da Ukrajina gubi rat, ukazujući na napredak koji su njegove snage postigle od prvih dana invazije i podršku koju je dobio od saveznika Ukrajine.

    Pored sve većeg skepticizma javnosti u pogledu podrške Ukrajini, razočaravajući rezultati letnje kontraofanzive Kijeva pokrenuli su pitanje da li je javno deklarisani cilj Ukrajine da ponovo preuzme sve okupirane teritorije realan.

    “Mogućnost da Ukrajina izgubi dodatnu teritoriju, pa čak i svoj suverenitet – i dalje je na stolu”, rekla je Kristin Berzina, direktorka Nemačkog Maršalovog fonda u Vašingtonu.

    Rusija će verovatno nastojati da zauzme više teritorije i uništi više infrastrukture ako Ukrajina ne dobije oružje koje joj je potrebno za odbranu, kažu evropski zvaničnici. Nesposobna da se odbrani, Ukrajina bi mogla biti primorana da prihvati sporazum o prekidu vatre pod ruskim uslovima, rekli su oni.

    Podržavaoci Ukrajine u EU i SAD kažu da će pomoć verovatno u nekom obliku biti odobrena početkom sledeće godine. Ali malo je verovatno da će to doneti veliki napredak na bojnom polju, kažu zvaničnici. Osim toga, izgledi su sve mračniji, a zastoj na terenu sve jasnije pokazuje da bi rat mogao trajati godinama.

    U baltičkim državama zvaničnici već poručuju javnosti da bude spremna za sledeći rat jer, kažu, Putinove snage neće biti uništene u Ukrajini. Diskusija se pomerila sa “Rusija bi mogla da napadne“ na konkretne pripreme za tu nekada nezamislivu perspektivu. Uprkos Bajdenovim javnim uveravanjima, male zemlje koje su nekada bile deo Sovjetskog Saveza postavljaju pitanje da li bi SAD i drugi saveznici zaista izložili svoje trupe riziku da ih brane.

    “Rusija se ne plaši NATO-a”, rekao je načelnik estonske vojske Martin Herem u intervjuu jednoj lokalnoj TV stanici prošle nedelje. On ocenjuje da bi ruska vojska mogla da bude spremna da napadne NATO u roku od godinu dana nakon završetka rata u Ukrajini.

    Drugi zapadni zvaničnici rekli su da će Putinu verovatno trebati najmanje nekoliko godina da se oporavi od ogromnih gubitaka koje je njegova vojska pretrpela u Ukrajini, a kamoli da ugrozi mnogo sposobnije snage NATO-a.

    Među evropskim i svetskim liderima sve se više govori o mogućoj pobedi Putina. Finska, koja je ove godine pristupila NATO-u, pojačala je svoju odbranu i nastoji da ojača bezbednosne veze sa SAD.

  • Tramp: To im nikada neću dozvoliti

    Tramp: To im nikada neću dozvoliti

    Nakon što je sud u Koloradu doneo istorijsku odluku, da se Donald Tramp ne može kandidovati na američkim predsedničkim izborima, on se obratio javnosti.

    Podsetimo, bivši američki predsednik je optužen za podsticanje nereda u američkoj zgradi Kapitola u pokušaju da poništi rezultat nakon što je izgubio na izborima u SAD 2020. godine, zbog čega je Vrhovni sud u Koloradu doneo odluku da se on ne može kandidovati na sledećim predsedničkim izborima.Trampova kampanja je saopštila da je presuda u Koloradu “pogrešna” i da će se žaliti Vrhovnom sudu SAD.

    Nakon ove nesvakidašnje odluke, oglasio se i sam Tramp, koji je svojim okupljenim pristalicama poručio da takva odluka suda nije usmerena protiv njega već protiv američkog naroda, koji neće da ćuti.

    Kad gosd se ove radikalne demokrate okupe donesu neku odluku protiv mene, baš im hvala, poručio je Tramp, praćen ovacijama.

    “Neprijatelj hoće da uzmu moju slobodu jer hoće da uzmu vašu slobodu. To im nikada neću dozvoliti. Hoće da me ućutkaju jer ja nikada neću dozvoliti da vas ućutkaju, i na kraju nisu oni krenuli na mene, već su krenuli na vas, a ja im samo stojim na putu i uvek ću im stajati na putu”, rekao je Tramp.

