Kategorija: Svijet

  • Putin sprema vojsku za napad

    Putin sprema vojsku za napad

    Zauzimanje Avdejevke je uspeh ruske vojske koji treba iskoristiti za dalje napredovanje, izjavio je danas predsednik Rusije Vladimir Putin.

    Ali kako je naveo, za to su potrebne pripreme.

    “Što se tiče situacije u Avdejevki u celini, to je nesumnjivo uspeh i čestitam Vam na tome. To treba dalje razvijati, to je očigledno. Ali taj za napor se treba dobro pripremiti i obezbediti ljudstvo, naoružanje, opremu i municiju”, rekao je Putin na sastanku sa ministrom odbrane Sergejem Šojguom, javlja TASS.

    Šojgu je Putinu podneo izveštaj o zauzimanju Avdejevka, u kome je naveo da je to mesto osvojeno uz minimalne ruske gubitke.

    Šojgu je istakao da su pripreme za osvajanje Avdejevke počele u jesen 2023. godine, kao i da je “oslobođeno” više od 72 kvadratna kilometra teritorije. Prema njegovim rečima, operacija u Avdejevki bila je “veliko iznenađenje” za ukrajinsku vojsku.

    On je objasnio da su ruske snage dnevno izvodile i 460 udara na utvrđenu Avdejevku, i da je upotrebljeno, kako je naveo oko 200 tona municije.

    “Protivnik je, povlačeći se, ostavio puno ranjenika i mnogo naoružanja, uključujući strane protivtenkovske rakete i prenosive bacače raketa“, rekao je Šojgu. Pod ruskom kontrolom sada je i fabrika koksa u Avdejevki, rekao je on dodajući da ruske jedinice napreduju na zapad. Avdejevka se nalazi severno od Donjecka, a borbe za taj grad između ukrajinskih i ruskih snaga trajale su nekoliko meseci Šojgu je naveo i da su ruske snage preuzele kontrolu nad selom Krinki, u regionu Hersona, na levoj obali Dnjepra.

    Ukrajinske snage su u ovom delu fronta izgubile 1.820 vojnika, prenosi Sputnjik.

    Šojgu je objasnio da je završen rad na raščišćavanju ove teritorije, gde su se nalazile četiri brigade pomorske pešadije Oružanih snaga Ukrajine koje su imale zadatak da stignu do zapadne obale Krima. Prema njegovim rečima, osvajanje Kinkija predstavlja “kraj ukrajinske protivofanzive”.

  • Velika Britanija napravila haos?

    Velika Britanija napravila haos?

    Britanska raketa “Trajdent” pogrešno je ispaljena i srušila se u okean kod obale Floride tokom probnog lansiranja sa nuklearne podmornice.

    Ministarstvo odbrane Velike Britanije u utorak je potvrdilo incident, koji se dogodio krajem januara, saopštivši da se dogodila greška u koju je bila uključena podmornica Vengard, ali kako tvrde, iz sigurnosnih razloga nije podeljeno više detalja.

    Zvaničnici ministarstva ipak su naglasili da te rakete i dalje predstavljaju temelj odbrane Britanije i da su one i dalje “bezbedne i efikasne”, prenose Skaj njuz.

    Izvor te britanske TV mreže naglasio je da greška ima veze s tim što je u pitanju bilo probno lansiranje, a da bi ono bilo uspešno da je izvedeno s nuklearnom bojevom glavom.

    Britanski “San” preneo je da se ministar odbrane Grent Šeps nalazio u Vengardu tokom lansiranja.

    Ovo predstavlja drugo neuspešno lansiranje “Trajdenta” zaredom za britansku Kraljevsku mornaricu, nakon problema sa probnim ispaljivanjem 2016.

  • Tramp: Navaljni nikada nije trebalo da se vrati u Rusiju

    Tramp: Navaljni nikada nije trebalo da se vrati u Rusiju

    Bivši predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da smatra da je preminuli ruski opozicionar Aleksej Navaljni bio hrabar, ali da nije trebalo da se vrati u Rusiju.

    “Navaljni je bio veoma hrabar. Mogao je da ostane van zemlje. Iskreno, vjerovatno bi bilo mnogo bolje da se držao podalje i pričao van zemlje umjesto da se vrati, jer su ljudi mislili da bi to moglo da se desi i desilo se. I to je užasna stvar”, rekao je Tramp tokom intervjua u gradskoj vijećnici u Južnoj Karolini, prenosi Tanjug.

