VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Ukrajina optužuje Rusiju da je pogubila ranjene zarobljenike u Avdejevki

    Ukrajina optužuje Rusiju da je pogubila ranjene zarobljenike u Avdejevki

    Ukrajinske vlasti saopštile su danas da su otvorile istragu o navodnom incidentu u kojem su ruske snage pucale na šest nenaoružanih ukrajinskih vojnika u gradu Avdejevka, i na još dva pripadnika ukrajinske vojske u selu Vesele u istom regionu, nakon što je Rusija preuzela punu kontrolu nad tim gradom.

    “Istraga o pucnjavi na nenaoružane ukrajinske ratne zarobljenike u Avdejevki i Veseleu je pokrenuta”, navelo je tužilaštvo u Donjeckoj oblasti u objavi na svom Telegram kanalu.

    Tužilaštvo je dodalo da je šest ukrajinaca u Avdejevki teško povrijeđeno i da čekaju evakuaciju.

    Portparol ukrajinske vojske Dmitro Lihovij rekao je da još nema potvrde o tome da li su ukrajinski vojnici u Avdijevki ubijeni, prenosi Rojters pozivajući se na urkajinski javni servis Suspilne.

    Tužilaštvo u Donjecku saopštilo je da se na video snimku koji je snimila bespilotna letjelica vidi kako ruski vojnik iz automatskog oružja puca na dvojicu zarobljenih ukrajinski vojnika iz neposredne blizine kod sela Veselea u Zaporoškoj oblasti, prenosi Tanjug.

    Ukrajinska vojska je ranije danas na zvaničnom Telegram kanalu podijelila video snimak koji je, kako piše Rojters, snimljen dronom na kome se vidi kako u uskom rovu osoba koja je u opisu objave opisana kao ruski oficir, prilazi dvojici uniformisanih lica koja su identifikovana kao Ukrajinci i zatim puca u njih.

    Osobe koje je ukrajinska vojska identifikovala kao svoje pripadnike, kako se vidi na snimku, nisu pokušavali da se odbrane.

    Rusija je ranije demantovala tvrdnje Kijeva o ubijanju zarobljenih ukrajinskih vojnika.

  • SAD najavile veto na rezoluciju o prekidu vatre u Gazi

    SAD najavile veto na rezoluciju o prekidu vatre u Gazi

    Ambasadorka SAD-a pri Ujedinjenim narodima Linda Tomas-Grinfild najavila je da će njena zemlja uložiti veto na rezoluciju o prekidu vatre koju je u Savjetu bezbjednosti UN-a najavio Alžir.

    Tomas-Grinfield je pojasnila da SAD rade na sporazumu između Izraela i Hamasa koji bi omogućio oslobađanje talaca i pauzu u borbama koja bi važila najmanje šest sedmica.

    “Tokom prošle sedmice, predsjednik Bajden je imao više razgovora s premijerom Netanjahuom, kao i liderima Egipta i Katara, kako bi postigli ovaj dogovor. Iako još nisu svi detalji dogovoreni, ključni elementi su na stolu”, rekla je ambasadorica.

    “Vjerujemo da ovaj dogovor predstavlja najbolju priliku za vraćanje talaca njihovim porodicama i omogućavanje produžene pauze u borbama, što bi omogućilo da prijeko potrebni hrana, voda, gorivo, lijekovi i druge osnovne potrepštine dođu u ruke palestinskih civila”, rekla je.

    Ona tvrdi da predložena rezolucija ne bi postigla ovakav ishod, i da će zbog toga njena zemlja biti protiv ove rezolucije, iz čega se može zaključiti da bi SAD mogle uložiti veto.

    CNN javlja da je na brifingu za novinare Rijad Mansur, palestinski ambasador u UN-u pozvao UN da djeluju u pojasu Gaze i izrazio uvjerenje da alžirska rezolucija uživa veliku podršku.