  • Amazon proglašen najvećim svjetskim brendom za 2023. godinu, pročitajte ko je još na listi

    Amazon proglašen najvećim svjetskim brendom za 2023. godinu, pročitajte ko je još na listi

    Amazon je krunisan najvećim svjetskim brendom 2023. godine s procijenjenom vrijednošću od 299,28 milijardi dolara uprkos padu od 51 milijardu dolara u protekloj godini.

    U studiji koju je u utorak objavila agencija za finansijsku analizu TradingPedia, gigant e-trgovine popeo se na ljestvici i preskočio prošlogodišnjeg najboljeg Applea, koji je izgubio 16 posto svoje vrijednosti te “pao” na 297,51 milijardu dolara.

    Google se našao na trećem mjestu nakon što je povećao svoju vrijedost za skoro 18 milijardi dolara od prošle godine i dostigao 231,38 milijardi dolara.

    Sjedinjene Američke Države (SAD) su daleko najzastupljenija zemlja kada je riječ o top 20 najuspješnijih brendova.

    Najveća kompanija koja nije iz SAD-a je južnokorejska tehnološka kompanija Samsung, koja je na šestom mjestu sa 99,66 milijardi dolara.

    Evropa se samo dva puta nalazi u prvih 20, u oba slučaja zahvaljujući Njemačkoj. Vrijednost Deutsche Telekoma od 62,93 milijarde dolara stavlja ga na 11. mjesto, dok je kompanija za luksuzna vozila Mercedez-Benz na 16. mjestu sa vrijednošću od 58,8 milijardi dolara.

    SAD i Kina su jasni predvodnici na svjetskoj sceni na listi od 500 najboljih brendova. SAD na ovoj listi imaju 202 brenda, a Kina 79.

    Njemačka ima sedam brendova među 100 najboljih, a slijede Japan sa šest, Južna Koreja sa četiri i Velika Britanija sa tri.

  • Medvedev: Hvala EU na rastu ruske ekonomije

    Medvedev: Hvala EU na rastu ruske ekonomije

    Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev ”zahvalio” je danas Evropskoj uniji na rastu ruske ekonomije

    “Dvanaesti paket sankcija EU protiv Rusije stupio je na snagu. U međuvremenu, evropska ekonomija nezadrživo klizi u recesiju”, napisao je Medvedev na društvenoj mreži X.

    On je naveo da je BDP Njemačke pao 0,2 odsto u drugom i 0,3 odsto u trećem kvartalu, dodavši da je pad BDP-a zabilježen i u Francuskoj.

    Prema njegovim riječima, “sumoran pad” BDP-a zemalja članica Evropske unije mogao bi da potraje do sredine 2024. godine.

    “Sa druge strane, BDP Rusije porastao je 5,5 odsto na godišnjem nivou u trećem kvartalu i 7,8 odsto u drugom kvartalu. Sada je vrijeme da se razmisli o novom paketu sankcija protiv naše zemlje. EU, hvala na rastu ruske ekonomije”, poručio je Medvedev.

    Evropska unija usvojila je u ponedjeljak 12. paket ekonomskih i individualnih sankcija Rusiji zbog rata u Ukrajini.

    U okviru novog paketa nalaze se i mjere za ograničenje uvoza, kupovine ili transfera ruskih dijamanata, nova ograničenja i kontrole uvoza i izvoza, a pored ekonomskih sankcija, Savjet EU je odlučio da na listu stavi i određeni broj fizičkih i pravnih lica.

  • Operacija “čišćenja” je gotova?

    Operacija “čišćenja” je gotova?

    Izrael se izgleda približava završnim fazama svoje operacije “čišćenja” u severnom delu Pojasa Gaze, saopštio je Institut za proučavanje rata (ISW).

    Izrael je degradirao Hamasovu brigadu severne Gaze, dok je izraelska vojska (IDF) u utorak objavila da je potpuno “razbila” Hamasova tri bataljona koja su delovala u Džabaliji, severno od Gaza Sitija, navodi se u izveštaju ISW.