    Tramp je dodao da se situacija slična ruskoj događa i u SAD, te da se on suočava s krivičnim gonjenjima, iako je vodeći kandidat za predsjedničku nominaciju Republikanske stranke, prenosi Rojters.

    Donald Tramp prethodno je rekao da ga je smrt Alekseja Navaljnog ”učinila svesnim” šta se dešava u SAD, ali nije nikome direktno pripisao odgovornost za smrt ruskog opozicionara.

    Uprkos tome što su predsjednik SAD Džozef Bajden i drugi bivši predsednici, kao i najviši članovi američkog Kongresa direktno okrivili ruskog predsjednika Vladimira Putina za smrt Navaljnog u zatvoru na sjeveru Rusije, Tramp to nije učinio.

    Dok je bio predsjednik, Tramp je, prema navodima Rojtersa, izrazio divljenje Putinu.

    Kancelarija Federalne kazneno-popravne službe Rusije za Jamalo-Nenecki autonomni okrug saopštila je da se Navaljni osjećao loše poslije šetnje u kaznenoj koloniji Polarni vuk i izgubio svest, nakon čega je preminuo poslije neuspješne reanimacije, kao i da se istražuje tačan uzork smrti.

    Navaljni je služio kaznu zatvora od 30 godina, a u saopštenju ruskih zatvorskih vlasti navedeno je da je on bio “najžešći domaći protivnik” predsjednika Rusije Vladimira Putina.

  • Bajden osudio Trampa: Nije okrivio Putina za smrt Navaljnog

    Bajden osudio Trampa: Nije okrivio Putina za smrt Navaljnog

    Američki predsjednik Džozef Bajden osudio je bivšeg predsjednika Donalda Trampa zbog toga što nije okrivio ruskog lidera Vladimira Putina za smrt opozicionara Alekseja Navaljnog.

    “Zašto Tramp uvijek krivi Ameriku? Tramp i drugi Republikanci odbijaju da pozovu Putina na odgovornost za smrt (Navaljnog). Putin je odgovoran za njegovu smrt. Zašto Tramp ne može to da kaže?”, poručio je Bajden, prenosi Tanjug.

    Uprkos tome što su predsjednik SAD Džozef Bajden i drugi bivši predsjednici, kao i najviši članovi američkog Kongresa direktno okrivili ruskog predsjednika Vladimira Putina za smrt Navaljnog u zatvoru na sjeveru Rusije, Tramp to nije učinio.

    On je dodao da se situacija slična ruskoj događa i u SAD, te da se on suočava s krivičnim gonjenjima, iako je vodeći kandidat za predsjedničku nominaciju Republikanske stranke, prenosi Rojters.

    Donald Tramp prethodno je rekao da ga je smrt Alekseja Navaljnog ”učinila svjesnim” šta se dešava u SAD, ali nije nikome direktno pripisao odgovornost za smrt ruskog opozicionara.

    Dok je bio predsjednik, Tramp je, prema navodima Rojtersa, izrazio divljenje Putinu.

    Kancelarija Federalne kazneno-popravne službe Rusije za Jamalo-Nenecki autonomni okrug saopštila je da se Navaljni osjećao loše poslije šetnje u kaznenoj koloniji Polarni vuk i izgubio svijest, nakon čega je preminuo poslije neuspješne reanimacije, kao i da se istražuje tačan uzork smrti.

    Navaljni je služio kaznu zatvora od 30 godina, a u saopštenju ruskih zatvorskih vlasti navedeno je da je on bio “najžešći domaći protivnik” predsjednika Rusije Vladimira Putina.

  • Avdejevka je pala, Navaljni je mrtav, Zapad ugašen, a Kremlj udara

    Avdejevka je pala, Navaljni je mrtav, Zapad ugašen, a Kremlj udara

    Pad Avdejevke, smrt Navaljnog, slabost Zapada i neslanje pomoći Ukrajini prete potpunom transformacijom najvećeg kopnenog rata u Evropi od Drugog svetskog rata.

    Ali, kako piše CNN, na štetu Ukrajine.

    Ta američka medijska kuća navodi da su i na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji upozorenja da bi Ukrajina mogla doživeti kolaps na prvoj liniji fronta ako Kongres SAD nastave da blokiraju paket pomoći od 60 milijardi dolara, postala gorka stvarnost.