  • Kina spremna da s EU radi na promovisanju multipolarnog svijeta

    Kina spremna da s EU radi na promovisanju multipolarnog svijeta

    Kina je spremna da radi sa EU na promovisanju ravnopravnog i uređenog multipolarnog svijeta, tako da svaka zemlja ima svoje mjesto u globalnom multipolarnom sistemu, izjavio je kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji na marginama Minhenske bezbjednosne konferencije.

    “I Kina i EU zagovaraju multilateralizam. Kina je voljna da radi sa EU na promovisanju inkluzivne ekonomske globalizacije u interesu svih i proširi saradnju kako bi se postigao zajednički razvoj i prosperitet”, rekao je on na sastanku sa visokim predstavnikom EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozepom Borelom, prenosi agencija Sinhua.

    Vang je rekao da Kina i EU, kao stabilizacione sile u svijetu, treba da rade zajedno na rješavanju izazova.

  • Putin: Moskva spremna za dijalog, ako Zapad želi mirno rješenje

    Putin: Moskva spremna za dijalog, ako Zapad želi mirno rješenje

    Moskva je spremna za dijalog, ukoliko Zapad želi mirno rješenje sukoba u Ukrajini, poručio je Vladimir Putin, predsjednik Rusije.

    “Ja ne znam da li oni to žele. Ako žele, učinite to”, rekao je Putin za “Rusija-1”, prenosi Srna.

    On je ponovio da je Moskva otvorena za dijalog.

  • Dalje napredovanje ruskih snaga na frontu kod Avdejevke

    Dalje napredovanje ruskih snaga na frontu kod Avdejevke

    Ruske trupe uspostavile su potpunu kontrolu nad gradom Avdejevka i napredovale 8,6 kilometara na tom dijelu fronta, saopštilo je danas rusko Ministarstvo odbrane.

    Ranije je saopšteno da su ukrajinski vojnici i dalje utvrđeni u koksari u gradu nakon jedne od najintenzivnijih bitaka u ovom ratu.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je ruski predsjednik Vladimir Putin prvi put obaviješten o operaciji u Avdejevki juče u 4.00 časa, prenosi TASS.

    • Ministar odbrane Sergej Šojgu i načelnik Generalštaba oružanih snaga Rusije Valerij Gerasimov lično su došli i Kremlj i ujutro u 4.00 časa izvjestili predsjednika da se operacija u Avdejevki bliži kraju. Vojni komandanti su došli na drugi raport u 11.00 časova – rekao je Peskov.

    Tokom drugog raporta, Šojgu i Gerasimov su rekli da je operacija skoro završena.

    • U to vrijeme, neprijatelj je krenuo u masovni juriš iz Avdejevke i napustio svoje borbene položaje. Trebalo je još nekoliko sati da naši borci počnu da čiste grad – rekao je Peskov.

    On je naveo da su popodne Šojgu i Gerasimov obavijestili predsjednika da je operacija u potpunosti završena i da su ruske trupe u potpunosti preuzele kontrolu nad gradom.

  • Stoltenberg: NATO je jači od Rusije

    Stoltenberg: NATO je jači od Rusije

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je danas da je NATO vojno jači od Rusije, kao i da je Sjevernoatlanska alijansa postala snažnija nego prije.

    “NATO je najjača vojna sila na svijetu danas. Predstavljamo, grubo rečeno, oko 50 odsto ukupne svjetske vojne moći. A vojno smo jači od Rusije. U isto vrijeme, smatram da je rat u Ukrajini pokazao da postoje neki ozbiljni nedostaci. Na primjer, kada je riječ o održavanju, jedna stvar je da svi imaju napredne oružane sisteme, ali su potrebni i rezervni dijelovi i održavanje. Najblaže rečeno, potrebna je municija”, rekao je Stoltenberg na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji.

    On je rekao da je cilj NATO-a da “spriječi ratove” i da ne dozvoli prostor Moskvi da pogrešno procijeni spremnost NATO-a da odbrani svoje članice, i ponovio da bi napad na jednu članicu Alijanse značio odgovor cijelog saveza.