    Kako prenosi “Gardijan”, oko 500 osumnjičenih palestinskih boraca predalo se izraelskim snagama u izbegličkom kampu Džabalija. Izraelski vojni radio izvestio je da je vojska vodila “teške borbe” u Džabaliji protiv palestinskih milicija više od dve nedelje i da su ubili preko 1.000 boraca.

    Navodi se da IDF procenjuje da je u oblasti Džabalije ostalo svega nekoliko boraca milicije.

    Takođe se dodaje da palestinske milicije nastavljaju da koriste “relativno sigurno utočište” centralne gubernije Pojasa Gaze da napadaju izraelske snage južno od Gaza Sitija, preneo je “Gardijan”.

  • Šojgu: Vojnici NATO direktno uključeni u sukob u Ukrajini

    Šojgu: Vojnici NATO direktno uključeni u sukob u Ukrajini

    Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu rekao je da su vojnici NATO direktno uključeni u sukob u Ukrajini.

    On je dodao da nekoliko članica Alijanse ima svoje vojnike na terenu u Ukrajini. Šojgu je istakao da zapadni vojni personal rukovodi određenim sistemima naoružanja, a stotine satelita NATO dostavljaju podatke Kijevu.

    Govoreći na sastanku zvaničnika ruskog Ministarstva odbrane Šojgu je rekao da članice Alijanse direktno upravljaju sistemima protivvazdušne odbrane, taktičkim balističkim projektilima i višestrukim raketnim sistemima u Ukrajini. On se pozvao na presretnute radio poruke koje su bile na engleskom i poljskom jeziku.

    Prema riječima Šojgua, zapadni oficiri takođe igraju aktivnu ulogu u pripremi ukrajinskih vojnih operacija, kao i u obuci trupa, kako u svojim matičnim zemljama, tako i u Ukrajini.

    Ruski zvaničnici su u više navrata upozoravali da sve dublje učešće Zapada u sukobu nepotrebno povećava šanse za direktnu vojnu konfrontaciju NATO i Moskve, navodi “Raša tudej”, prenosi “Srna”.

    Šojgu je istakao da je više od 5.000 stranih boraca ubijeno od izbijanja neprijateljstava u februaru 2022. godine, među kojima je 1.427 Poljaka, 466 američkih i 344 državljana Velike Britanije.

  • Potez bez presedana – na hiljade njemačkih vojnika kod granice s Rusijom

    Potez bez presedana – na hiljade njemačkih vojnika kod granice s Rusijom

    Njemačka će zbog ruske invazije na Ukrajinu povući potez bez presedana – trajno će bazirati hiljade vojnika samo oko 100 kilometara od granice s Rusijom.

    Novi sporazum između Njemačke i Litvanije dovešće do prvog stalnog stranog raspoređivanja nemačkih trupa nakon Drugog svetskog rata.

    Njemački vojnici će biti tačno na liniji vatre ako Kremlj ikada pokrene napad na teritoriju NATO-a, piše Politiko, a prenosi Index.hr.

    Podseća se da je nemački ministar odbrane Boris Pistorius boravio u ponedeljak u Viljnusu kako bi potpisao sporazum sa svojim litvanskim kolegom Arvidasom Anušauskasom, a kojim se utvrđuju uslovi pod kojima će 4.800 nemačkih vojnika i 200 civila biti stacionirano u toj baltičkoj zemlji.

    “S ovom brigadom spremnom za rat, preuzimamo odgovornost vođstva ovde u savezu i na istočnom krilu NATO-a. Brzina projekta jasno pokazuje da je Nemačka razumela novu bezbednosnu stvarnost”, istaka je Pistorius.

    Jedna od jedinica koje čine novu brigadu je i Pancerbatalion 203 iz Augustdorfa u Severnoj Rajni-Vestfaliji. Reč je o oklopnoj jedinici koja je predala Ukrajini sve svoje tenkove “Leopard 2” i čeka nove zamene. Pistorius je najavio da će novi tenkovi biti isporučeni direktno u Litvaniju.

    “Istočno krilo sada se pomerilo na istok i dužnost Nemačke je da ga zaštiti”, tvrdi Pistorius.