    Obećanja i retorika sa Minhenske konferencije do sada su slabo urodili plodom. Ukrajina gubi ljude i zemlju i to je neposredna i okrutna realnost, a nakon meseci zastoja, mogućnost sveobuhvatnih i dramatičnih promena na prvim linijama je sasvim realna, navodi se u analizi CNN-a.

    Užasna smrt ruskog opozicionog lidera Alekseja Navaljnog, ističe se dalje, znači da je brutalnost režima ruskog predsednika Vladimira Putina dodatno eskalirala, a stvari su sve više jasne i evropskim zvaničnicima, koji su strahovali da će zapadno zajedništvo biti opterećeno sumnjama u privrženost Donalda Trampa NATO savezu u njegovom mogućem drugom mandatu u Beloj kući.

    Ukrajina je objavila povlačenje iz Avdejevke nakon više meseci ogromnog pritiska Rusije, što je odluka možda donesena zbog političke realnosti.

    Naime, tvrdoglava odbrana Bahmuta, još jednog grada na istočnom frontu, za koji je Moskva, uprkos njegovoj krajnje ograničenoj strateškoj važnosti, bila spremna da “potroši” desetine hiljada života, kako tvrde kritičari ukrajinske politike, koštala je Kijev resursa koje je bilo bolje iskoristiti za kontraofanzivu na jugu zemlje prošlog leta.

    Ali kontraofanziva je propala, a arhitekta te propale letnje operacije general Valerij Zalužni zamenjen prvim zamenikom Oleksandrom Sirskim.

    U svakom slučaju, Sirski je taj koji mora da zameni gotovo kultnog zapovednika, vrlo popularnog među vojnicima i civilima, u vreme kada Ukrajina posrće na svim frontovima. On nema vremena za pripremu ili preispitivanje.

    Prema nekim analizama, njegovo povlačenje iz Avdejevke možda je pokušaj da pokaže zaštitnički odnos prema životima vojnika, što je nešto na šta ne upućuje njegova reputacija nepopustljivog čoveka i zapovednika.

    Kijev se sada suočava s ruskom navalom na mnogim linijama fronta.

    Nakon Avdejevke, mogli bi da pokušaju da osvoje i druga okolna sela, iako pad ovog železničkog čvorišta omogućuje jedinicama Kremlja i vazdušnim snagama da se rasporede za borbe na drugim područjima.

    To bi, kako naovdi CNN, mogao biti Vuledar na jugu zemlje. Na zapadu, jedan od glavnih uspeha prošlogodišnje ukrajinske kontraofanzive Robotine takođe su pod pretnjom.

    Takođe, ruski vojni blogeri govore o punom napadu na istočni bok, a ukrajinski zvaničnici insistiraju na tome da su ga odbili. Postoji pritisak i u blizini Kupjanska, na rubovima Harkova, a takođe bi moglo doći do još jednog ruskog proboja oko Bahmuta.

    Uticaj oklevanja u Kongresu već je sada katastrofalan. Moguće uverenje nekih neinformisanih republikanaca da će se Putin, ako se Ukrajina dovoljno ignoriše, zaustaviti i odustati, pokazalo se kao zabluda u nekoliko poslednjih sedmica.

    Kremlj neće stati, a Ukrajina će bez zapadne pomoći u milijardama nastaviti da slabi. Rat neće nestati, a odluke s kojima će se Zapad suočiti u nadolazećim mesecima neće biti dovoljne bez obzira na to da li je spreman da nastavi s mizernom pomoći oko koje se trenutno dvoumi. Umesto toga, Zapad bi se mogao suočiti s većim egzistencijalnim pitanjima o pružanju mnogo veće pomoći, vrlo hitno, kako bi se sprečilo da ukrajinski rat postane evropski.

  • Ruski ambasador u UN: Sva odgovornost zbog veta na rezoluciju o Gazi na Vašingtonu

    Ruski ambasador u UN: Sva odgovornost zbog veta na rezoluciju o Gazi na Vašingtonu

    Blokirajući rezoluciju o prekidu vatre u Gazi, Sjedinjene Države su ispisale još jednu crnu stranicu istorije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, rekao ambasador Rusije u SB Vasilij Nebenzja.

    Sva odgovornost za posljedice blokiranja rezolucije Alžira o Gazi je na Vašingtonu – rekao je Nebenzja.

    Podsjetimo, Sjedinjene Američke Države danas su ponovo uložile veto na predloženu rezoluciju Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija o momentalnom prekidu vatre u Pojasu Gaze, treći put otkako se, od 7. oktobra, kad su izbile borbe oko te palestinske enklave.