    “Dokle god ta poruka bude jasna Moskvi, nijedna članica neće biti napadnuta. Tako da je naše odvraćanje kredibilno i ne vidimo nijednu vojnu prijetnju protiv NATO saveznika. Naš fokus ne bi trebalo da se pomjeri sa pomoći Ukrajini, jer ne moramo isključivo da pričamo o NATO državi”, istakao je Stoltenberg.

    On je rekao da je ruske aneksije Krima 2014. godine, NATO povećao potrošnju na odbranu.

    “Ove godine očekujemo da 18 članica ispuni kvotu od dva odsto BDP-a potrošnje na odbranu. To je povećanje u odnosu na 2014. godine, značajno uvećanje, jer su evropski saveznici i Kanada dodali 600 milijardi dolara za troškove odbrane. I članice koje još nisu spremne da izdvoje dva odsto BDP, uradiće to uskoro”, kazao je Stoltenberg. Generalni sekretar NATO-a je napomenuo da je na početku rata u Ukrajini, zapadna vojna alijansa iscrpjela svoje zalihe, koje su sada na niskom nivou, ali da se fokusira na to kako da poveća proizvodnju.

    “Imamo dobre vijesti. Nove fabrike se grade, proizvodnja je povećana, ali postoji hitna potreba da se uradi još. Tako da smatram da jesmo naučili neke ozbiljne lekcije iz rata u Ukrajini. SAD su uradile mnogo na pomoći Ukrajini, posebno vojnoj, ali sada je problem zakon o pomoći Ukrajini u američkom Kongresu, koji mora da se donese kako bi se pomoglo Kijevu. To ima direktan uticaj na prvu liniju fronta u Ukrajini”, istakao je Stoltenberg.

    Generalni sekretar NATO je rekao da svaka nedelja čekanja znači da će biti još ljudi ubijeno na frontu u Ukrajini.

    “Ipak, nije na meni da dajem savjete o tome kako da se usvoji zakon u američkom Kongresu, ali ono što mogu da kažem jeste da je od vitalnog značaja da se SAD odluče za paket pomoći za Ukrajinu, jer nam je ta pomoć potrebna”, napomenuo je Stoltenberg.

  • Zaharova odgovorila Zelenskom: Boriš se samo za novac

    Zaharova odgovorila Zelenskom: Boriš se samo za novac

    Kijev je odlučio da povuče trupe iz Avdejevke ne da bi “spasao živote”, već zato što može da se bori samo za novac, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    Ona je demantovala izjavu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji je na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji rekao da je odluka o povlačenju ukrajinskih trupa iz Avdejevke donesena kako bi se “spasli životi Ukrajinaca”.

    “Ne, ne iz tog razloga. Već zato što predsjednik i njegova banda znaju da se ‘bore’ samo za velike pare, koje im idu pravo u džep, i protiv građana”, napisala je Zaharova na Telegram kanalu.

    Sve ostalo nije od značaja za kijevski režim, zaključila je Zaharova, prenose “Ria Novosti”.

    Povlačenje ukrajinskih jedinica iz Avdejevke sinoć je najavio glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Oleksandar Sirski. Ukrajinska vojska saopštila je da je zbog eskalacije oružanih borbi u Avdejevki izdato naređenje o povlačenju ukrajinskih trupa iz jugoistočnog dijela tog grada, ali i da ta odluka, kako se navodi, nije pružila nikakvu stratešku prednost Rusiji, piše Tanjug.

  • Fon der Lajen: Želimo Zapadni Balkan i Ukrajinu u EU

    Fon der Lajen: Želimo Zapadni Balkan i Ukrajinu u EU

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je danas da Evropska unija želi da Zapadni Balkan i Ukrajina “uđu u evropsku porodicu, jer pripadaju evropskoj porodici”.

    “Evropa je izgrađena na demokratskim vrijednostima i predstavlja mirovni projekat koji je jedinstven u svijetu. I to je ono na šta ciljaju Putin i druge autokrate. I ovde ljudi shvataju da će to uticati na njihove živote”, rekla je Fon der Lajen na panelu na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji.