    Od 15 članica Savjeta bezbjednosti UN, 13 je glasalo za prijedlog rezolucije koju je podnio Alžir, dok je Velika Britanija bila uzdržana.

    • Glas za ovu rezoluciju je podrška palestinskom narodu da živi. Suprotno, glasanje protiv rezolucije podrazumijeva podršku brutalnom nasilju i kolektivnoj kazni – rekao je ambasador Alžira u UN Amar Bendžama.

    Američka ambasasdorka Linda Tomas Grinfild rekla je danas da bi svaka akcija koju bi preuzeo Savjet bezbjednosti značila smetnju “osjetljivim, aktuelnim pregovorima”.

    • Mi vjerujemo da bi rezolucija negativno uticala na pregovore. Zahtijevanje momentalnog, bezuslovnog prekida vatre, bez sporazuma koji bi od Hamasa zahtijevao oslobađanje talaca, ne bi donio održiv mir. Umjesto toga, nastavila bi se borba Hamasa i Izraela – rekla je Grinfild, prenio je Rojters.
  • Putin: Ovo je vrijeme Rusije

    Putin: Ovo je vrijeme Rusije

    Danas je vrijeme Rusije, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

    Zadaci koje su sebi postavili naši zlobnici u smislu obuzdavanja Rusije, u smislu izolacije, jasno je da je sve propalo. To je već jasno i očigledno – rekao je Putin.

    On je istakao da se Rusija kvalitativno mijenja u oblasti bezbjednosti, ekonomskog suvereniteta, postaje samouvjerena i sada je njeno vrijeme.

    • Ovo je vrijeme Rusije – istakao je Putin u govoru na Forumu “Јake ideje za novo vrijeme”.

    On je istakao da redovno putuje zemljom i sve vidi i shvata, bez obzira na to što sastanke sa lokalnim stanovnicima pripremaju administrativne službe.

    • Čak i u ovim uslovima ljudi svejedno govore ono što misle, ono što žele da kažu, kao i ono što žele da vide u nastupajućem vremenu kao realizovane ideje i prijedloge – objasnio je Putin.

    On je naglasio da ruskom tržištu rada nedostaje 2,5 miliona ljudi, kao i da je potrebno uraditi mnogo u oblasti migracije radne snage.

    • U Rusiji nema nezaposlenih građana, prema zvaničnim podacima, broj nezaposlenih u zemlji iznosi oko 460.000 ljudi – naveo je Putin.

    Pored toga, on je naglasio da mnoge zemlje zanimaju ideje Rusije, uključujući ekonomiju.

    • Imamo mnogo interesantnih stvari i mnogi naši partneri su zainteresovani za njih i spremni su da ih zajedno sa nama implementiraju. U ekonomiji, u političkoj sferi prisutna je saradnja u najrazličitijim pravcima. To je takođe veoma važno i vrlo traženo – rekao je ruski lider.

    Ruski predsjednik je takođe rekao da zemlja dobija sve više pristalica širom svijeta, posebno kada se radi o tradicionalnim vrijednostima.

    • Ispostavlja se da to nisu samo naše tradicionalne vrijednosti. Za svakog normalnog čovjeka to su takođe tradicionalne vrijednosti – istakao je Putin.

    Prema njegovim riječima, u Rusiji se tolerantno odnose prema ljudima netradicionalne seksualne orijentacije, niko ih ne ograničava, ali najvažnije je da ne diraju djecu.

    Ruski predsjednik je najavio da će njegov predstojeći govor pred parlamentom, uzimajući u obzir unutrašnju agendu, biti okvir za realizaciju zadataka u narednih šest godina.

    Prethodno, Kremlj je saopštio da će se Putin obratiti Federalnoj skupštini Rusije 29. februara.

  • Kremlj reagovao na optužbe supruge Navaljnog da je Putin umiješan u njegovu smrt

    Kremlj reagovao na optužbe supruge Navaljnog da je Putin umiješan u njegovu smrt

    Optužbe da je ruski predsjednik Vladimir Putin možda umiješan u smrt Alekseja Navaljnog apsolutno su neosnovane, izjavio je danas portparol Kremlja, Dmitrij Peskov reagujući na izjavu Julije Navaljne, udovice ruskog opozicionara.

    “Nemamo komentar. Naravno, ovo su apsolutno nepotkrepljene, bezobrazne optužbe na račun šefa ruske države. Ali s obzirom na to da je Julija Navaljna ostala udovica prije samo nekoliko dana, ostaviću to bez komentara”, rekao je Peskov.

    Portparol Kremlja je takođe zamoljen da prokomentariše opaske Julije Navaljne da tijelo njenog muža možda neće biti predato porodici s ciljem da se prikriju tragovi neke vrste otrova.

    “Iskreno govoreći, nisam upoznat sa ovom izjavom. Ali ako je ovako nešto izrečeno, onda su to ništa drugo do neosnovane optužbe. One nisu ničim potkrijepljene i nisu potvrđene. U ovom slučaju samo iz etičkih razloga ne mogu da ocjenjujem ove riječi kako bi trebalo”, rekao je Peskov.

    On je poručio da Rusija neće odgovoriti na zahtjeve EU da se sprovede međunarodna istraga o okolnostima smrti Alekseja Navaljnog.

    “Uopšte ne dopiru do nas takvi zahtjevi, posebno ne kada stižu od visokog predstavnika EU za spoljnu politiku, Žozepa Borela”, rekao je Peskov.

    Borel je ranije rekao da Rusija “mora da dozvoli transparentnu međunarodnu istragu” o smrti Navaljnog.

    Odjeljenje Savezne kazneno-popravne službe u Jamalo-Nenečkom autonomnom okrugu je 16. februara prijavilo smrt Alekseja Navaljnog u kaznenoj koloniji.

    U zvaničnom saopštenju je navedeno da je Navaljnom pozlilo poslije šetnje, a nedugo potom je izgubio svijest.

    “Ljekari su odmah počeli da pružaju pomoć. Pokušaji reanimacije trajali su više od pola sata”, saopšteno je iz Odjeljenja Savezne kazneno-popravne službe u Jamalo-Nenečkom autonomnom okrugu, prenosi “Telegraf”.

  • Šta se dešava na zaporoškom pravcu

    Šta se dešava na zaporoškom pravcu

    Ruske snage nastavljaju napadnu operaciju na zaporoškom pravcu.

    Trenutno situacija po mnogo čemu podsjeća na ono što se svojevremeno dešavalo u Avdejevki, piše “TV Front”.

    I tamo i u Rabotinu, ruske snage su stvorile “vatrenu prepreku” za ukrajinske garnizone. Ukrajinska komanda je počela da šalje rezerve i u Avdejevku i u Rabotino, štaviše, nakon što je ruska vojska zauzela naselja.

    U Avdejevki su na ovaj način komandanti Oružanih snaga Ukrajine samo u posljednjih nekoliko nedjelja prisustva Oružanih snaga Ukrajine u gradu ubacili najmanje 3.600 vojnika “u uzavreli lonac”, dok je više od 800 ljudi uspjelo da izađe.

    Trenutno se ruski borci bore u južnom dijelu Rabotina, a u isto vrijeme druge njihove jurišne grupe napadaju ukrajinske jedinice iz zapadnog pravca.

    Ukrajinske snage pokušavaju da odbace ruske jurišne grupe koristeći tenkove i samohodne topove.

    Štaviše, tenkovi se ne koriste u svojoj klasičnoj verziji, već kao artiljerijsko oružje.

    Dejstvo se odvija na putu koji povezuje Orehov i Pologe duž južne rute. Iza ovog puta ukrajinske snage su podigle određena utvrđenja, iako se nije ni slutilo da će im ona uopšte biti potrebna. Kada su ona građena Ukrajinci su izvodili protivofanzivu s ciljem da dođu do granica Krima.

  • Prihod Sueckog kanala prepolovljen

    Prihod Sueckog kanala prepolovljen

    Egipatski predsjednik Abdel Fatah Al Sisi rekao je danas da su prihodi Sueckog kanala pali na polovinu ove godine zbog uticaja napada Huta na brodove.

    Govoreći o efektu rata između Izraela i Hamasa i drugih prekograničnih trvenja koje je taj sukob izazvao, Al Sisi je rekao da je “Suecki kanal, koji je Egiptu donosio skoro 10 milijardi godišnje”, sada spao po prihodima za 40 do 50 procenata a Egipat mora da nastavi da izlazi u susret svojim finansijskim obavezama sa “kompanijama i partnerima”, prenosi Teletrejder.

    On je o tome govorio tokom konferencije sa naftnim kompanijama na događaju Egipatski enbergetski šou (EGYPES) 2024 koji se održava u Kairu a trajaće do srijede.