    Prema njenim riječima, proces pridruživanja Evropskoj uniji koji trenutno postoji, izuzetno je važan korak i više “ne može biti sivih zona” u Evropi.

    “Morate odlučiti. Ili ste sa Putinom ili ste sa demokratijama. Ili ste sa autokratama ili poštujete naše vrijednosti. A mi želimo, Evropska unija želi Ukrajinu i Zapadni Balkan u našoj evropskoj porodici, jer oni pripadaju našoj evropskoj porodici”, istakala je Fon der Lajen.

    Ona je, takođe, poručila da je Evropska unija jaka i odlučna da brani demokratiju i mir, prenosi Tanjug.

  • Orban donio odluku o ulasku Švedske u NATO

    Orban donio odluku o ulasku Švedske u NATO

    Mađarski parlament moći će ratifikovati ulazak Švedske u NATO na početku proljetnog zasjedanja kasnije u februaru, rekao je danas premijer Viktor Orban svojim pristalicama. “Dobra vijest je da će naš spor sa Švedskom uskoro biti riješen”, rekao je Orban u svom ključnom obraćanju. “Idemo u smjeru da na početku proljetnog zasjedanja parlamenta ratifikujemo pristup Švedske NATO-u”, dodao je.

    Orban je rekao da su švedski premijer Ulf Kristerson i on preduzeli korake za “obnovu povjerenja” između zemalja, ali nije otkrio pojedinosti. Švedska je podnijela zahtjev za članstvo u NATO-u u maju 2022. u istorijskoj promjeni politike izazvane ruskom specijalnom vojnom operacijom na tlu Ukrajine.

    Mađarska je jedina članica NATO-a koja još nije ratifikovala švedski zahtjev, što je proces koji traži podršku svih članica NATO-a.To je pogoršalo odnose sa Sjedinjenim Državama i izazvalo zabrinutost među saveznicima.

    Orbanova vladajuća stranka Fides rekla je da su “neutemeljene” švedske optužbe o potkopavanju demokratije u Mađarskoj razlog zašto Švedska još nije dobila zeleno svjetlo.

    Orban, koji ima bolji odnos s Rusijom nego s nekim članicama EU i većinom članica NATO-a, više puta je rekao da njegova vlada podržava ulazak Švedske u NATO, ali je proces ratifikovanja zapeo u mađarskom parlamentu od sredine 2022. godine.

    Očekuje se da će parlament ponovno zasjedati 26. februara, prenosi “Index”.

  • Ruske vlasti objavile uzrok smrti Navaljnog

    Ruske vlasti objavile uzrok smrti Navaljnog

    Aleksej Navaljni preminuo je od “sindroma iznenadne smrti” nakon što se srušio u petak, navodno su ruski istražitelji rekli majci opozicionog lidera kada je došla u zatvorsku koloniju IK-3 Polarni vuk.
    Ljudmila Navalnaja je viđena danas kako putuje u koloniju na sjeveru Rusije, gdje joj je rečeno da je njen sin umro nakon što se vratio iz šetnje u petak u 14.17 sati po lokalnom vremenu. Navaljnijevi saveznici kažu da im je uskraćena prilika da vide tijelo, koje će ostati kod vlasti dok se istraga ne završi prenosi “Daily Mail”.

    Advokatu Navaljnog, koji je sa majkom Navaljnog stigao u grad Salehard, iz zatvora su navodno rekli da se tijelo nalazi u mrtvačnici. Kontakt u mrtvačnici je kasnije negirao da je tijelo tamo, što je otvorilo još više pitanja oko smrti ruskog opozicionara.

    “Očigledno je da ubice žele da prikriju tragove i stoga ne predaju Aleksejevo tijelo, već ga kriju čak i od njegove majke”, naveo je njegov tim u objavi na “Telegramu”.

    Šokantna smrt najžešćeg Putinovog kritičara izazvala je talas protesta širom Rusije, zbog čega je desetine ljudi uhapšeno od strane ruske policije, prenosi “Telegraf”.